Idi na sadržaj

Idi na podizbornik

Jehovini svjedoci

hrvatski

Je li tekst Biblije promijenjen u odnosu na izvornik?

Kratko rečeno, nije. Usporedba drevnih rukopisa pokazuje da je tekst Biblije u osnovi ostao nepromijenjen i tisućljećima nakon što je bio prepisivan na propadljivim materijalima.

Znači li to da nikad nije došlo do greške u prepisivanju?

Do danas je pronađeno na tisuće biblijskih rukopisa. Neki reci u tim rukopisima međusobno se razlikuju, a to pokazuje da je u prepisivanju bilo grešaka. Uglavnom je riječ o sitnim razlikama koje ne mijenjaju značenje teksta. Međutim, pronađeno je i nekoliko prilično velikih razlika, a neke od njih namjerno su načinjene kako bi se izmijenio smisao biblijskih redaka. Spomenut ćemo samo dva primjera:

  1. U nekim starijim prijevodima Biblije 1. Ivanova 5:7 sadrži sljedeću misao: “u nebu: Otac, Riječ i Duh sveti; i ova su trojica jedno.” No izučavanjem pouzdanih rukopisa potvrđeno je da te misli nema u izvorniku, nego da je dodana kasnije. * Zbog toga je ne nalazimo u suvremenim prijevodima Biblije.

  2. Božje osobno ime u biblijskim se rukopisima spominje na tisuće puta. No ono je u mnogim prijevodima Biblije zamijenjeno titulama, naprimjer “Gospodin” ili “Bog”.

Kako možemo biti sigurni da se u Bibliji ne kriju i mnoge druge greške?

Do današnjeg dana otkriveno je jako puno biblijskih rukopisa, pa se njihovim međusobnim uspoređivanjem greške mogu lako otkriti. * Što se na temelju toga može reći o točnosti Biblije?

  • Hebreist William Green o hebrejskim knjigama Biblije (koje su poznatije pod nazivom Stari zavjet) rekao je sljedeće: “Sa sigurnošću se može reći da nijedno drugo djelo iz starog doba nije sačuvano u obliku koji tako vjerno prenosi izvornu poruku.”

  • Bibličar Frederick Bruce o grčkom dijelu Biblije (odnosno Novom zavjetu) izjavio je: “Dokazi koji svjedoče o autentičnosti teksta Novog zavjeta daleko su brojniji od dokaza koji potvrđuju vjerodostojnost mnogih zapisa klasičnih pisaca, a u njih nitko i ne pomišlja sumnjati.”

  • Sir Frederic Kenyon, uvaženi stručnjak za biblijske manuskripte, kazao je da čovjek “može uzeti u ruke kompletnu Bibliju i bez straha ili oklijevanja reći da u rukama drži pravu Riječ Božju, koja je stoljećima bez bitnih ispuštanja prenošena s jedne generacije na drugu”.

Imamo li još razloga vjerovati da je Biblija točno prepisana?

  • Prepisivači Biblije, i Židovi i kršćani, sačuvali su izvještaje koji razotkrivaju teške grijehe koje su počinili pripadnici Božjeg naroda * (4. Mojsijeva 20:12; 2. Samuelova 11:2-4; Galaćanima 2:11-14). Sačuvali su i ulomke iz kojih je jasno vidljivo da je Bog osudio židovski narod zbog njegove neposlušnosti te one koji pokazuju koja ljudska učenja nemaju temelj u Božjoj Riječi (Hošea 4:2; Malahija 2:8, 9; Matej 23:8, 9; 1. Ivanova 5:21). Time što su te izvještaje točno prepisali, prepisivači su pokazali da im se može vjerovati i da izuzetno cijene Božju svetu Riječ.

  • Nije li razumno vjerovati da se Bog, koji je i nadahnuo pisanje Biblije, pobrinuo da ona bude točno prepisana? * (Izaija 40:8; 1. Petrova 1:24, 25). Na koncu, on nije htio da ona koristi samo ljudima u prošlosti nego i nama danas (1. Korinćanima 10:11). U njoj piše: “Sve što je nekad napisano, nama je za pouku napisano, da svojom ustrajnošću i utjehom iz Pisama imamo nadu” (Rimljanima 15:4).

  • Isus i njegovi sljedbenici citirali su iz rukopisa hebrejskih knjiga Biblije i nisu smatrali da trebaju sumnjati u njihovu točnost (Luka 4:16-21; Djela apostolska 17:1-3).

^ odl. 5 Te se riječi ne nalaze u Sinajskom kodeksu, Aleksandrijskom kodeksu, Vatikanskom rukopisu 1209, originalnoj Vulgati, sirijskom Filoksenijsko-heraklejskom prijevodu ni u sirijskoj Pešiti.

^ odl. 8 Naprimjer, otkriveno je više od 5 000 rukopisa grčkih knjiga Biblije (to jest Novog zavjeta).

^ odl. 13 Biblija nigdje ne kaže da su Božji sluge koji su ga zastupali na Zemlji bili nepogrešivi. Naprotiv, ona vrlo realno priznaje: “Nema čovjeka koji ne griješi” (1. Kraljevima 8:46).

^ odl. 14 Iako Bog piscima Biblije nije uvijek od riječi do riječi diktirao što trebaju zapisati, on je nadahnuo njeno pisanje (2. Timoteju 3:16, 17; 2. Petrova 1:21).