Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Upoznajte “šumskog čovjeka” iz Indonezije

Upoznajte “šumskog čovjeka” iz Indonezije

DRŽEĆI se za granu koja je izgledala pretanka da bi podnijela njeno veliko tijelo, golema životinja zurila je u nas. Kad smo je ugledali, zastao nam je dah. Nismo skidali pogled s nje. Ona nije obraćala previše pažnje na nas, no mi smo bili zadivljeni. To je bio naš prvi susret s orangutanom, najvećom životinjom koja živi na drveću.

Zajedno s gorilama i čimpanzama orangutani spadaju u porodicu čovjekolikih majmuna. Te mirne životinje koje najviše vole biti same žive u gustim tropskim šumama na Borneu i Sumatri, dva najveća otoka na jugoistoku Azije. Naziv orangutan potječe od malajskog izraza orang utan, što znači “šumski čovjek”.

Želite li bolje upoznati te zanimljive crvene gorostase? Ako želite, razgledajte s nama njihovo prirodno stanište u šumama Bornea.

Susret s orangutanima

Da bismo vidjeli orangutane, otputovali smo u Nacionalni park Tanjung Puting, koji je dom brojnim životinjama. Tisuće orangutana koji ondje žive glavna su atrakcija tog parka.

Najprije smo stigli u malu luku Kumai, gdje smo se ukrcali na klotok, motorni drveni čamac. Ploveći uzvodno po vijugavoj rijeci zalazili smo sve dublje u šumu. Zeleni tunel kroz koji smo se probijali bio je sve uži i uži. Gusta šikara mangrovih palmi protezala se uzduž rijeke, a opasni krokodili vrebali su iz mirne, tamne vode. Iz šume su dopirali neobični zvukovi. Bili smo jako uzbuđeni.

Kad smo se iskrcali iz čamca, namazali smo se sredstvom protiv insekata i zaputili se  u šumu. Prvi susret s velikim orangutanom, opisan na početku, dogodio se već za nekoliko minuta. Njegova duga bakrenocrvena dlaka sjala je na suncu. Ispod krzna naziralo se jako, mišićavo tijelo. Bio je to doista impresivan prizor!

Odrasli mužjaci koji žive u divljini visoki su oko 1,7 metara, a teški otprilike 90 kilograma — dvostruko više od ženki. Mužjaci na obrazima imaju velike jastučiće, pa im lice izgleda plosnato i okruglo. Osim toga na grlu imaju obješenu vrećicu, koja im omogućuje da se duboko i snažno glasaju. Ponekad ispuštaju niz glasnih zvukova koji čine otegnuto rikanje. Ono može trajati i do pet minuta, a čuje se na udaljenosti većoj od dva kilometra. Mužjaci obično rikom privlače ženke kad dođe vrijeme parenja, a tako tjeraju i svoje suparnike.

Život u krošnjama

Hodajući dalje putem, ugledali smo orangutane kako prelaze s jednog drveta na drugo njišući se na granama. Njihova snažna i savitljiva stopala i šake izgledaju poput kuka. Prsti su im dugi, a palci na rukama i nogama kratki. S lakoćom se hvataju za grane te se graciozno i polako kreću po drveću, kao da nikad nikamo ne žure.

Orangutani su pravi stručnjaci za kamuflažu jer se savršeno stapaju s drvećem. Na tlu se kreću sporo, pa ih ljudi mogu bez problema preteći.

Praktički cijeli život provedu u krošnjama i jedini su čovjekoliki majmuni koji tako žive. Gotovo svaki dan oko zalaska sunca pronađu debelu račvastu granu, na nju stave grančice i tako naprave udoban “krevet” — i to na visini od čak 20 metara. Kad pada kiša, ponekad iznad svog kreveta podignu “krov”, što čimpanze i gorile nikad ne čine. Za sve to treba im svega pet minuta!

Orangutani na drveću nalaze i svoju omiljenu hranu — voće. Imaju izvrsno pamćenje, pa točno znaju kada i gdje mogu naći zrelo voće. Hrane se i lišćem, korom drveća, izdancima, medom i kukcima. Katkad iz duplji stabala štapom vade med ili kukce. Sve u svemu, na svom meniju imaju više od 400 jela!

 Malo dalje vidjeli smo još jedan zanimljiv prizor — orangutane kako jedu banane uzimajući ih s hrpe koja je bila pred njima. Oni su odrasli u zatočeništvu, a kasnije su pušteni u divljinu. Budući da još ne znaju samostalno preživjeti u šumi kao orangutani koji su odrasli u divljini, ljudi im donose hranu jer im ono što sami nađu ne bi bilo dovoljno.

Obiteljski život

Promatrali smo kako se dražesna mladunčad drži za majke, a nestašni mališani igraju na tlu i drveću. Ženke orangutana žive i do 45 godina. Spolno zrele postanu u dobi od 15 ili 16 godina, a potom imaju mlade svakih sedam ili osam godina. Tijekom svog života ženka u prosjeku na svijet donese najviše tri mladunca. Nijedan drugi sisavac ne razmnožava se tako sporo.

Veza između majke i mladunčeta vrlo je snažna. Ženke hrane svoje mlade i brinu se za njih osam i više godina. U prvoj godini života mladunče se praktički stalno drži za majku. Nakon toga ono ne odlazi daleko od nje sve dok u obitelj ne dođe prinova. No neke ženke ostanu duže uz majku i promatraju kako se ona brine za mladunče.

Međutim majka iz obitelji potjera mladog mužjaka nakon što na svijet dođe novo mladunče. On sam luta šumom, zadržavajući se na području od 15 i više kvadratnih kilometara. Izbjegava druge mužjake, a ženkama prilazi samo kad se treba pariti.

Ženke obično žive na puno manjem području do kraja života. Nekoliko ženki ponekad se hrani na istom stablu, no čak su i tada prilično povučene. Za razliku od drugih  čovjekolikih majmuna, orangutani su pravi usamljenici. No da bismo saznali više o “šumskom čovjeku”, trebali smo posjetiti još jedno mjesto.

Na rubu istrebljenja

Unutar nacionalnog parka nalazi se centar za rehabilitaciju, istraživanje i zaštitu orangutana, koji je ime dobio po antropologu Louisu Leakeyu. U tom centru uvijek ste okruženi orangutanima. Neki su nam prišli jako blizu te su nam pozirali i pred nama izvodili svakakve akrobacije. Jedna odrasla ženka čak je pokušala uzeti jaknu mom prijatelju. Bili smo oduševljeni što možemo izbliza vidjeti te divne životinje.

No taj centar svjedoči o jednoj žalosnoj činjenici: Orangutani izumiru. Neki ekolozi smatraju da te životinje nemaju velike izglede za opstanak u divljini — vjeruju da im je ostalo svega desetak godina. Navest ćemo tri najveće prijetnje njihovom opstanku.

Sječa šuma: U zadnjih 20 godina uništeno je oko 80 posto prirodnog staništa orangutana. U Indoneziji svaki dan u prosjeku nestane oko 50 kvadratnih kilometara šume — otprilike pet nogometnih igrališta svake minute.

Krivolov: Budući da ljudi krče šume, lovci sve lakše pronalaze orangutane. Na ilegalnom tržištu lubanja orangutana prodaje se kao suvenir za samo 50 eura. Neki misle da orangutani uništavaju usjeve, dok ih drugi ubijaju zbog mesa.

Trgovina kućnim ljubimcima: Na crnom tržištu cijena mladunčeta orangutana varira od nekoliko stotina eura do nekoliko desetaka tisuća eura. Prema nekim procjenama, svake se godine proda oko 1 000 tih slatkih životinjica.

Državne i nevladine udruge nastoje spasiti orangutane od istrebljenja. U tu svrhu otvaraju rehabilitacijske centre, upoznaju ljude s opasnošću koja prijeti orangutanima, osnivaju nacionalne parkove i rezervate te nastoje spriječiti ilegalnu sječu šuma.

Biblija otkriva da će Bog uskoro “uništiti one koji zemlju uništavaju” te da će cijelu Zemlju pretvoriti u raj (Otkrivenje 11:18; Izaija 11:4-9; Matej 6:10). Tada će se ispuniti riječi iz Psalma 96:12: “Neka sve drveće šumsko usklikuje radosno!” Životinje poput orangutana, “šumskog čovjeka” iz Indonezije, živjet će bezbrižno jer ljudi više neće ugrožavati njihov opstanak.