“I kakoauaa ae tenua te tabo ae e na nako iai te aomata ae mate bwa karawa, moone ke te burikatorio. I ataia ae I aki raoiroi ibukin te nako karawa ke I aki rangi ni buakaka ibukin te nako n te burikatorio. I aki rangi ni mataata bwa tera aron te burikatorio. I bon tuai man nora taekana n te Baibara. Bon anne te bwai ae a tii taekinna aomata.”—Lionel.

“I reiakinaki bwa a na bane n nako karawa aomata aika mate, ma I aki koaua raoi iai. I iangoia bwa tokini bwai ni kabane te mate ke bon akea te kantaninga iai.”—Fernando.

Ko a tia n iaiango ni kangai: ‘Tera raoi ae e na riki n te mate? E koaua bwa a na karawawataaki n te tabo teuana ara koraki aika tangiraki ake a tia ni mate? Ti kona ni manga noria? Ti na kangaa ni kakoauaa anne?’ Ti na iangoi baika a taekinaki raoi n te Baibara. Te moan, ti na nenera te bae e taekinaki n te Baibara ibukin te mate. Imwina, ti na maroroakina te kantaninga are e taekinaki n Ana Taeka te Atua ae te Baibara.

 Tera ae e na riki n te mate?

TE KAEKA MAN TE BAIBARA: “Ba akana maiu a bon ataia ba a na mate: ma a bon aki ata te bwai teuana akana mate, ao bon akea riki boon aia makuri; ba e manuokaki uringaia. Makuri ni kabane aika ko riai ni karaoi ni baim, ao karaoi ni korakoram; ba bon akea te makuri, ma te aro ni kukune, ma te ataibwai, ma te rabakau, i nanon [te ruanimate], ike ko na nako iai.” *Te Minita 9:5, 10, BG.

E teretere raoi bwa te Ruanimate boni kaikonakan te tabo are a nako iai aomata ngkana a mate ke te tabo ae akea iai te namakinaaba ke te mwakuri. Tera ana iango te mwaane ae kakaonimaki are Iobi ibukin te Ruanimate? A bua kaubwaina ni kabane ao natina n te bong teuana ao imwina, e oreaki n te kaboa ae kammaraki. E bubutii ni kangai nakon te Atua: “Ko bia karabaai [n te Ruanimate] [ke “i moone,” Catholic Douay Version], Ko bia karabaai ni katia moa unim, Ko bia motika bukin au bong, ma n uringai rimwi!” (Iobi 1:13-19; 2:7; 14:13, BG) E mataata raoi Iobi bwa e aki iangoa te Ruanimate bwa moone ae ura te ai iai ke te tabo are e na rangi ni korakora riki iai rawawatana. N oneani mwin anne, e iangoia bwa te tabo ae kabebeteaki iai.

Iai te anga riki teuana ae ti kona n reiakina iai taekan te mate. Ti kona n neneri rongorongo aika kairaki koreaia n te Baibara ni kaineti ma aomata aika waniman ake a uti man te mate.—Nora te bwaoki ae “Iai Wanua Mangautiia Aomata Aika Kabwarabwaraaki n te Baibara.”

Akea temanna iai ae taekina te tabo teuana ae kakukurei ke ni kammarakaki iai. Ngke arona bwa a kautaki aomata akanne man te tabo anne, tiaki bwa a na bon tuangia aomata taekan anne? Ao e koaua bwa e na aki naba taekinaki n te Baibara ae kairaki koreana ibukia aomata nako bwa a na ataia? Bon akea taekan anne n te Baibara. E kakoauaaki irouia aomata akana waniman akanne bwa bon akea te reirei anne. Bukin tera? Ibukina bwa a bon aki namakinaaba bwa a mwanionako ni matu. Ni koauana, e kamanenaaki n tabetai n te Baibara te taeka ae matu bwa te kaikonaki ni kabwarabwaraaki iai te mate. N te katoto, “a matunako n te mate” mwaane aika kakaonimaki aika Tawita ao Tetebano.—Mwakuri 7:60; 13:36.

Tera ngkanne te kantaninga ibukia ake a tia ni mate? A kona ni kautaki man te matu aei?

^ bar. 7 E kamanenaaki te taeka ae “Ruanimate n te New World Translation of the Holy Scriptures n raira iai te taetae n Ebera ae “Tiore” ao te taetae ni Kuriiti ae “Eriti.” Kiibu tabeua n te Baibara, a kamanena te taeka ae “moone” ma bon akea n te Baibara te iango ibukin te tabo ae e ura te ai iai ibukini kammarakaia akana a mate.