Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Prirodne katastrofe — mogu li se izbjeći? Što učiniti kad nas zadese?

Prirodne katastrofe — mogu li se izbjeći? Što učiniti kad nas zadese?

Nepobitna je činjenica da prirodnih katastrofa ima sve više te da su njihove posljedice sve razornije. Postoji li način da se takvi nemili događaji izbjegnu? Što nam može pomoći da se lakše nosimo s njihovim posljedicama?

Napustite ugroženo područje.

“Pametan čovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i trpe kaznu”, kaže Biblija (Mudre izreke 22:3). Taj mudar savjet vrijedi i kad je riječ o prirodnim katastrofama. Kad nadležne ustanove izdaju upozorenje da nekom kraju prijeti vulkanska erupcija, poplava ili uragan, razum nam nalaže da poslušamo upozorenje i napustimo ugroženo područje. Život bi nam trebao biti dragocjeniji od kuće i druge imovine.

Nekima okolnosti dopuštaju da se presele iz područja u kojima su elementarne nepogode učestale. U jednom izvještaju Ujedinjenih naroda stoji: “Najveća opasnost od prirodnih katastrofa prijeti samo određenim područjima. Na Zemlji zapravo ima vrlo malo takvih područja i možemo sa sigurnošću reći da će se velike katastrofe i ubuduće događati uglavnom u tim dijelovima svijeta.” Neka od područja visokog rizika mogu biti obalna nizinska područja te krajevi koji leže na tektonskim rasjedima. Stoga ako imate mogućnost preseliti se u kraj kojem ne prijete elementarne nepogode, možda se nikada nećete morati nositi s njihovim posljedicama.

Budite spremni za eventualnu katastrofu.

Ponekad ni najbolje mjere opreza nisu dovoljne da se izbjegne prirodna katastrofa. No one bi vam mogle spasiti život i pomoći da se lakše nosite s njenim posljedicama. Načelo iz Mudrih izreka 22:3 može se primijeniti i u takvim situacijama. Mudro je primjerice spremiti neke osnovne potrepštine u torbu kako biste ih, ako dođe do katastrofe, imali pri ruci. Što biste mogli spremiti? U knjizi 1-2-3 of Disaster Education stoji savjet da bi bilo dobro spremiti pribor za prvu pomoć, vodu, konzerviranu hranu i najvažnije dokumente. Pored toga mogli biste zajedno sa svojom obitelji razmotriti što učiniti ako dođe do neke nepogode.

Mudro je spremiti neke osnovne potrepštine u torbu kako biste ih, ako dođe do katastrofe, imali pri ruci

Blizak odnos s Bogom.

Blizak odnos s Bogom koristi nam bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo. Biblija za Boga kaže da je “Otac milosrđa i Bog svake utjehe, koji nas tješi u svakoj našoj nevolji”. U jednom drugom biblijskom retku stoji da on “tješi potištene” (2. Korinćanima 1:3, 4; 7:6).

Bog dobro zna što se događa u životu njegovih vjernih slugu. Ljubav, njegova najistaknutija osobina, potiče ga da na različite načine pruža utjehu i ohrabrenje svojim stvorenjima (1. Ivanova 4:8). Bog nas neće nekim čudom izbavljati iz nevolja, ali ako ga molimo za njegov  sveti duh, možemo biti sigurni da će nam pružiti pomoć u kakvoj se god situaciji nađemo. Uz pomoć tog duha možemo se sjetiti utješnih misli iz Biblije. Kad osjetimo Božju podršku, i mi ćemo poput Davida, kralja koji je vladao u starom Izraelu, moći reći: “Da i dolinom guste tame pođem, neću se bojati zla, jer si ti sa mnom, štap tvoj i palica tvoja tješe me” (Psalam 23:4).

Ako molimo Boga za njegov sveti duh, možemo biti sigurni da će nam pružiti pomoć u kakvoj se god situaciji nađemo

Dragocjena pomoć suvjernika.

U 1. stoljeću prorok Agab “ustao je i po duhu pretkazao da će po svemu svijetu zavladati velika glad. To se i dogodilo za Klaudijeve vladavine.” Glad je pogodila mnoge Isusove učenike koji su živjeli u Judeji. Što su njihovi suvjernici iz drugih dijelova Rimskog Carstva učinili kad su čuli kakva ih je nevolja snašla? Biblijski izvještaj kaže: “Učenici su, svatko prema svojim mogućnostima, odlučili poslati pomoć da se tako posluži braći koja žive u Judeji” (Djela apostolska 11:28, 29). Na taj su način pokazali iskrenu ljubav svojoj braći i sestrama u vjeri.

Osjetila sam Božju brigu i ljubav

Kada se dogodi neka prirodna katastrofa, pravi Božji sluge i u današnje vrijeme reagiraju slično. Jehovini svjedoci poznati su po tome što uvijek spremno pomažu svojim suvjernicima u nevolji. Naprimjer kad je 27. veljače 2010. jak potres pogodio Čile, Jehovini svjedoci odmah su došli pomoći onima koje je zadesila ta katastrofa. U naletu tsunamija koji je uslijedio nakon potresa žena po imenu Karla ostala je bez svog doma. Ona je rekla: “Jako smo se ohrabrili i utješili kad smo već sutradan vidjeli svoje suvjernike iz drugih krajeva koji su nam došli pomoći. Znala sam da nam naš Bog, Jehova, pruža utjehu upravo preko njih. Osjetila sam njegovu brigu i ljubav.” Njezin djed, koji nije Jehovin svjedok, promatrao je što se događa. Kazao je: “Godinama idem u crkvu, ali još nikad nisam vidio da moji suvjernici tako pomažu jedni drugima.” Ljubav koju su Jehovini svjedoci pokazali nastradalima potaknula ga je da počne proučavati Bibliju.

Jehovini svjedoci pomažu svojim suvjernicima koje je zadesila katastrofa

Podrška osoba koje ljube Boga može nam puno značiti kad doživimo nevolje. No hoće li ikada doći vrijeme kada nećemo živjeti u strahu od prirodnih katastrofa? Pogledajmo što Biblija kaže o tome.