Idi na sadržaj

Jehovini svjedoci

Izaberi jezik hrvatski

Je li Biblija u suglasju sa znanošću?

Što kaže Biblija:

Biblija je u suglasju sa znanošću, iako nije znanstveni priručnik. Opće je poznato da su u vrijeme pisanja Biblije ljudi imali mnoga pogrešna gledišta. Međutim, s vremenom se pokazalo da ta knjiga sadrži točne znanstvene činjenice i da se ne kosi sa znanošću. Obratite pažnju na neke primjere koji to potvrđuju.

  • Svemir ima početak (1. Mojsijeva 1:1). Za razliku od toga mnogi ljudi u davnoj prošlosti vjerovali su da svemir nije stvoren, već da je organiziran iz postojećeg kaosa. Stari Babilonci vjerovali su da su bogovi od kojih je svemir potekao došli iz dvaju oceana. Neki drugi narodi smatrali su da je svemir nastao iz golemog jajeta.

  • Svemirom ne upravljaju hirovi prevrtljivih božanstava, nego izuzetno složeni fizikalni zakoni (Job 38:33; Jeremija 33:25). Mitologije raznih naroda navode na zaključak da je ljudska sudbina u volji ćudljivih i nemilosrdnih bogova te da su ljudi prepušteni njima na milost i nemilost.

  • Zemlja nema čvrstog oslonca, nego je smještena u svemirskom prostranstvu, koje se uglavnom sastoji od praznog prostora (Job 26:7). Mnogi narodi starog doba vjerovali su da je svijet ravna ploča koja leži na leđima neke ogromne životinje, primjerice bizona ili kornjače.

  • Potoci i rijeke dobivaju vodu zahvaljujući kružnom toku — iz oceana, mora i drugih vodenih površina isparavaju ogromne količine vodene pare koja se potom kondenzira u atmosferi i pada na zemlju u obliku kiše, snijega ili tuče (Job 36:27, 28; Propovjednik 1:7; Izaija 55:10; Amos 9:6). Stari Grci smatrali su da voda u rijekama dolazi iz podzemnog oceana. Ta se predodžba zadržala čak do 18. stoljeća.

  • Planine se dižu i spuštaju, a današnje planine nekad su bile prekrivene morem (Psalam 104:6, 8). S druge strane, mnoge drevne predaje kažu da su bogovi stvorili planine u istom obliku u kojem postoje i danas.

  • Sanitarne mjere štite zdravlje. Zakon koji su dobili stari Izraelci nalagao je da se čovjek mora oprati nakon što dodirne leš ili strvinu, da oboljeli od neke zarazne bolesti moraju u karantenu i da ljudski izmet treba zakopati (3. Mojsijeva 11:28; 13:1-5; 5. Mojsijeva 23:13). Zanimljivo je spomenuti da su u to vrijeme Egipćani na otvorenu ranu stavljali “ljekovite” pripravke u kojima je bio i ljudski izmet.

Ima li u Bibliji znanstvenih netočnosti?

Objektivnim istraživanjem Biblije dolazi se do zaključka da u njoj nema znanstvenih netočnosti. Navest ćemo neka uobičajena pogrešna vjerovanja o znanstvenoj točnosti Biblije:

Što tvrde neki ljudi: Biblija kaže da je čitav svijet stvoren u 6 dana koji su trajali po 24 sata.

Što saznajemo iz Biblije: Ona ne govori kada je točno Bog stvorio svemir, ali pokazuje da je to bilo u dalekoj prošlosti (1. Mojsijeva 1:1). Dani stvaranja o kojima se govori u prvom poglavlju prve biblijske knjige bili su vremenska razdoblja za koja se ne zna koliko su trajala. Biblija čak i za cjelokupno stvaranje neba i Zemlje koristi izraz “dan”. Očito nije riječ o doslovnom danu, koji traje 24 sata, nego o vremenskom razdoblju nepoznatog trajanja (1. Mojsijeva 2:4).

Što tvrde neki ljudi: U Bibliji piše da je biljni svijet stvoren prije Sunca, koje je neophodno za proces fotosinteze (1. Mojsijeva 1:11, 16).

Što saznajemo iz Biblije: Biblija pokazuje da je nebo stvoreno prije nego što je stvoren biljni svijet na Zemlji. Stoga je logično zaključiti da je i Sunce, nebesko tijelo, stvoreno prije biljnog svijeta (1. Mojsijeva 1:1). Tijekom prvog “dana”, odnosno dugačkog razdoblja stvaranja, difuzna Sunčeva svjetlost počela je prodirati kroz Zemljinu atmosferu. Trećeg “dana” stvaranja atmosfera se razbistrila, pa je na Zemlju počelo dolaziti dovoljno Sunčeve svjetlosti, koja je mogla podržavati proces fotosinteze (1. Mojsijeva 1:3-5, 12, 13). Sunce se tek kasnije moglo jasno vidjeti s površine Zemlje (1. Mojsijeva 1:16).

Što tvrde neki ljudi: Biblija kaže da se Sunce okreće oko Zemlje.

Što saznajemo iz Biblije: U Propovjedniku 1:5 stoji: “Sunce izlazi, sunce zalazi i onda hita onamo odakle izlazi.” Taj biblijski redak samo opisuje kako kretanje Sunca izgleda sa Zemlje. Čak i danas, kad znamo da se Zemlja vrti oko Sunca, koristimo izraze “izlazak sunca” i “zalazak sunca”, koji mogu stvoriti dojam da Zemlja nepomično stoji, dok se Sunce vrti oko nje.

Što tvrde neki ljudi: Biblija kaže da je Zemlja ravna ploča.

Što saznajemo iz Biblije: Istina, u Bibliji se koristi izraz “do kraja zemlje” (Djela apostolska 1:8). No taj izraz jednostavno znači “do najudaljenijeg dijela Zemlje”. On ne pokazuje da je Zemlja ravna ili da ima nekakav kraj, to jest rub. Slično tome izraz “s četiri kraja zemlje” slikovit je i odnosi se na cjelokupnu površinu našeg planeta ili na četiri strane svijeta (Izaija 11:12; Luka 13:29).

Što tvrde neki ljudi: Prema Bibliji, do opsega kružnice dolazi se ako se njen promjer pomnoži s brojem 3. No to nije točno. Da bi se došlo do opsega kružnice, njen promjer treba pomnožiti s brojem π (pi), odnosno 3,14.

Što saznajemo iz Biblije: U 1. Kraljevima 7:23 i 2. Ljetopisa 4:2 spominje se “lijevano more”. Ono je bilo okruglo, promjera deset lakata, a “trebalo je uže od trideset lakata da ga se obuhvati”. Te su dimenzije najvjerojatnije zaokružene na najbliži cijeli broj. Moguće je i da su opseg lijevanog mora te njegov promjer zapravo njegova unutarnja odnosno vanjska mjera.