Idi na sadržaj

Idi na kazalo

 ZANIMLJIVOSTI IZ NAŠEG ARHIVA

“Jehova vas je doveo u Francusku da upoznate istinu”

“Jehova vas je doveo u Francusku da upoznate istinu”

ANTOINE SKALECKI u mladosti je puno vremena provodio s konjima koji su u rudniku vukli vagonete s ugljenom. Zajedno s njima klipsao je po slabo osvijetljenim tunelima koji su se nalazili 500 metara pod zemljom. Antoineov otac bio je ozlijeđen prilikom urušavanja rudnika, pa njegova obitelj nije imala druge nego poslati Antoinea da devet sati na dan naporno radi u rudniku. Jednom prilikom i on je zamalo poginuo kad se urušio tunel.

Alati kojima su se služili poljski rudari i rudnik u Dechyju, u blizini Sin-le-Noblea, gdje je radio Antoine Skalecki

Tijekom 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća u Francuskoj se rodilo mnogo djece poljskih doseljenika. Među tom djecom bio je i Antoine. No zašto su Poljaci dolazili u Francusku? Kad je nakon Prvog svjetskog rata Poljska ponovno stekla neovisnost, prenapučenost u zemlji postala je velik problem. S druge strane, u Francuskoj je tijekom rata poginulo više od milijun muškaraca, pa je u ugljenokopima postojala velika potreba za radnicima. Stoga su u rujnu 1919. francuska i poljska vlada sklopile sporazum o imigraciji. Godine 1931. u Francuskoj je živjelo čak 507 800 Poljaka, a mnogi od njih naselili su se na sjeveru zemlje, gdje je bilo mnogo rudnika.

Marljivi poljski imigranti sa sobom su donijeli svoju kulturu, a ujedno su bili vrlo bogobojazni. “Moj je djed Joseph o Svetom pismu govorio s velikim poštovanjem, koje je u njega usadio njegov otac”, kaže Antoine, koji danas ima 90 godina. Nedjeljom bi se u obiteljima poljskih rudara svi svečano odjenuli i otišli u crkvu, kao što su to činili i kod kuće. Zbog toga su ih neki Francuzi koji nisu vjerovali u Boga smatrali priprostima i zaostalima.

Mnogi poljski doseljenici stupili su u doticaj s Istraživačima Biblije u regiji Nord-Pas-de-Calaisu, u kojoj su oni revno propovijedali još od 1904. Godine 1915. Stražarska kula počela je izlaziti na poljskom jednom mjesečno, a 1925. na tom je jeziku počeo izlaziti i Zlatni vijek (danas Probudite se!). Mnogim obiteljima svidjele su se biblijske teme koje su se obrađivale u tim časopisima, a dopala im se i knjiga Harfa Božja na poljskom.

Antoineova obitelj došla je u doticaj s Istraživačima Biblije preko njegovog ujaka, koji je prvi put na sastanku bio 1924. Iste te godine u Bruay-en-Artoisu Istraživači Biblije održali su svoj prvi veći skup na poljskom jeziku. Nepunih  mjesec dana kasnije u istom je mjestu predstavnik našeg glavnog sjedišta, Joseph Rutherford, održao javno predavanje kojem je prisustvovalo 2 000 ljudi. Brata Rutherforda dirnulo je to što je na predavanje došlo toliko ljudi, koji su mahom bili Poljaci, pa im je rekao: “Jehova vas je doveo u Francusku da upoznate istinu. Sada vi i vaša djeca morate pomoći Francuzima! Treba još puno propovijedati, a Jehova će se pobrinuti da bude dovoljno objavitelja koji će izvršiti taj zadatak.”

Jehova je upravo to i učinio! Ti kršćani iz Poljske jednako su marljivo propovijedali kao što su radili u rudnicima! Neki od njih vratili su se u Poljsku kako bi svojim sunarodnjacima prenijeli divne istine koje su saznali. Teofil Piaskowski, Szczepan Kosiak i Jan Zabuda bili su među onima koji su napustili Francusku kako bi diljem Poljske propovijedali dobru vijest.

No mnogi propovjednici koji su govorili poljski ostali su u Francuskoj te su nastavili revno propovijedati zajedno sa svojom braćom i sestrama iz te zemlje. Godine 1926. bio je održan kongres u Sin-le-Nobleu. Na poljskom jeziku program je pratilo 1 000 osoba, a na francuskom 300. U Godišnjaku za 1929. pisalo je: “Tijekom protekle godine 332 poljske braće i sestara krstilo se u znak predanja Jehovi.” Prije nego što je izbio Drugi svjetski rat, 32 od 84 skupštine u Francuskoj djelovale su na poljskom jeziku.

Poljska braća i sestre koji žive u Francuskoj putuju na kongres. Na autobusu piše “Jehovini svjedoci”

Godine 1947. mnogi Jehovini svjedoci poljske nacionalnosti prihvatili su poziv poljske vlade da se vrate u svoju domovinu. No čak i nakon njihova odlaska vidjelo se da je njihov marljiv trud i trud njihovih francuskih suvjernika urodio plodom — te se godine broj objavitelja u Francuskoj povećao za 10 posto. Godine 1948. porast je iznosio 20 posto, 1949. 23 posto, a 1950. čak 40 posto! Da bi se novim objaviteljima pomoglo djelotvornije propovijedati, francuska je podružnica 1948. imenovala prve pokrajinske nadglednike. Od petorice tih nadglednika četvorica su bila Poljaci, a jedan od njih bio je Antoine Skalecki.

Mnogi Jehovini svjedoci u Francuskoj još uvijek nose poljska prezimena svojih predaka, koji su naporno radili u rudnicima i neumorno propovijedali. I danas brojni doseljenici u Francuskoj upoznaju istinu. Bez obzira na to vrate li se propovjednici iz drugih zemalja u svoju domovinu ili se skrase u Francuskoj, svi oni revno propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu kao što su to činili doseljenici iz Poljske koji su ovdje upoznali istinu. (Iz našeg arhiva u Francuskoj.)