Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Crijevni živčani sustav (prikazan plavom bojom)

Obratite pažnju na svoj “drugi mozak”

Obratite pažnju na svoj “drugi mozak”

KOLIKO mozgova imate? Rekli ste jedan? Dobro ste odgovorili! No u svom tijelu imamo još jedan živčani sustav, složenu i razgranatu mrežu neurona koju neki znanstvenici nazivaju drugim mozgom. To je crijevni živčani sustav. On se, naravno, ne nalazi u glavi, nego najvećim dijelom u trbuhu.

Proces razgradnje hrane i njeno pretvaranje u energiju izuzetno je zahtjevan zadatak u kojem sudjeluju razni tjelesni organi. Iako mozak upravlja cijelim našim tijelom, kontrolu nad probavom u najvećem je dijelu povjerio crijevnom živčanom sustavu.

Taj sustav puno je jednostavniji od mozga, ali daleko od toga da je jednostavan. Kod ljudi on se sastoji od oko 200 do 600 milijuna neurona. Kao što smo već rekli, ta složena neuronska mreža sastavni je dio probavnog sustava. Znanstvenici smatraju da bi debljina specijaliziranih živaca bila prevelika kad bi se funkcije tog sustava odvijale u mozgu. Knjiga The Second Brain kaže: “Puno je sigurnije i zgodnije da probavni sustav vodi brigu sam o sebi.”

“KEMIJSKI LABORATORIJ”

U probavi sudjeluje čitav spektar kemijskih spojeva. Osim što njihov sastav mora biti apsolutno savršen, oni moraju nastati baš u pravom trenutku i doputovati na pravu lokaciju u tijelu. Taj “kemijski laboratorij”, kako je profesor Gary Mawe nazvao probavni sustav, funkcionira besprijekorno, a njegove kemijske aktivnosti naprosto su fascinantne. Duž stijenki crijeva nalaze se posebne stanice koje djeluju kao receptori okusa, odnosno detektori koji prepoznaju kemijske tvari hrane koju jedemo. Te informacije pomažu crijevnom živčanom sustavu da uposli odgovarajuće probavne enzime, koji razgrađuju hranu kako bi je tijelo moglo apsorbirati. Taj sustav igra još jednu važnu ulogu. On nadgleda kiselost i druga kemijska obilježja hrane te u skladu s tim aktivira probavne enzime.

Naš probavni trakt nalikuje tvornici kojom uglavnom upravlja crijevni živčani sustav. Taj “drugi mozak” potiče mišiće probavnih organa da se stežu i šire te tako omogućuje da hrana putuje duž probavnog trakta. On uvjetuje jačinu i učestalost stezanja mišića te vodi računa da sve funkcionira bez zastajkivanja, kao na pokretnoj traci.

Crijevni živčani sustav djeluje i kao zaštitar našeg tijela. Hrana koju jedemo može sadržavati štetne bakterije. Stoga nije čudo što je oko 70-80 posto naših limfocita — važnog dijela imunološkog sustava — smješteno unutar probavnog trakta. Ako hranom unesemo veliku dozu štetnih mikroorganizama, crijevni živčani sustav štiti tijelo tako što uzrokuje snažne kontrakcije koje izazivaju povraćanje ili proljev. Tako se iz tijela izbaci većina toksičnih tvari.

NA ISTOJ VALNOJ DUŽINI

Premda se čini da crijevni živčani sustav funkcionira neovisno o mozgu, ta dva živčana centra neprestano surađuju. Naprimjer, crijevni živčani sustav ima određenu ulogu u reguliranju hormona koji mozgu šalju signal kada jesti i koliko jesti. Osim toga, on obavijesti mozak kad smo siti i možda čak izazove mučninu ako se prejedemo.

Vjerojatno ste i prije čitanja ovog članka znali da probavni sustav i mozak skladno surađuju. Jeste li primjerice primijetili da se bolje osjećate kad jedete određenu hranu? Istraživanja pokazuju da se to događa zato što crijevni živčani sustav šalje mozgu signal sreće te pokreće lančanu reakciju zbog koje se osjećamo bolje. To bi mogao biti razlog zašto ljudi pod stresom nalaze utjehu u hrani. Znanstvenici to žele iskoristiti u liječenju depresije te istražuju je li moguće na umjetan način stimulirati crijevni živčani sustav.

Spomenimo još jedan oblik suradnje mozga i probavnog sustava. Kad je mozak pod naporom ili stresom, crijevni živčani sustav krv preusmjerava iz trbuha u mozak. U takvim situacijama u želucu možemo osjetiti neku nervozu. Možemo osjetiti i mučninu jer pod stresom mozak šalje poruku crijevnom živčanom sustavu da promijeni peristaltiku.

Koliko god naš “drugi mozak” bio osjetljiv i složen, on nije mjerilo za donošenje odluka. Ipak je riječ o crijevima, a ne o mozgu. Naš nam “drugi mozak” ne može pomoći da skladamo pjesmu, vodimo računa o tome kako trošimo novac ili napišemo domaću zadaću. Pa ipak, znanstvenici su zadivljeni kad istražuju naš složeni probavni sustav, premda ga još nisu u potpunosti dokučili. Kad sljedeći put sjednete za stol i uzmete vilicu i nož, zastanite malo i razmislite o čudesnom probavnom sustavu koji upravlja složenim procesima, obrađuje brojne informacije i skladno surađuje s mozgom.