E TARAIIA tautia ni kabane Tebora ake a ikotaki i taubukin te Maunga are Tabora. E rangi n ringaki nanona n noraia tautia aika ninikoria ao n onimaki. N te ingabong teuana, e a kaatuua ana iango n ninikorian ao ana onimaki aia tia kairiri are Baraka. E ngae ngke 10,000 mwaitiia ao ni korakora, ma a nang aitara ma kataakin aia onimaki ao ninikoriaia n te bong aei. A nang aitara ma aia kairiribai aika tiritiri mani kakamaaku, e karako mwaitiia ao a aki rangi n taubobonga ni bwaai ni buaka. Ma a bon roko n te tabo anne man ana kaungaunga te aine aei.

Kataamneia aron Tebora, karongoaan ana kunnikai ae ukaki n te ang ao e taraa te tabo anne ma Baraka. Titeboo taraan te Maunga are Tabora ma te cone ae totoakaei ma ni borababaua taubukina. E kona temanna n nora raoi iai te aba ae aorai ae Esdraelon ae tao 400 te mita nako naano are raababanako maiaki maeao, mai taubukina ae borababaua. E kiribwakekee te Karaanga ae Kiton ni biri ribuakon te tabo ae borababaua ae bati te uteute iai ao n otinako nakon Taari ae Abwabwaki man te Maunga are Karemera. E a mwautakataka te karaanga n te moaningabong anne ma iai te bwai ae raititi n te tabo ae aoraoi man raababa anne. E a tabe ni kaan ana taanga ni buaka Titera ao a raititi man otani biti. A a roko ana taanga ni buaka aika mwaatai ma kaa ni buaka aika iai biiti ni korokoro ni wiraia ae tao 900 mwaitiia. E iangoia Titera ni kabwakai aia kaa ni buaka aika aki taubobonga tautian Iteraera, kaanga ai aron taiakin te bare!

E ataia Tebora bwa a kantaningai taeka ao kanikina tabeua mairouna Baraka ma ana aomata. Tii ngaia te aine ikanne? Tera arona ni karaoi mwiokoana aika bati n te bae riki anne? E iangoia bwa tera ae e na karaoia ikanne? E teretere bwa e aki! E a tia Iehova ae Atuana n tuangnga bwa e na waaki te buaka aei, e a tia naba ni kaotia bwa e na kamanena te aine ni katoka te buaka aei. (Taani Motiki-Taeka 4:9) Tera reireiara mairoun Tebora ao taani buaka aika ninikoria n te onimaki?

“KO NA NAKO NI KAANIA TE MAUNGA ARE TABORA”

Ni moan taekinan Tebora n te Baibara, e nanonaki iai bwa bon “te burabeti” ngaia. E taekinaki n te Baibara bwa e raka aron Tebora ni mwiokoana ma akea okorona. * Iai riki mwiokoan Tebora. E kateretereaki naba bwa e kaetii kauntaeka ngke e karekei kaeka mairoun Iehova ibukini kangaanga ake a riki.—Taani Motiki-Taeka 4:4, 5, BG.

E maeka Tebora n aonon Eberaim ae maungaunga i marenani kaawa aika Betaera ao Rama. E tetekateka i aan te kai ae te baam ao ni buokiia aomata n aron are e tuangnga Iehova. E boni kangaanga mwiokoana ma e aki kariaia bwa e na maaku. E korakora kainnanoana ibukini mwiokoana. Ni koauana, e korei mwanewen te anene ae kairaki koreana ao e irekereke iai taekaia ana aomata ake a aki kakaonimaki ae kangai: “A rineiia antiia nabangkai; Ao e riki iai te buaka i nanoni mataroan noono.” (Taani Motiki-Taeka 5:8, BG) Ibukina bwa a kitana Iehova Iteraera n toro irouia anti tabeman, E a anga ngaiia nako nanoni baia aia kairiribai. A tautaekanaki iroun Ueani Kanaan are Iabin ni kamanenaakin te tia buaka ae korakora are Titera.

E kakamaaku ao ni kanakonano te ara ae Titera i aon Iteraera. E rangi ni buakaka aia Aaro ao kateia  kaaini Kanaan bwa e karaoaki iai kareanakia ataei ao te wewene ni bure n te tembora. E na tera aron te aba ngkana e a tautaekanaki iroun te mataniwi ae kaaini Kanaan ma ana taanga ni buaka? E kaotaki n ana anene Tebora bwa e kangaanga te mwamwananga n te aba ao akea ae maekana te kaawa. (Taani Motiki-Taeka 5:6, 7) Ti kona n iangoa aron rurubenebeneia aomata n te buakonikai ao n tabuki, maakuia n ununiki ke ni maekani kaawa aika aki nonoaki, maakuia ni mwamwananga ni kawai aika aki mano bwa a kaawa ni buakanaki, uotakinakoaia aia ataei ao tauakia ainen aia tabo. *

E teimatoa maakuia ana aomata aika imanono Iehova i nanon 20 te ririki ni karokoa noraia bwa a tauraoi ni bitii maiuia, ke n aron ae taekinaki n aia anene Tebora ma Baraka ae kairaki koreana ae kangai: ‘I teirake bwa kaanga te tina i aon Iteraera.’ Ti aki ataia ae iai natin Tebora are buun Rabitota, ma e iangoaki te taeka aei bwa te kabotau. Ni koauana, e mwiokoia Iehova bwa e na kamanoa te botannaomata, n aron ana kamanomano te tina. E tuangaki naba bwa e na tuanga te mwaane ae korakora ana onimaki ae te tia Motikitaeka are Baraka ao bwa e na kaitaraa Titera.—Taani Motiki-Taeka. 4:3, 6, 7; 5:7, BG.

E kaungaaki Baraka iroun Tebora bwa e na riki bwa kaanga te tia kamaiuia ana aomata te Atua

E tua Iehova rinanon Tebora ni kangai: “Ko na nako ni kaania te maunga are Tabora.” E na ikotiia Baraka 10,000 mwaane mai buakoni barongan Iteraera ake uoua. E taekina ana berita te Atua Tebora bwa a na bon tokanikai i aon Titera ma ana kaa ni buaka ake 900! E bon rangi ni mimi Baraka n te berita aei. Bon akea ana taanga ni buaka Iteraera ao a akea naba aia bwai ni buaka. Ma e ngae n anne, e kariaia Baraka bwa e na buaka, ma tii ngkana e iria Tebora nakon te Maunga are Tabora.—Taani Motiki-Taeka 4:6-8; 5:6-8, BG.

E iangoaki Baraka bwa akea ana onimaki ngke e tangira Tebora bwa e na iria ma e kairua anne. Ni koauana, e aki butiia te Atua bwaai ni buaka aika bati. Ma ngkai bon te mwaane ae onimaki Baraka, e nora kakawakini kairakin te aomata ae tei ibukin Iehova bwa e na kakorakoraa ma ana aomata. (Ebera 11:32, 33) E butimwaeaki ana bubutii ma te akoi iroun Iehova. E kariaia Tebora bwa e na iria, n aron are e bubutii Baraka. E ngae n anne, e kairaki Tebora iroun Iehova bwa e na taetae ni burabetina ae e na aki reke karinean te mwaane n te buaka aei. (Taani Motiki-Taeka 4:9) E baireia naba bwa e na tiringaki Titera ae iowawa iroun te aine!

Ni boong aikai, e a bati te bangaomata, te iowawa ao bwainikirinaia aine n te aro ae riao. E burenibwai kaotiotan karineaia aine are e tangiria te Atua bwa a na karineaki naba. E ngae n anne, a kakawaki aine  iroun te Atua n aroia naba mwaane bwa a kona ni karekea akoaia mairouna. (I-Rom 2:11; I-Karatia 3:28) Ti kauringaki n ana katoto Tebora bwa E kakabwaiaia naba aine ni mwiokoiia ao ni kaotiota onimakinaia ao n akoiia. E kakawaki bwa ti na aki kakairi n te bangaomata ae kakaraoaki n te aonnaba aei.

“E MAEIEI AONTANO, AO A KATIMTIM KARAU NAANG”

E a ikotiia ana taanga ni buaka Baraka. E a karekeia mwaane aika 10,000 mwaitiia aika ninikoria ake a na kaitaraa ana taanga ni buaka ae kakamaaku Titera. E kukurei Baraka n reken angana ni kakorakoraia ana aomata ngke e kairiia nakon te Maunga are Tabora. Ti wareka ae kangai: “E aerake Tebora ma ngaia.” (Taani Motiki-Taeka 4:10, BG) Iangoa ungan nanoia tautia n noran te aine ae ninikoria are e a iriia nakon te Maunga ae Tabora, ike e tauraoi ni kabuaa maiuna i rarikia ibukin onimakinan Iehova ae te Atua irouna!

E waekoa ni karaoa te bwai teuana Titera ngke e a ataia ae a aki maaku kaain Iteraera bwa a ikotiia aia taanga ni kaitaraa. A a bati ueani Kanaan ake a ikota aia taanga ni buaka ma te Uea ae Iabin are e rangi ni korakora riki nakoia. E mwaeiei aontano ngke a baireaki n aia tabo ana taanga ni buaka Titera ao ni kaona te tabo. A kakoauaa kaaini Kanaan bwa a boni korakora riki nakoia Iteraera ao a na bon tokanikai n te buaka.—Taani Motiki-Taeka 4:12, 13; 5:19.

Tera ae a na karaoia Baraka ao Tebora ngke a a tabe n roko aia kairiribai? Ngke a teimatoa n tiku i rabeen te Maunga are Tabora, a na bae n tokanikai i aoia kaaini Kanaan, ibukina bwa a tangira te tabo ae borababaua aia kaa ni buaka ma n aoraoi ni buti iai ma n nakoraoi aia buaka. Ma e tataningaa ana taeka Tebora Baraka, bwa e na buaka n aron are e baireia Iehova. N tokina, e a roko te aua. E taku Tebora: “Tei rake; ba aio te bong ae E anga Titera iai Iehova nako nanoni baim: tiaki E nako n ri moam Iehova?” Imwina, ti a manga wareka ae kangai: “E ruo Baraka man te maunga are Tabora, ao terebu te aomata a ri mwina.”—Taani Motiki-Taeka 4:14, BG. *

A a mumun rikaaki ana taanga ni buaka Iteraera man te maunga nakon te tabo ane e mwaawa anne, e borababaua ni bakatetei bwaai ni buaka aika kakamaaku. E koaua bwa e rimoaia Iehova n aron are e beritanna Tebora? E waekoa n roko te kaeka. Ti wareka ae kangai: “E maeiei aontano, ao e katimtim karau karawa.” A mino aia iango ana taanga ni buaka Titera aika kainikatonga. E a bwaka te karau! E korakora te karau n te aro are e a taraa ni bokaboka aontano. A aikoa rangi ni manena kaa ni buaka aika iai biiti ni wiraia. A bon iinako n te bokaboka ao a akea aia kantaninga bwa a bae iai.—Taani Motiki-Taeka 4:14, 15; 5:4, BG.

A aki raraoma n te angibuaka are e riki Baraka ma ana taanga. A bon ataia bwa e roko mai ia. A a biri ni kaaitara ngkai ana taanga ni buaka Kanaan. A tiringia ni kabane ana taanga ni buaka Titera ngkai a a riki bwa kaanga taani motikitaeka ibukin te Atua. E rikirake n iabuti ao n taonako ranin te Karaanga ae Kiton ike a a uotakinako iai aomata ake a mate nako Taari ae Abwabwaki.—Taani Motiki-Taeka 4:16; 5:21.

N aron are e taetae ni burabetinna Tebora, e buaka Iehova ibukia ana aomata ao a konaaki ana taanga ni buaka Titera

Ni boong aikai, e aikoa kanakoia Iehova ana toro nakon te buaka ni koaua. Ma e tuangia ana aomata bwa a na buaka n te buaka n taamnei. (Mataio 26:52; 2 I-Korinto 10:4) Ngkana ti kataia n ongeaba nakon Iehova ni boong aikai, ti a boutokaa te buaka anne. Ti kainnanoa te ninikoria ibukia te koraki ake a tei n ana itera te Atua ni boong aikai bwa a kona ni kaaitara ma te riribai ae korakora. Ma e aki bibitaki Iehova. E teimatoa ni kamanoia te koraki ake ai aron Tebora, Baraka ao tautia rimoa i aon Iteraera ake a onimakinna ma ni kantaningaia.

“E NA KABAIA RIKI NAKOIA AINE”

E reke birinakon temanna kaaini Kanaan are aia kairiribai ae te kabanea ni buakaka! E reke birinakon Titera are te tia karawawataia ana aomata te Atua man te tabo ni buaka. E kitania ana aomata bwa a na mate n te tabo ae bokaboka, e ribuakoia tautian Iteraera ao n reke angana n nakon te tabo ae mwau ni kaineta te tabo teuana are e karaoa te boraraoi ma ngaia ao ni uakaan. E kawaekoa n toua te kawai ae abwabwaki bwa e maaka are e na noraki irouia tautian Iteraera, ao n nakon ana umwanrianna Ebera are te Kenaite are e kitania ana koraki ake a tiotionako ni maeka i maiaki ao ni karaoa aia boraraoi ma te Uea are Iabin.—Taani Motiki-Taeka 4:11, 17.

E a bon rotaki n te kua Titera n rokona n ana tabo  Ebera. E a ataia ae akea Ebera n ana auti ma tii buuna are Iaera. E kakoauaa raoi Titera bwa e na boni karinea te boraraoi Iaera are e karaoia buuna ma te Uea are Iabin. E bon aki kakoauaa Titera ae e na kona ni karaoa te bwai teuana neienne ke ni kaokoro n iango ma buuna. E teretere bwa e aki kinaaki raoi Iaera iroun Titera! E mataata raoi neiei bwa e nora te bwai ae buakaka ae a karaoia kaaini Kanaan nakoia kaain te aba, ike e a nora naba riaina ni karaoa ana motinnano iai. E na buoka te aomata ae buakaka anne ke e na tei ibukin Iehova n ekaanako te aomata ae riribaia Ana aomata. Ma tera ae e kona ni karaoia neiei? E na kangaa n tokanikai i aon te tia buaka ae korakora ma ni mwaatai?

E riai Iaera ni kawaekoa n iango. E butimwaea motirawan Titera n ana auti. E tuangnga Titera bwa e na aki taekina rokona nakon temanna ngkana iai ae kakaaea. E rabuna teuaei ngke e wene ao e anga te miriki ngke e tuangaki te ran. E aki maan ao e a matunako Titera. E anaa kain rooan te auti Iaera are a rabakau ni kakamanena aine ake a mamaeka n umwanrianna ao te aama ae te kai. E bobaraaki i etan atun Titera, e a aitara ngkai ma te mwakuri ae kakamaaku, are kaanga e a riki iai bwa te tia motikitaeka ibukin Iehova. E kona raraomana ke baenikaina ni karekea te kabuanibwai nakoina. E iaiangoia ana aomata te Atua ao aron te aomata aei ni kammarakia aomata n te aro ae iowawa i nanon ririki aika bati? Ke e iaiangoa te mwiokoa are e na tei ibukin Iehova? E bon aki taekinaki anne n te rongorongo. Ti tii ataia bwa e karaoaki te mwakuri n te tai ae tawe. E a mate Titera!—Taani Motiki-Taeka 4:18-21; 5:24-27.

Imwina riki, e a roko Baraka ni kakaaea. Ngke e kaotaki nakoina rabwatana ma kain rooan te umwanrianna iroun Iaera, e a ataia iai bwa e a koro bukin ana taetae ni burabeti Tebora. E kamateaki Titera ae te tia buaka ae korakora iroun te aine! Iai aika a nanououa ni boong aikai ake a atonga Iaera n aara aika e kamaamaeaki iai, ma e rangi ni kinaaki Iaera irouni Baraka ao Tebora n aia anene ae kairaki koreana are a kamoamoaa Iaera bwa ‘e kabwaia riki nakoia aine’ ibukin ana mwakuri n ninikoria. (Taani Motiki-Taeka 4:22; 5:24, BG) Nora aron ninikorian Tebora n te baere e karaoia. E aki bakantang ni kamoamoaan Iaera, ma e tii tabe ma kakororaoan ana taeka Iehova.

Ngke e mate Titera, e a toki naba korakoran te Uea are Iabin. E a bon toki aia kairiribai kaaini Kanaan. E a taabangaki te rau i nanon 40 te ririki. (Taani Motiki-Taeka 4:24; 5:31) Ai kakabwaiaakira Tebora, Baraka ao Iaera ibukin onimakinan Iehova ae te Atua irouia! Ngkana ti kakairi n ana onimaki Tebora, n ninikoria n tei ibukin Iehova ao ni kaungaia tabemwaang ni karaoa naba anne, e na bon anganira Iehova te tokanikai ae te rau n aki toki.

^ bar. 7 Burabeti riki tabeman Miriam, Nei Ureta ao buun Itaia.—Te Otinako 15:20; 2 Uea 22:14; Itaia 8:3.

^ bar. 9 E kaotaki n ana anene Tebora bwa e aki toki Titera n uotiia rikaaki ataeinnaine man ana mwakuri ao n angania tautia, n tabetai e raka i aon temanna te ataeinnaine ibukin te tautia temanna. (Taani Motiki-Taeka 5:30, BG) Te taeka ae kamanenaaki ibukin “ateiaine” n te kibu anne, e nanonaki iai “te biroto.” Ti a kauringaki iai bwa a rangi ni kakawaki aine ibukin aia bwai ni kakariki. E taraa n ae korakora tauakia aine.

^ bar. 17 E kabwarabwaraaki taekan te buaka are e riki uoua te tai n te Baibara n rongorongoia Taani Motikitaeka rimoa, ni mwakoro 4 ao n aia anene Tebora ma Baraka ni mwakoro 5. A kuri n titeboo baika taekinaki n rongorongo aika uoua aikai, ngkana iai te rongorongo ae aki taekinaki n teuana, e kona n taekinaki n are teuana.