Idi na sadržaj

Idi na kazalo

 7. POGLAVLJE

Cijeniš li život koliko ga i Bog cijeni?

Cijeniš li život koliko ga i Bog cijeni?

“U tebe je izvor života” (PSALAM 36:9)

1, 2. (a) Koji smo vrijedan dar dobili od Boga? (b) Zašto je u današnje vrijeme naročito važno znati primjenjivati biblijska načela?

NAŠ nebeski Otac dao nam je nešto vrlo vrijedno — podario nam je život i stvorio nas je kao inteligentna ljudska bića koja mogu iskazivati njegove osobine (1. Mojsijeva 1:27). Zahvaljujući tom dragocjenom daru mi možemo logički razmišljati i razumjeti vrijednost biblijskih načela. Primjenom tih načela možemo postati duhovno zreli ljudi koji ljube Jehovu i kojima je “moć zapažanja iskustvom izvježbana za razlikovanje dobra i zla” (Hebrejima 5:14).

2 U današnje je vrijeme naročito važno znati donositi prosudbe i odluke na temelju biblijskih načela, jer je život postao toliko kompliciran da bi bilo nemoguće smisliti zakone za svaku situaciju s kojom se možemo suočiti. Zoran primjer toga su odluke o liječenju, naročito kad je riječ o medicinskim proizvodima i postupcima koji su povezani s krvlju. To je područje života vrlo važno svima koji žele biti poslušni Jehovi. Pa ipak, ako biblijska načela znamo primijeniti na situaciju u kojoj se nalazimo, moći ćemo donositi razborite odluke koje će nam omogućiti da imamo čistu savjest i održimo se u Božjoj ljubavi (Mudre izreke 2:6-11). Spomenimo neka od tih načela.

SVETOST ŽIVOTA I KRVI

3, 4. Kada se prvi put u Bibliji govori o svetosti krvi i na temelju kojih se načela može zaključiti da je krv sveta?

3 Ubrzo nakon što je Kajin ubio Abela Jehova je prvi put otkrio koliko su život i krv blisko povezani i koliko ih on  smatra svetima. “Slušaj!” rekao je Bog Kajinu. “Krv brata tvojega viče sa zemlje k meni” (1. Mojsijeva 4:10). Za Jehovu je Abelova krv predstavljala njegov život, koji je bio nasilno prekinut. Stoga je Abelova krv takoreći vapila Bogu za osvetom (Hebrejima 12:24).

4 Nakon potopa koji se dogodio u Noino vrijeme Bog je ljudima dozvolio da jedu životinjsko meso, ali ne i krv. Rekao je: “Samo ne smijete jesti mesa s dušom njegovom — s krvi njegovom! A i vašu ću krv, duše vaše, tražiti” (1. Mojsijeva 9:4, 5). Ta zapovijed vrijedi za sve Noine potomke još i danas. Ona je potvrdila ono što se moglo zaključiti iz riječi koje je Bog ranije rekao Kajinu — krv svih stvorenja predstavlja njihovu dušu, odnosno njihov život. Ta zapovijed također bez imalo sumnje pokazuje da će Jehova, koji je Izvor života, pozvati na odgovornost sve ljude koji ne poštuju život i krv (Psalam 36:9).

5, 6. Kako je iz Mojsijevog zakona bilo vidljivo da je krv sveta i dragocjena? (Vidi i okvir  “Poštovati život životinja”.)

5 Te dvije temeljne istine bile su ugrađene i u Mojsijev zakon. U 3. Mojsijevoj 17:10, 11 stoji: “Ako bi tko (...) jeo bilo kakve krvi, okrenut ću se protiv takvog čovjeka koji bi jeo krvi, pa ću ga pogubiti i tako ukloniti iz njegova naroda. Jer je duša tijela u krvi i ja sam vam je odredio za žrtvenik za očišćenje vaših duša; krv je ono što vrši očišćenje jer je duša u njoj.” * (Vidi okvir s naslovom  “Uloga krvi u očišćenju grijeha”.)

6 Ako se krv ubijenih životinja nije koristila na žrtveniku, trebala se proliti na zemlju. Time se, simbolično govoreći, život vraćao onome koji ga je i dao (5. Mojsijeva 12:16; Ezekijel 18:4). No, zanimljivo je zapaziti da Izraelci nisu morali ići u  krajnosti i uklanjati svaki trag krvi iz životinjskog mesa. Ako je životinja bila propisno zaklana i ako joj je istekla krv, Izraelac ju je mogao jesti čiste savjesti jer je na propisani način iskazao poštovanje Darovatelju Života.

7. Kako je David pokazao da poštuje svetost krvi?

7 David, za kojega je Bog rekao da je “čovjek po srcu njegovu”, razumio je načela na kojima se temeljio Božji zakon  o krvi (Djela apostolska 13:22). Kad je jednom prilikom David bio jako žedan, trojica njegovih vojnika probila su se u neprijateljski tabor, zahvatila vode iz nakapnice koja se ondje nalazila i donijela mu vode. Kako je David reagirao? “Zar da pijem krv ovih ljudi što su izložili opasnosti dušu svoju?” upitao je. David je smatrao da bi piti tu vodu bilo isto što i piti krv svojih vojnika koji su riskirali život da bi je donijeli. Stoga ju je “izlio pred Jehovom” premda je bio žedan (2. Samuelova 23:15-17).

8, 9. Da li se Božje gledište o životu i krvi promijenilo nakon što je osnovana kršćanska skupština? Objasni.

8 Oko 2 400 godina nakon što je Noi dao zapovijed o krvi i oko 1 500 godina nakon što je sklopljen savez Zakona, Jehova je nadahnuo vodeće tijelo prve kršćanske skupštine da napiše: “Sveti duh i mi odlučili smo ne stavljati nikakvo dodatno breme na vas, osim ovoga što je potrebno: uzdržavati se od onoga što je žrtvovano idolima, od krvi, od udavljenoga i od bluda” (Djela apostolska 15:28, 29).

9 Članovi vodećeg tijela iz 1. stoljeća očito su razumjeli da je krv sveta i da bi njena zloupotreba u moralnom pogledu bila jednako neispravna koliko i idolopoklonstvo ili blud. Pravi kršćani u današnje vrijeme imaju isti stav. Štoviše, budući da se u svom životu ne vode detaljnim pravilima, već biblijskim načelima, oni su u stanju u vezi s upotrebom krvi donijeti odluke koje su ugodne Jehovi.

UPOTREBA KRVI U MEDICINI

Kako bih objasnio liječniku svoju odluku o korištenju krvnih frakcija?

10, 11. (a) Kako Jehovini svjedoci gledaju na transfuziju pune krvi i njezinih osnovnih komponenti? (b) U kojim bi slučajevima kršćani mogli donijeti različite odluke u vezi s krvi?

10 Držeći se zapovijedi da se uzdržavaju od krvi, Jehovini svjedoci ne prihvaćaju transfuziju krvi niti doniraju ili pohranjuju vlastitu krv radi kasnije transfuzije. Isto tako, iz poštovanja prema Božjem zakonu oni ne prihvaćaju niti  transfuziju četiriju osnovnih komponenti krvi: eritrocita, leukocita, trombocita i plazme.

11 U današnje se vrijeme te osnovne komponente krvi daljnjom obradom često dijele na manje frakcije koje se koriste na različite načine. Može li kršćanin prihvatiti takve frakcije? Smatra li ih “krvlju”? Svatko o tome mora sam odlučiti. Jednako je i s primjenom medicinskih postupaka kao što su hemodijaliza, hemodilucija i sakupljanje stanica, u kojima se koristi vlastita krv pacijenta, pod uvjetom da nije bila ranije pohranjena. (Vidi dodatak “Frakcije krvi i kirurški postupci”.)

12. Što znači donositi odluke po savjesti i kakav bismo stav trebali imati prema takvim odlukama?

12 Jesu li takve odluke osobne prirode nevažne Jehovi? Nisu, jer njega jako zanimaju naša razmišljanja i naši  motivi. (Pročitaj Mudre izreke 17:3; 24:12.) Stoga nakon što se pomolimo Jehovi da nas vodi u razmišljanju i zatim razmotrimo sve dostupne informacije o određenom medicinskom proizvodu ili postupku, trebali bismo učiniti ono što nam nalaže savjest koju smo oblikovali po biblijskim načelima (Rimljanima 14:2, 22, 23). Naravno, drugi nam ne bi smjeli nametati svoju savjest niti bismo mi trebali pitati druge što bi oni učinili da su na našem mjestu. Kod donošenja takvih odluka svaki kršćanin mora “nositi svoj teret” * (Galaćanima 6:5; Rimljanima 14:12; vidi okvir s naslovom  “Smatram li krv svetom?”).

JEHOVINI ZAKONI ODRAZ SU NJEGOVE OČINSKE LJUBAVI

13. Što nam Jehovini zakoni i načela otkrivaju o njemu? Navedi primjer koji to potvrđuje.

13 Zakoni i načela koje sadrži Biblija pokazuju nam da je Jehova mudar Zakonodavac, ali i Otac koji voli svoju djecu i kojemu je iskreno stalo do njihove dobrobiti (Psalam 19:7-11). Premda zapovijed o uzdržavanju od krvi nije zamišljena kao zdravstvena mjera, ona nas štiti od komplikacija povezanih s transfuzijom krvi (Djela apostolska 15:20). Ustvari, mnogi zdravstveni radnici beskrvnu kirurgiju smatraju najkvalitetnijom suvremenom metodom liječenja, ili kako neki kažu “zlatnim standardom”. Pravim kršćanima takvi su znanstveni zaključci naprosto dokaz Jehovine neizmjerne mudrosti i očinske ljubavi. (Pročitaj Izaiju 55:9; Ivan 14:21, 23.)

14, 15. (a) Koji su zakoni bili pokazatelj Božje ljubavi prema njegovom narodu? (b) Kako možeš primijeniti načela na kojima se temelje propisi o sigurnosti uvršteni u Mojsijev zakon?

14 Mnogi zakoni koje je Bog dao Izraelcima pokazivali su koliko mu je stalo do dobrobiti njegovog naroda. Naprimjer,  od Izraelaca je zahtijevao da na ravnom krovu svoje kuće načine ogradu kako bi se spriječile nesreće, jer su se mnoge svakodnevne aktivnosti odvijale na krovu (5. Mojsijeva 22:8; 1. Samuelova 9:25, 26; Nehemija 8:16; Djela apostolska 10:9). Bog je također zapovjedio da vlasnik opasnog bika mora strogo paziti na njega (2. Mojsijeva 21:28, 29). Onaj tko bi zanemario te zahtjeve pokazao bi krajnji nemar za dobrobit drugih i mogao je navući na sebe krivnju za krv.

15 Kako ti možeš primijeniti načela na kojima se temelje takvi zakoni? Razmisli o svom automobilu, svojim vozačkim navikama, svojim životinjama, svom domu, radnom mjestu i izboru razonode i rekreacije. U nekim su zemljama nesreće vodeći uzrok smrti među mladima, često zato što se nepotrebno izlažu rizicima. No mladi koji se žele održati u Božjoj ljubavi cijene život i ne upuštaju se u riskantne situacije samo radi uzbuđenja. Oni nisu toliko nerazumni da misle kako im se ništa ne može dogoditi samo zato što su mladi. Umjesto toga, uživaju u svojoj mladosti kloneći se svega što bi im moglo štetiti (Propovjednik 11:9, 10).

16. Koje se biblijsko načelo može primijeniti na pobačaj? (Vidi i bilješku.)

16 U Božjim je očima dragocjen čak i život nerođenog djeteta. Ako je netko u starom Izraelu ozlijedio trudnu ženu pa je zbog toga umrla bilo žena bilo dijete, Bog je krivca smatrao ubojicom i takav je morao dati “život za život” *. (Pročitaj 2. Mojsijevu 21:22, 23.) Zamisli kako je tek Jehovi gledati kako se svake godine namjerno izazvanim pobačajima ubija bezbroj nerođene djece, od koje su mnoga žrtvovana na oltaru ljudske sebičnosti ili želje za seksualnom slobodom.

17. Kako bi utješio osobu koja je napravila pobačaj prije nego što je saznala kako Bog na to gleda?

 17 No što je sa ženama koje su napravile pobačaj prije nego što su upoznale biblijsku istinu? Znači li to da im  Bog neće iskazati milosrđe? Nipošto! Osoba koja se iskreno kaje može se pouzdati u to da će joj Jehova oprostiti na temelju Isusove prolivene krvi (Psalam 103:8-14; Efežanima 1:7). Sam Krist je rekao: “Nisam došao pozvati pravednike, nego grešnike na pokajanje” (Luka 5:32).

ISKORIJENITI MRŽNJU

18. Kako Biblija pokazuje što je glavni uzrok prolijevanja krvi?

18 Osim što ne želi da ikome nanosimo zlo, Jehova želi da iskorijenimo iz svog srca glavni uzrok prolijevanja krvi — mržnju. “Tko god mrzi brata svojega ubojica je”, napisao je apostol Ivan (1. Ivanova 3:15). Takva osoba ne samo da ne voli svog brata već i priželjkuje njegovu smrt. Njena se mržnja može očitovati u obliku pakosnih kleveta ili lažnih optužbi za zlodjela zbog kojih bi, da su istinita, optuženi zaslužio Božju kaznu (3. Mojsijeva 19:16; 5. Mojsijeva 19:18-21; Matej 5:22). Stoga je zaista važno da se trudimo ukloniti iz svog srca i najmanji trag zlobe koja se pojavi u njemu! (Jakov 1:14, 15; 4:1-3).

19. Kako onaj koga u životu vode biblijska načela gleda na retke kao što su Psalam 11:5 i Filipljanima 4:8, 9?

19 Isto tako, oni koji cijene život koliko i Jehova i koji se žele održati u njegovoj ljubavi čuvaju se nasilja u svim oblicima. U Psalmu 11:5 o Jehovi stoji: “Onoga tko ljubi nasilje silno mrzi duša njegova.” Te riječi nisu tek opis Jehovine osobnosti, već sadrže načelo koje bi trebalo utjecati na naš način života. One potiču sve koji ljube Boga da se klone zabave koja bi ih mogla navesti da zavole nasilje. Isto tako, budući da Jehovini sluge znaju da je Jehova “Bog mira”, to ih potiče da svoje misli i srce pune onim što je dopadljivo, čestito i hvalevrijedno, što će ih potaknuti da promiču mir. (Pročitaj Filipljanima 4:8, 9.)

 ČUVAJ SE ORGANIZACIJA KOJE SNOSE KRIVNJU ZA KRV

20-22. Kakav stav prema svijetu imaju kršćani i zašto?

20 U Božjim očima cijeli Sotonin svijet snosi krivnju za krv. Njegovi politički sustavi — u Bibliji prikazani kao divlje zvijeri — pobili su milijune ljudi, uključujući i mnoge Jehovine sluge (Danijel 8:3, 4, 20-22; Otkrivenje 13:1, 2, 7, 8). U bliskoj suradnji sa zvjerskim političkim silama, ekonomija i znanost stvorile su neka od najstrašnijih oružja koja se mogu zamisliti, što im je donijelo ogromnu zaradu. Zaista se vidi da je “cijeli svijet pod vlašću Zloga”! (1. Ivanova 5:19).

21 Isusovi sljedbenici “nisu dio svijeta”, već ostaju strogo neutralni u političkim zbivanjima i ratovima svijeta, čime izbjegavaju osobnu i kolektivnu krivnju za krv * (Ivan 15:19; 17:16). Osim toga, oponašajući Krista, oni ne uzvraćaju nasiljem kad ih drugi progone. Naprotiv, oni ljube  svoje neprijatelje i čak se mole za njih (Matej 5:44; Rimljanima 12:17-21).

22 Iznad svega, pravi se kršćani drže podalje od “Babilona Velikog”, svjetskog carstva krive religije, koje snosi najveću krivnju za krv. “U tom se gradu”, kaže Božja Riječ, “našla krv proroka i svetih i svih koji su pobijeni na zemlji.” Zato nam se upućuje upozorenje: “Iziđite iz nje, narode moj” (Otkrivenje 17:6; 18:2, 4, 24).

23. Što znači izaći iz Babilona Velikog?

23 Napustiti Babilon Veliki ne znači samo ispisati se iz crkve odnosno vjerske zajednice kojoj smo pripadali. To znači i mrziti zle postupke koje kriva religija tolerira ili otvoreno podupire — nemoral, miješanje u politiku i pohlepno zgrtanje bogatstva. (Pročitaj Psalam 97:10; Otkrivenje 18:7, 9, 11-17.) Takvi postupci vrlo često vode do krvoprolića.

24, 25. (a) Na temelju čega Bog može iskazati milosrđe onome tko snosi krivnju za krv, ali se kaje? (b) Na što nas to podsjeća?

24 Prije nego što smo počeli služiti pravom Bogu, svatko od nas je na ovaj ili onaj način podupirao Sotonin svijet i time u određenoj mjeri postao kriv za krv. No budući da smo promijenili svoj način postupanja, stekli vjeru u Kristovu otkupnu žrtvu i svoj život predali Bogu, on nam je ukazao milosrđe i pružio nam duhovnu zaštitu (Djela apostolska 3:19). Takva nas zaštita podsjeća na gradove-utočišta koji su postojali u biblijska vremena (4. Mojsijeva 35:11-15; 5. Mojsijeva 21:1-9).

25 Za što su služili ti gradovi? Ako je Izraelac nenamjerno nekoga ubio, trebao je pobjeći u jedan od gradova-utočišta. Nakon što su suci donijeli odluku o njegovom slučaju, nenamjerni je ubojica morao živjeti u gradu-utočištu sve do smrti velikog svećenika. Nakon toga bio je slobodan i mogao je živjeti negdje drugdje. Nije li to divan dokaz Božjeg milosrđa i velike vrijednosti koju ljudski život ima  u njegovim očima? Kao što je u prošlosti Bog dao Izraelcima gradove-utočišta, tako i nas danas na temelju Kristove otkupnine štiti od smrti koju bismo zaslužili ako bismo nehotice prekršili Božju zapovijed o svetosti života i krvi. Cijeniš li tu zaštitu? Kako to možeš pokazati? Između ostalog, tako da potičeš i druge da prihvate zaštitu koju nam je Bog omogućio, naročito kad znaš da se “velika nevolja” brzo približava (Matej 24:21; 2. Korinćanima 6:1, 2).

POKAŽI DA CIJENIŠ ŽIVOT PROPOVIJEDAJUĆI PORUKU O KRALJEVSTVU

26-28. U kom je smislu naš zadatak sličan onome koji je imao prorok Ezekijel i kako se možemo održati u Božjoj ljubavi?

26 Zadatak koji izvršava Božji narod u današnje vrijeme sličan je zadatku proroka Ezekijela, kojeg je Jehova zadužio da služi kao duhovni stražar izraelskom narodu. “Slušaj riječ iz usta mojih i opominji ih u ime moje”, rekao je Bog. Da je Ezekijel zanemario svoj zadatak, bio bi odgovoran za krv ljudi koji bi poginuli prilikom izvršenja kazne nad Jeruzalemom (Ezekijel 33:7-9). Ali Ezekijel je bio poslušan i nije navukao na sebe krivnju za krv.

27 Mi se danas nalazimo pred uništenjem cijelog Sotoninog svijeta. Stoga je za nas Jehovine svjedoke i dužnost i čast objavljivati Božji “dan osvete” zajedno s porukom o Kraljevstvu (Izaija 61:2; Matej 24:14). Sudjeluješ li i ti revno u tom životno važnom zadatku? Apostol Pavao je svoju propovjedničku dužnost shvaćao vrlo ozbiljno. Zbog toga je mogao reći: “Čist sam od krvi sviju, jer nisam propustio u potpunosti objaviti vam naum Božji” (Djela apostolska 20:26, 27). On nam je doista izvrstan primjer!

28 Naravno, da bismo ostali u okrilju Jehovine očinske ljubavi, nije dovoljno da samo usvojimo njegov stav prema životu i krvi. Moramo ostati čisti i sveti u njegovim očima, o čemu će govoriti sljedeće poglavlje.

^ odl. 5 U vezi s Božjom izjavom “duša tijela je u krvi”, u časopisu Scientific American stajalo je sljedeće zapažanje: “Osim njenog metaforičkog značenja, ta je izjava i doslovno točna: za život su potrebne sve vrste stanica koje se nalaze u krvi.”

^ odl. 12 Vidi Probudite se! od kolovoza 2006, stranice 3-12. Časopis objavljuju Jehovini svjedoci.

^ odl. 16 Bibličari kažu da se iz konstrukcije hebrejskog teksta tog retka “može zaključiti da on nipošto ne govori samo o tome da se naudilo ženi”. Zanimljivo je i to da Biblija ne kaže da je Jehovina presuda ovisila o stupnju trudnoće.

^ odl. 21 Vidi 5. poglavlje, koje nosi naslov “Kako možemo pokazati da nismo dio svijeta?”

^ odl. 70 Više informacija o toj temi možeš pronaći u dodatku “Frakcije krvi i kirurški postupci”.