Idi na sadržaj

Idi na kazalo

 DODATAK

1914 – značajna godina biblijskog proročanstva

1914 – značajna godina biblijskog proročanstva

ISTRAŽIVAČI Biblije desetljećima unaprijed rekli su da će 1914. uslijediti značajni događaji. Koji su to događaji i koji dokazi potvrđuju da je 1914. toliko važna godina?

Kao što stoji u Luki 21:24, Isus je rekao: “Jeruzalem će gaziti neznabošci dok ne završe vremena neznabožaca.” Jeruzalem je bio prijestolnica židovskog naroda — sjedište kraljeva koji su dolazili iz loze kralja Davida (Psalam 48:1, 2). Međutim, ti su kraljevi po nečemu bili jedinstveni  u odnosu na vladare drugih naroda. Sjedili su na “prijestolju Jehovinom” kao predstavnici samog Boga (1. Ljetopisa 29:23). Jeruzalem je stoga bio simbol Jehovine vlasti.

No kako i kada su Božju vlast počeli “gaziti neznabošci”? Bilo je to 607. pr. n. e. kada su Babilonci osvojili Jeruzalem. “Prijestolje Jehovino” bilo je prazno, a linija kraljeva koji su bili potomci Davida prekinuta (2. Kraljevima 25:1-26). Je li to “gaženje” trebalo trajati zauvijek? Nije, jer je proročanstvo iz Ezekijela o Sidkiji, zadnjem kralju u Jeruzalemu, reklo: “Skini turban i odloži krunu! (...) Ona neće biti ničija dok ne dođe onaj koji po zakonu ima pravo na nju, i njemu ću je dati” (Ezekijel 21:26, 27). Isus Krist je taj koji “po zakonu ima pravo” na Davidovu krunu (Luka 1:32, 33). Dakle, “gaženje” će prestati kad Isus postane Kralj.

 Kada se zbio taj važan događaj? Isus je rekao da će neznabošci vladati točno određeno vrijeme. Izvještaj iz 4. poglavlja Danijela pomaže nam otkriti koliko je to trajalo. Tamo se govori o proročanskom snu babilonskog kralja Nebukadnezara. On je vidio ogromno stablo koje je bilo posječeno. Panj mu nije mogao rasti jer je bio u željeznim i bakrenim okovima. Anđeo je rekao: “Sedam vremena neka prođe preko njega!” (Danijel 4:10-16).

Stabla u Bibliji ponekad predočavaju vlast (Ezekijel 17:22-24; 31:2-5). Stoga sječenje simboličnog stabla predočava da će Božja vlast, čiji su predstavnici kraljevi u Jeruzalemu, biti prekinuta. Međutim, vizija je pokazala da će simbolično gaženje Jeruzalema biti privremeno — trajat će “sedam vremena”. Koliko je to?

Otkrivenje 12:6, 14 pokazuje da tri i po vremena iznose “tisuću dvjesto i šezdeset dana”. Prema tome, “sedam vremena” bilo bi dvaput više, to jest 2 520 dana. No neznabožački narodi nisu prestali “gaziti” Božju vlast nakon doslovnih 2 520 dana od pada Jeruzalema. Očito je da onda ovo proročanstvo obuhvaća puno duži vremenski period. U skladu s 4. Mojsijevom 14:34 i Ezekijelom 4:6, gdje se govori o računanju “dan za godinu”, “sedam vremena” iznosilo bi 2 520 godina.

Tih 2 520 godina počelo je u listopadu 607. pr. n. e. kada su Jeruzalem osvojili Babilonci, a kralj iz Davidove loze bio je svrgnut s prijestolja. Taj je period okončan u listopadu 1914. Tada su završila “vremena neznabožaca”, a Bog je postavio Isusa Krista kao Kralja na nebu * (Psalam 2:1-6; Danijel 7:13, 14).

 Kao što je Isus prorekao, njegovu “prisutnost” kao nebeskog Kralja obilježili su upečatljivi svjetski događaji — ratovi, glad, potresi, pošasti (Matej 24:3-8; Luka 21:11). Ti događaji snažan su dokaz da je 1914. doista uspostavljeno Božje nebesko Kraljevstvo i da su počeli “posljednji dani” ovog zlog svijeta (2. Timoteju 3:1-5).

^ odl. 4 Od listopada 607. pr. n. e. do listopada 1. pr. n. e. prošlo je 606 godina. Budući da nulta godina ne postoji, od listopada 1. pr. n. e. do listopada 1914. n. e. prošlo je 1914 godina. Kad zbrojimo 606 godina i 1914 godina dobivamo 2 520 godina. U vezi s padom Jeruzalema 607. pr. n. e. vidi članak “Kronologija” u Uvidu u Sveto pismo (engl.) i 285. stranicu knjige “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno”. Obje publikacije objavili su Jehovini svjedoci.