ZAMISLITE sljedeću situaciju: Skupina vrhunskih hakera putem interneta preuzima kontrolu nad velikim brojem računala te ih povezuje u mrežu. Pomoću te mreže “otetih” računala, koja se naziva botnet (od engleskog robot networks), izvrše ciljani napad na neku zemlju tako što njene računalne sustave obaspu ogromnom količinom zloćudnog softvera. Za samo nekoliko minuta u toj zemlji dolazi do rušenja internetskih stranica policije, vojske te važnih financijskih i trgovačkih ustanova. Bankomati više ne rade, prekinute su telefonske veze i obustavljen je zračni promet. Dolazi do problema u radu računalnih i sigurnosnih sustava u nuklearnoj elektrani. Kako bi ljudi reagirali da se dogodi takvo što? Što bi učinili? Što biste vi učinili u takvoj situaciji?

Možda vam opisana situacija zvuči kao scenarij nekog holivudskog filma. No prema riječima Richarda Clarkea, bivšeg američkog državnog koordinatora za nacionalnu sigurnost, zaštitu infrastrukture i borbu protiv terorizma, nešto slično moglo bi se dogoditi i u stvarnom životu. Ustvari, računalni napadi već su postali dio naše svakodnevice. * Možda ste i vi bili žrtva nekog takvog napada.

No zašto bi itko uopće izvršio napad na neki računalni sustav? Kako se takvi napadi provode? Budući da se na meti hakera često nađu i obični ljudi, kako se možete zaštititi od njihovih napada?

Računalni napadi provode se iz raznih razloga. Naprimjer, teroristi ili državne obavještajne službe mogu upasti u računalne mreže svojih neprijatelja kako bi ukrali tajne podatke ili onesposobili uređaje i postrojenja kojima se upravlja putem tih mreža. Godine 2010. zamjenik američkog ministra obrane William Lynn izjavio je da su vanjski neprijatelji više puta napali američke računalne mreže na kojima su pohranjeni strogo povjerljivi podaci te da su probili njihovu zaštitu i ukrali “na tisuće dokumenata, (...) među ostalim i nacrte za izradu oružja, planove vojnih operacija te obavještajne podatke”. (Vidi okvir  “Neki poznatiji hakerski napadi”.)

Hakeri koriste slične metode i kako bi s mreža velikih poduzeća i iz osobnih računala ukrali financijske podatke ili razne sadržaje koji su tuđe intelektualno vlasništvo. Procjenjuje se da računalni kriminalci svake godine zgrnu na milijarde dolara.

Hakeri pokreću napade putem mreže načinjene od ogromnog broja “otetih” računala.  Godine 2009. jedna tvrtka koja se bavi zaštitom informacijskih sustava na internetu otkrila je grupu kriminalaca koji su “oteli” i umrežili u botnet gotovo dva milijuna računala iz raznih dijelova svijeta, čiji su vlasnici mahom bili obični građani. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj nedavno je procijenila da hakeri kontroliraju svako treće računalo koje ima pristup internetu. A kako je s vašim računalom? Je li možda netko bez vašeg znanja preuzeo kontrolu nad njim?

Predočite si sljedeću situaciju: Haker putem interneta proširi jedan zloćudni program. Kad taj program nađe put do vašeg računala, počne kriomice tražiti “rupu” u njegovom sigurnosnom sustavu. Nakon što je otkrije, “useli” se u vaše računalo i počne tragati za podacima koje bi haker mogao dobro iskoristiti. * Zloćudni program može izmijeniti ili izbrisati dokumente pohranjene u vašem računalu, poslati svoju kopiju drugim računalima putem e-maila ili proslijediti hakeru vaše lozinke, podatke o vašoj kreditnoj kartici ili bankovnom računu te neke druge povjerljive informacije.

Računalni kriminalci čak vas mogu navesti da sami zarazite svoje računalo nekim zloćudnim programom! Kako bi moglo doći do toga? Svoje biste računalo mogli zaraziti tako da otvorite neki naizgled bezopasan privitak u e-mailu, kliknete na poveznicu koja vodi na neku internetsku stranicu, preuzmete i instalirate neki besplatni program, spojite na računalo zaraženi memorijski uređaj ili posjetite neku internetsku stranicu na kojoj se nalaze nepoćudni sadržaji. Na bilo koji od tih načina mogli biste na svoje računalo instalirati zloćudni softver koji omogućava hakerima da preuzmu nadzor nad njim.

Kako možete znati je li vaše računalo zaraženo? To je obično vrlo teško otkriti. No postoje neki znaci po kojima biste mogli prepoznati problem. Možda su vam računalo ili internetska veza jako spori, možda ne možete pokrenuti neke programe, možda vam se stalno pojavljuju okviri koji vam nude da instalirate određeni softver ili vam se na računalu događaju neke druge čudne stvari. Ako primijetite bilo koji od tih znakova, odnesite računalo na servis  ili zamolite nekog prijatelja koji se razumije u računala da pogleda što nije u redu.

Pojedinci i čitave države sve više ovise o suvremenoj računalnoj tehnologiji, pa stoga možemo očekivati da će u budućnosti biti sve više hakerskih napada. Stoga mnoge države intenzivno rade na poboljšanju zaštite svojih računalnih sustava, a neke provode opsežne testove kako bi vidjele mogu li njihovi sustavi odoljeti hakerskim napadima. No “ako ima dovoljno vremena, motivacije i novca, uporni će haker uvijek naći načina da upadne u računalni sustav”, kaže Steven Chabinsky, FBI-ev stručnjak za računalnu sigurnost.

Kako se onda možete zaštititi od opasnosti koje vam prijete na internetu? Premda se nikad ne možete potpuno zaštititi, možete poduzeti neke korake kako biste opasnosti sveli na najmanju moguću mjeru. (Vidi okvir  “Kako se možete zaštititi?”) Biblija kaže: “Pametan pazi na korake svoje” (Mudre izreke 14:15). To je itekako mudar savjet koji se može primijeniti i na korištenje interneta!