Idi na sadržaj

Što Biblija kaže o postu?

U biblijsko doba post je bio ugodan Bogu kad ga se prakticiralo iz ispravnih motiva. No kad su u pitanju bili pogrešni motivi, izazivao je Božje negodovanje. Vrijedi zapaziti da za današnje vrijeme Biblija ne zapovijeda prakticiranje posta, ali ga i ne zabranjuje.

Kada su neki iz biblijskog doba postili?

  • Kad su tražili Božju pomoć i vodstvo. Ljudi koji su putovali u Jeruzalem postili su kako bi dokazali da iskreno žele dobiti Božju pomoć (Ezra 8:21-23). Pavao i Barnaba znali su postiti prilikom imenovanja skupštinskih starješina (Djela apostolska 14:23).

  • Kad su se željeli usredotočiti na ispunjenje Božjeg nauma. Nakon svog krštenja Isus je postio 40 dana kako bi se pripremio za vršenje Božje volje i službu koja je stajala pred njim (Luka 4:1, 2).

  • Kad su željeli pokazati da se kaju za svoje prijašnje grijehe. Preko proroka Joela Bog je nevjernim Izraelcima rekao: “Vratite se k meni svim srcem svojim, u postu, plaču i naricanju!” (Joel 2:12-15).

  • Kad su držali Dan očišćenja. Zakon koji je Bog dao izraelskom narodu uključivao je zapovijed o postu na Dan očišćenja, koji se držao jednom godišnje * (3. Mojsijeva 16:29-31). Post je tom prilikom bio sasvim na mjestu jer je podsjećao Izraelce da su nesavršeni i da trebaju Božji oprost.

Koji su neispravni motivi za post?

  • Želja da impresioniramo druge. Isus je naučavao da je post koji netko prakticira iz vjerskih razloga osobna stvar između Boga i osobe koja posti (Matej 6:16-18).

  • Želja da pokažemo kako smo bolji od drugih. Post nikoga ne čini moralno ili duhovno uzvišenijim od drugih ljudi (Luka 18:9-14).

  • Nastojanje da se iskupimo za namjerno činjenje grijeha (Izaija 58:3, 4). Bog prihvaća samo onaj post koji je popraćen poslušnošću i iskrenim pokajanjem za bilo koji grijeh koji je počinjen.

  • Puka vjerska formalnost (Izaija 58:5-7). Bog ne želi da mu služimo iz osjećaja dužnosti. On je poput roditelja kojemu nije drago kad njegovo dijete kaže da ga voli samo zato što zna da mora to reći, a ne zato što to stvarno misli.

Moraju li kršćani postiti?

Ne. Bog je od Izraelca zahtijevao da poste na Dan očišćenja, ali taj je zahtjev ukinuo nakon što je Isus svojom smrću trajno pokrio grijehe iskrenih pokajnika (Hebrejima 9:24-26; 1. Petrova 3:18). Dan očišćenja bio je dio Mojsijevog zakona, a kršćani nisu dužni držati taj zakon (Rimljanima 10:4; Kološanima 2:13, 14). Stoga svaki kršćanin sam odlučuje hoće li postiti ili neće (Rimljanima 14:1-4).

Kršćani znaju da post nije srž njihovog štovanja Boga. Biblija nigdje ne kaže da je post preduvjet za sreću. S druge strane, prava religija usrećuje svoje pripadnike, što nimalo ne čudi budući da oni štuju sretnog Boga (1. Timoteju 1:11; Propovjednik 3:12, 13; Galaćanima 5:22).

Pogrešno tumačenje biblijskog gledišta o postu

Što neki misle: U nekim prijevodima Biblije u 1. Korinćanima 7:5 spominje se post, što pokazuje da je apostol Pavao preporučivao da se to čini.

Što pokazuju činjenice: Najstariji biblijski rukopisi ne spominju post u 1. Korinćanima 7:5. * Očito su ga prepisivači Biblije dodali, i to ne samo u tom retku nego i u Mateju 17:21, Marku 9:29 i Djelima apostolskim 10:30. Držeći se izvornika, većina suvremenih prijevoda Biblije u tim recima ne spominje post.

Što neki misle: Kršćani trebaju postiti iz poštovanja prema Isusu, koji je nakon krštenja 40 dana postio u pustinji.

Što pokazuju činjenice: Isus svojim sljedbenicima nije zapovjedio da poste iz tog razloga niti u Bibliji postoji potvrda da su kršćani u 1. stoljeću to činili. *

Što neki misle: Kršćani trebaju postiti kad se prisjećaju Isusove smrti.

Što pokazuju činjenice: Isus nije zapovjedio svojim učenicima da poste prilikom sjećanja na njegovu smrt (Luka 22:14-18). Istina, rekao je da će njegovi učenici postiti nakon njegove smrti, no to nije bila zapovijed. Naime, on je samo objasnio na koji će način njegova smrt utjecati na njih (Matej 9:15). Biblija savjetuje kršćanima da jedu prije nego se okupe povodom obljetnice Isusove smrti (1. Korinćanima 11:33, 34).

^ odl. 5 Bog je Izraelcima rekao: “Žalostite svoje duše” (3. Mojsijeva 16:29, 31). U Jeruzalemskoj Bibliji taj je izraz preveden s “postiti”. Dakle, izraz “žalostiti svoju dušu” ukazuje na post (Izaija 58:3).

^ odl. 13 Vidi A Textual Commentary on the Greek New Testament (Bruce Metzger, treće izdanje, stranica 554).

^ odl. 15 O povijesti 40-dnevnog posta tijekom korizme u djelu New Catholic Encyclopedia piše: “U prva tri stoljeća, tijekom priprava za Uskrs, post je trajao obično dan ili dva, a najviše tjedan dana. (...) Post u trajanju od 40 dana prvi je put spomenut u petom kanonu Nicejskog koncila (325). No neki izučavatelji osporavaju da se u njemu misli baš na korizmu” (drugo izdanje, svezak 8, stranica 468).