1. Kako možemo steći mudrost i kako će nam to koristiti?

JEHOVA je izvor mudrosti i on je velikodušno želi podijeliti s drugima. U Jakovu 1:5 stoji: “Ako kome od vas nedostaje mudrosti, neka traži od Boga, jer on svima daje velikodušno i bez prekoravanja.” Mudrost od Boga možemo, između ostaloga, dobiti tako da prihvaćamo njegove savjete i ukore. Ta nam mudrost služi kao zaštita u moralnom i duhovnom pogledu (Izr. 2:10-12). Zahvaljujući tome možemo se održati “u ljubavi Božjoj, (...) nadajući se vječnom životu” (Juda 21).

2. Što nam može pomoći da naučimo cijeniti Božje ukore?

² Međutim, ponekad nam je zbog grešnih sklonosti, odgoja ili nekih drugih faktora teško prihvatiti ukor ili ga doživjeti kao nešto pozitivno. No kad u svom životu osjetimo koliko nam koriste Božji ukori, uviđamo koliko nas on zapravo voli. Mudre izreke 3:11, 12 kažu: “Sine moj, ne odbacuj opomene Jehovine i neka ti ne bude mrzak ukor njegov, jer koga Jehova ljubi, njega ukorava.” Da, nikad nemojmo zaboraviti da nam Jehova želi samo najbolje. (Pročitaj Hebrejima 12:5-11.) Budući da on zna sve o nama, njegov ukor uvijek je prikladan i u skladu s našim potrebama. U nastavku ćemo razmotriti četiri važne stvari koje su povezane s ovom temom. To su  (1) samodisciplina, (2) roditeljski odgoj, (3) ukoravanje u kršćanskoj skupštini i (4) posljedice koje su puno gore od kratkotrajne boli koju donosi ukor.

3. Kako dijete razvija samodisciplinu? Predoči to primjerom.

³ Samodisciplina nam pomaže da “ukoravamo” sami sebe, odnosno da kontroliramo i korigiramo svoje ponašanje i način razmišljanja. Samodisciplina nije nešto s čim se rađamo, nego vještina koju moramo naučiti. Predočimo to jednim primjerom: Kad dijete uči voziti bicikl, roditelj ga u početku obično pridržava kako ne bi palo. No postupno dijete uči držati ravnotežu, pa ga roditelj oprezno pušta da malo-pomalo vozi samo. A kad se uvjeri da je naučilo voziti, prestane ga pridržavati. Slično tome kada roditelji dosljedno i strpljivo poučavaju djecu “stegom Jehovinom” i pomažu im da “usvoje njegov način razmišljanja”, uče ih da razvijaju samodisciplinu i stječu mudrost (Efež. 6:4).

4, 5. (a) Zašto je samodisciplina važan dio “nove osobnosti”? (b) Zašto sebe ne bismo smjeli smatrati izgubljenim slučajem čak i ako, slikovito rečeno, padnemo sedam puta?

⁴ Slično je i s onima koji upoznaju Jehovu kao odrasle osobe. Istina, oni su u nekoj mjeri možda već izgradili samodisciplinu, no nisu stekli duhovnu zrelost. Novi učenik postupno sazrijeva kad počne oblačiti “novu osobnost” i trudi se postupati poput Krista (Efež. 4:23, 24). Samodisciplina ima važnu ulogu u tom sazrijevanju. Ona nam pomaže da se “odreknemo bezbožnosti i svjetovnih želja te da razborito, pravedno i odano Bogu živimo usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:12).

⁵ Ipak, činjenica je da svi griješimo (Prop. 7:20). No ako učinimo krivi korak, to ne znači da smo potpuno zakazali ili da imamo ozbiljnih problema sa samodisciplinom. “Ako pravednik i sedam puta padne, opet će ustati”, stoji u Mudrim izrekama 24:16. Što će mu pomoći da ustane? Za to mu neće biti dovoljna snaga volje, nego mu je potreban Božji duh. (Pročitaj Filipljanima 4:13.) Jedan od plodova tog duha je samosvladavanje, koje je usko povezano sa samodisciplinom.

6. Što nam može pomoći da marljivije proučavamo Božju Riječ? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

⁶ Usrdna molitva, proučavanje Biblije i duboko razmišljanje također su važni da bismo naučili biti disciplinirani. No što ako ne voliš učiti i proučavanje ti teško pada? Ne daj da te to obeshrabri. Jehova ti može pomoći da razviješ želju za njegovom Riječi, ako mu to dopustiš (1. Petr. 2:2). Kao prvo, moli se Jehovi da ti pomogne da budeš discipliniran i redovito proučavaš Bibliju. Zatim postupaj u skladu sa svojim molitvama. U početku možda možeš proučavati kraće vrijeme. S vremenom će ti biti sve lakše i sve ćeš više uživati u tome. Zapravo, mirni trenuci koje provedeš u razmišljanju o dubokim Jehovinim mislima postat će ti jako dragocjeni (1. Tim. 4:15).

7. Kako nam samodisciplina može pomoći da ostvarimo duhovne ciljeve?

⁷ Samodisciplina nam pomaže da ostvarimo duhovne ciljeve. Naprimjer, jedan naš brat koji ima obitelj primijetio je da više nije tako revan u službi kao prije. To ga je zabrinulo, pa si je postavio cilj da postane stalni pionir. Čitao je članke u našim časopisima koji govore  o tome i molio se. To ga je ojačalo i dalo mu novu duhovnu snagu. Osim toga, kad god je mogao, služio je kao pomoćni pionir. Budući da nije dopustio da ga išta odvrati od njegovog cilja, s vremenom je postao stalni pionir.

8-10. Kako roditelji mogu pomoći svojoj djeci da služe Jehovi? Navedi primjer.

⁸ Kršćanski roditelji dobili su izuzetno važan zadatak — trebaju odgajati djecu “stegom Jehovinom” i pomagati im da “usvoje njegov način razmišljanja” (Efež. 6:4). U današnjem svijetu to je pravi pothvat (2. Tim. 3:1-5). Naravno, kad se dijete rodi, ono ne zna razlikovati dobro i zlo. Dijete ima savjest, ali nju treba putem odgoja oblikovati i izoštriti (Rim. 2:14, 15). Jedan bibličar objasnio je da se grčka riječ koja je prevedena kao “stega” može prevesti i kao “formiranje djeteta”, odnosno odgajanje s ciljem da ono postane odgovorna osoba.

⁹ Djeca koju roditelji s ljubavlju odgajaju i ukoravaju obično imaju osjećaj sigurnosti. Ona uče da sloboda ima granice te da naše odluke i postupci imaju posljedice — bilo dobre bilo loše. Stoga je vrlo važno da roditelji u odgoju slijede Jehovino vodstvo. Imajmo na umu da se ljudski stavovi o odgoju djece i odgojne metode razlikuju od kulture do kulture te da se mijenjaju iz generacije u generaciju. No roditelji koji se vode Božjom mudrošću ne moraju nagađati kako trebaju postupati niti se moraju oslanjati samo na vlastito iskustvo ili mudrost ovoga svijeta.

¹⁰ Vrlo je poučan primjer Noe. Kad mu je Jehova rekao da sagradi arku, on se nije mogao osloniti na svoje iskustvo jer takvo što nikad prije nije radio. Morao se osloniti na Jehovu i učiniti upravo onako kako mu je zapovjedio (1. Mojs. 6:22). Je li njegov trud urodio plodom? Itekako! Uspio je spasiti i sebe i svoju obitelj! Isto tako, Noa je bio uspješan roditelj, i to iz istog razloga — oslonio se na Božju mudrost. Dobro je poučio svoju djecu i pružio im izvrstan primjer, što nije bilo nimalo lako u tom zlom svijetu prije potopa (1. Mojs. 6:5).

11. Kako roditelji mogu svojoj djeci dati dobar primjer?

¹¹ Kako se ti kao roditelj možeš ugledati na Nou? Slušaj Jehovu. Neka te on pouči kako da odgajaš djecu. Slušaj što ti savjetuje putem svoje Riječi i organizacije. Djeca će ti s vremenom vjerojatno biti zahvalna na tome. Jedan je brat napisao: “Jako sam zahvalan svojim roditeljima što su uložili puno truda u moj odgoj. Dali su sve od sebe kako bi doprli do mog srca. U velikoj mjeri upravo njima mogu zahvaliti za svoj duhovni napredak.” Međutim, koliko god da se  roditelji trude, neka djeca ipak ostave Jehovu. Roditelji koji su dali sve od sebe da usade istinu u srce svog djeteta mogu imati čistu savjest. Osim toga, uvijek postoji nada da će se njihovo dijete jednog dana ipak vratiti Jehovi.

12, 13. (a) Kako roditelji mogu pokazati poslušnost Bogu ako im dijete bude isključeno? (b) Kako je poslušnost Jehovi koristila jednoj obitelji?

¹² Za neke je roditelje odnos prema isključenom djetetu jedan od najtežih ispita poslušnosti. Jedna sestra čija je isključena kći otišla od kuće priznala je: “U našim publikacijama pokušavala sam pronaći ‘rupe u zakonu’ kako bih i dalje mogla provoditi vrijeme sa svojom kćerkom i unukom. Ali suprug mi je obzirno pomogao da uvidim kako više nismo odgovorni za svoju kćer i da moramo dopustiti Jehovi da je ukori onako kako on smatra ispravnim.”

¹³ Nekoliko godina kasnije njihova je kći bila ponovno primljena. “Sada me skoro svaki dan nazove ili mi pošalje poruku”, ispričala je sestra. “I duboko poštuje mog supruga i mene zato što zna da smo bili poslušni Bogu. Imamo jako dobar odnos s njom.” Ako je i tvoje dijete isključeno, hoćeš li poslušati biblijski savjet: “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim i ne oslanjaj se na vlastiti razum”? (Izr. 3:5, 6). Ne zaboravi da je Jehovin ukor odraz njegove beskrajne mudrosti i ljubavi. Imaj na umu da je on dao svog Sina za sve ljude, pa tako i za tvoje dijete. Bog ne želi da itko izgubi život. (Pročitaj 2. Petrovu 3:9.) Stoga imaj povjerenja u to da su Jehovini ukori i upute za naše dobro. Poslušaj Jehovu čak i kad ti je to kao roditelju vrlo bolno. Nemoj se opirati njegovim nastojanjima da pouči tvoje dijete, nego surađuj s njim.

14. Kako nam koristi Jehovina pouka koju dobivamo preko “vjernog upravitelja”?

¹⁴ Jehova je obećao da će se brinuti za kršćansku skupštinu, da će je štititi i poučavati. On to čini na više načina. Naprimjer, brigu o skupštini povjerio je svom Sinu, koji je postavio “vjernog upravitelja” da joj daje duhovnu hranu u pravo vrijeme (Luka 12:42). Ta hrana, koja nam je danas dostupna u mnogim oblicima, sadrži vrijedne savjete i pouke. Je li te ikad neko predavanje ili članak iz našeg časopisa potaknuo da promijeniš svoj način razmišljanja ili postupanja? Jako je dobro što si učinio takve promjene! To je znak da dopuštaš Jehovi da te poučava i oblikuje, što je u konačnici za tvoje dobro (Izr. 2:1-5).

15, 16. (a) Kako nam može koristiti služba koju vrše starješine? (b) Kako možemo pomoći starješinama da radosno izvršavaju svoj zadatak?

¹⁵ Krist je ujedno skupštini dao “ljude na dar” — starješine koji vode brigu o Božjem stadu (Efež. 4:8, 11-13). Kako nam koristi služba koju vrše ta braća? Možemo se ugledati na njihovu vjeru i dobar primjer koji nam pružaju. Isto tako, možemo primjenjivati biblijske savjete koje nam daju. (Pročitaj Hebrejima 13:7, 17.) Imajmo na umu da nas starješine vole i žele da duhovno napredujemo. Naprimjer, ako primijete da nas nema na sastancima ili da je oslabila naša revnost, nesumnjivo će nam brzo priskočiti u pomoć. Saslušat će nas i nastojati ohrabriti toplim riječima i prikladnim biblijskim savjetima. Gledaš li na takvu pomoć kao na izraz Jehovine ljubavi?

¹⁶ Starješinama možda nije lako prići nam i dati potreban savjet. Naprimjer, zamisli kako je bilo proroku Natanu kad je morao razgovarati s Davidom nakon  što je kralj pokušao zataškati težak grijeh koji je učinio (2. Sam. 12:1-14). Slično tome apostol Pavao sigurno je morao smoći hrabrosti da bi prekorio Petra, jednog od 12 apostola, zato što je pokazao pristranost prema braći židovskog porijekla (Gal. 2:11-14). Kako onda možeš olakšati teret starješinama u svojoj skupštini? Budi ponizan, pristupačan i zahvalan. Na njihovu pomoć gledaj kao na dokaz da te Bog voli. To će biti tebi na korist, a njima će omogućiti da radosno vrše svoju službu.

17. Kako je jednoj sestri koristila pomoć koju su joj s ljubavlju pružali starješine?

¹⁷ Zbog bolnih iskustava iz prošlosti jednoj je sestri bilo teško voljeti Jehovu. Ona je ispričala: “Kad su me sjećanja na prošlost i drugi problemi emocionalno iscrpili, znala sam da moram razgovarati sa starješinama. Oni me nisu osuđivali niti kritizirali, nego su me ohrabrili i ojačali. Nakon svakog sastanka, koliko god da su bili zauzeti, barem jedan od njih pitao me kako sam. Zbog svoje prošlosti nisam se osjećala dostojnom Božje ljubavi. No Jehova se uvijek iznova poslužio skupštinom i starješinama kako bi mi pokazao da me voli. Stalno ga molim da mi daje snage jer ga nikad ne želim napustiti.”

18, 19. Što je bolnije od bilo kojeg ukora? Navedi primjer.

¹⁸ Ukor može biti bolan, no postoji nešto što je još bolnije — gorke posljedice koje usljeđuju ako odbacimo ukor (Hebr. 12:11). O tome svjedoče i dva primjera iz Biblije — Kajin i kralj Sidkija. Kad je vidio da u Kajinu raste ubilačka mržnja prema Abelu, Bog ga je upozorio: “Zašto si se razgnjevio i zašto ti je lice namrgođeno? Ako počneš činiti dobro, nećeš li mi biti mio? No ako ne budeš činio dobro, grijeh vreba na vratima i žudi za tobom. A ti, hoćeš li ga nadvladati?” (1. Mojs. 4:6, 7). Kajin ipak nije poslušao Jehovu te je podlegao grijehu. Koliko je samo boli i patnje bespotrebno nanio sam sebi! (1. Mojs. 4:11, 12). Bol koju bi osjetio da je prihvatio Božji ukor bila bi daleko manja.

¹⁹ Sidkija je bio slabić i zao čovjek. Za njegove je vladavine u Jeruzalemu vladalo teško stanje. Prorok Jeremija u više ga je navrata upozorio da prestane činiti zlo, ali kralj nije htio prihvatiti Jehovin ukor. I u njegovom slučaju posljedice su bile tragične! (Jer. 52:8-11). Jehova nas želi poštedjeti takve nepotrebne boli. (Pročitaj Izaiju 48:17, 18.)

20. Što budućnost donosi onima koji prihvaćaju Božje ukore, a što onima koji ih odbacuju?

²⁰ U današnjem svijetu mnogi s prezirom gledaju na Božje savjete i ukore te ih odbacuju. No zbog takvog nerazumnog stava uskoro će požaliti (Izr. 1:24-31). Zato neka svatko od nas “prihvati ukor, da bi poslije bio mudar”. Mudre izreke 4:13 jasno kažu: “Prihvati opomene, ne puštaj ih. Čuvaj ih, jer one su ti život.”