Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  December 2015

Te Rairai n te Baibara ae Kai Ota

Te Rairai n te Baibara ae Kai Ota

“E maiu ana taeka te Atua.”EBERA 4:12.

ANENE: 37, 116

1. (a) Tera te mwioko are e angan Atam te Atua? (b) A kangaa ana aomata te Atua ni kabonganai aia taetae man te tai anne?

E ANGANIA ana karikibwai Iehova ae te Atua te bwaintituaraoi ae te kona n reitaki. Imwini kamaekaan Atam ni mwengana ae te onnaroka, e a anganna mwiokoana ae irekereke ma te taetae. E na arania maan. E kabongana Atam ana karioiango ao wanawanana n arania iai n araia ae riai. (KBwaai 2:19, 20) Man te tai anne, a teimatoa ana aomata te Atua ni kabonganai aia taetae ni karaoiroa iai Iehova, ao ni kaotiota ana kantaninga nakoia tabemwaang. N taai aika tibwa nako, te anga ae kakawaki ibukini karikirakean te taromauri ae koaua ni kabonganaan te taetae, bon rinanon te rairai n te Baibara.

2. (a) Baikara booto n reirei ake e kakairi iai te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

2 Iai nga ma nga rairai n te Baibara, ma a kaokoro aroia ni kaota raoi te rongorongo are n taiani moani koroboki. N 1940 tabun ao te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, e a katei booto n reirei ibukin te rairai ake a iraki n taetae aika raka i aon 130. (1) Katabuan aran te Atua ni kaokan  arana nakoni nnena ae riai n te Koroboki ae Tabu. (Wareka Mataio 6:9.) (2) Rairakin te moan rongorongo are kairaki koreana iroun te Atua n rairana raoi ngkana e konaa, ma e kaotaki raoi nanona ae eti ngkana arona bwa te rairai ae tii rairan taeka nakon te taeka n te taetae teuana e a kaburea nanona. (3) Kabonganaan te taetae ae kai ota ao e kaungaa te wareware. * (Wareka Neemia 8:8, 12.) Ti na noria ngkai bwa a kangaa ni kamenaaki booto n reirei aikai n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are e a manga rinanoaki ae bwain 2013, n ikotaki naba ma rairai ake tiaki n te taetae n Ingiriti.

KARINEAN ARAN TE ATUA

3, 4. (a) Baikara koroboki nikawai ake e mena iai te Tetragrammaton? (b) Tera ae e a tia ni karaoaki n rairai n te Baibara aika bati ibukin aran te Atua?

3 A mimi naake a neneri koroboki nikawai n te Baibara n te Taetae n Ebera, n aron te Nira ni Boki Man Taari ae Mate, ni mwaitin te Tetragrammaton—aua manin te taetae n Ebera ake a kaota aran te Atua. E aki tii kaoti aran te Atua ni koroboki nikawai n te Taetae n Ebera, ma e kaoti naba ni katoton tabeua te Greek Septuagint man te kauoua n tienture B.C.E. nakon te moan tienture C.E.

4 A bati rairai aika a bon aki karina aran te Atua ae tabu e ngae ngke iai te bwai ni kakoaua ae mataata bwa bon iai aran te Atua n te Baibara. Ai tibwa uoua te ririki imwin otinakon Te Baibara ae Tabu—Mataio Nakon Te Kaotioti n 1950, ao e a boreetiaki naba te Revised Standard Version. Te rairai aei ae bon rinanoan te American Standard Version are bwain 1901, bon akea iai aran te Atua, ao anne boni kaitaraan aia kainibaire taani katauraoa te American Standard Version. Bukin tera? E taku te moantaeka iai: “Kabonganaan te ara teuana ibukin te Atua ae tii temanna . . . e bon aki riai ibukin aia onimaki Kristian n Aaro nako ni katobibia te aonnaba.” Ai bon anne naba aron rairai aika bati ake imwina, n te taetae n Ingiriti ao ake tiaki.

5. E aera ngkai e kakawaki karinan aran te Atua n te Baibara?

5 E kakawaki karinan ke katukan aran te Atua? Te tia raitaeka ae mwaatai e ataia ae e kakawaki te ota n te baere e nanonna raoi te tia koreia. Te atatai anne e rotii babaire aika bati n te rairai. A bati kiibu n te Baibara aika kaota kakawakin aran te Atua ao katabuana. (TeOti. 3:15; TaiAre. 83:18; 148:13; Ita. 42:8; 43:10; Ioa. 17:6, 26; Mwa. 15:14) Iehova ae te Atua ae te tia Korea te Baibara, e kairiia taani korea te Baibara rinanon taamneina bwa a na kakabongana arana. (Wareka Etekiera 38:23.) Katukan te ara aei ae mena i nanoni koroboki nikawai nga ma nga te tai, boni kaotan aki karinean te tia Koreia.

6. E aera ngkai iai onoua riki rakan aran te Atua n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are e a manga rinanoaki?

6 E aki kekerikaaki te bwai ni kakoaua ibukini karinan aran te Atua n te Baibara ma e ririkirake. Iai te ara aei 7,216 te tai n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae bwain 2013 n te taetae n Ingiriti are e a manga rinanoaki, ae 6 riki rakana nakon are bwain 1984. A mena nimaua ake a a tibwa karinaki n 1 Tamuera 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. A a manga karinaki ibukina bwa e mena te ara aei ni kiibu aikai n Nira ni Boki Man Taari ae Mate ae e a maan riki 1,000 tabun te ririki nakon te koroboki n te taetae n Ebera are karaoaki irouia taiani Masorete. E kaokaki naba n Taani Motikitaeka 19:18 mai mwin neneran riki koroboki nikawai.

7, 8. Tera kakawakin te ara ae nanona “E Karaoia Bwa e na Riki”?

7 E rangi ni kakawaki aran Iehova irouia Kristian ni koaua. E a manga kaboouaki kabwarabwaraan  aei n te bukinibaa n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae bwain 2013 n te taetae n Ingiriti are e a manga rinanoaki. E ota te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, bwa te ara aei e kaota te bwai ae kauekea rikin te bwai teuana ae te weabe n te taetae n Ebera ae ha·wah,’ ae nanona “E Karaoia Bwa e na Riki.” * A a tia ara boki ni kairekerekea nanona aei ma Te Otinako 3:14, ae kangai: “N na Riki Bwa te Bwai ae I Rineia Bwa N na Riki Iai.” Aei are e a manga karekea te iango ae kaotaki n te rairai are bwain 1984 ae nanon te ara anne E “karikia bwa te tia Kakororaoi ana berita.” * Ma n te rairai are bwain 2013 are e a manga rinanoaki ao e kabwarabwaraaki ae kangai n Appendix A4: “E ngae ngke e reke te iango aei n te ara ae Iehova, ma e aki onoti nakon te bwai are e rineia bwa e na riki iai. E nanonaki naba iai baike e karaoi ake a irekereke ma ana karikibwai ao kakororaoan ana kantaninga.”

8 E karikii ana karikibwai Iehova bwa bwaai ake e rinei bwa a na riki iai. Ni kaineti ma nanon arana, e karika Noa te Atua bwa te tia kabaa te aake, ao Betarera bwa te tia karaobwai ae mwaatai, Kiteon bwa te tia buaka ae totokanikai, ao Bauro bwa te abotoro nakoia aomata aika tiaki I-Iutaia. Eng, e rangi ni kaakanoa nanon aran te Atua nakoia ana aomata. Ao e aki kani kamemeerea kakawakin te ara aei te Komete Ibukin Rairan te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, n arona n aki karinna n te Baibara.

9. Tera bukina teuana ae e a moanibwaiaki iai rairakin te Baibara nakon taetae tabeua?

9 E raka i aon 130 taetae ake e rairaki iai te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae karineaki iai aran te Atua ni karinaki iai ni nnena n te koroboki ae tabu. (Wareka Maraki 3:16.) Ni kaitaraan anne, a bati rairai n te Baibara aika katuka aran te Atua ao n onea mwina n te nakoa n aron “te Uea” ke aran te atua temanna n aia tabo. Aei bukina ae kakawaki ae te Rabwata n Tautaeka Ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova e a moanibwaia ngkai katauraoan te Baibara ae karinea aran te Atua nakoia aomata aika bati.

TE RAIRAI AE MATAATA MA N ETI

10, 11. Baikara kangaanga tabeua ake a kaaitarai taan raira Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taetae tabeua aika tiaki te taetae n Ingiriti?

10 A bati kangaanga aika e kaaitara te aba ma ngaai n rairakin te koroboki ae tabu nakon taetae aika bati. N te katoto, rimoa ao Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti e kakairi n tein rairai tabeua n te Baibara n te taetae n Ingiriti aika kabongana te taeka n Ebera ae “Tiore” ni kiibu n aron Te Minita 9:10. E kangai ngkoa te kibu anne: “Akea te mwakuri, ma te aro ni kukune, ma te ataibwai, ma te rabakau, i nanon Tiore, ike ko na nako iai.” Taan raitaeka n taetae aika bati aika tiaki te taetae n Ingiriti a kaaitara naba ma te kangaanga aei: Te taeka ae “Tiore” e aki ataaki irouia angia aia taani wareware, bwa akea n aia rikitinare ao kaanga tein te aba teuana. Ni kaineti ma anne e reke te kariaia bwa a na kamataataa nanon “Tiore” ma te taeka ni Kuriiti ae titeboo ma ngaia ae “Eriti” n rairi n te aro ae eti bwa “te Ruanimate.”

11 N taetae tabeua ao e kangaanga te ota n rairakin te taeka n Ebera ae neʹphesh ao ni Kuriiti ae psy·kheʹ ae rarairaki n te taetae n Ingiriti bwa “soul.” Bukin tera? Ibukina bwa taeka ake a rairaki iai a kona n nanona “soul” bwa te taamnei ae mena i nanon te aomata. E kona anne ni kaota te iango ae kairua bwa te bwai ae kaanga te anti ke ae tiaki te  aomata. Ma e reke te kariaia bwa e na rairaki “soul” ni kaineti ma te rongorongo are oti iai, n aron nanona ake a kaotaki ni bukinibaa n te New World Translation of the Holy Scriptures—With References. Eng, e moanibwaiaki kamatataan te kibu bwa e na kai ota, ao a kakarinaki rairai aika ibuobuoki ni kabwarabwara mai nano.

12. Baikara bitaki tabeua aika karaoaki n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are bwain 2013 n te taetae n Ingiriti? (Nora naba te kaongora n te maekatin aei ae “Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae Rinanoaki ae Bwain 2013 n te taetae n Ingiriti.”)

12 A kaotaki n taian titiraki mairouia taan raitaeka bwa e bae n iai riki itera aika aki ota n aron akanne. Ngaia are n Tebetembwa 2007, e a anga te kariaia te Rabwata n Tautaeka bwa e na manga rinanoaki te rairai n te taetae n Ingiriti. N tain rinanoana aei ao a neneraki titiraki aika nga ma nga mairouia taan raira te Baibara. A oneaki mwin taeka n Ingiriti ake taetaen rimoa ao e karaoaki te kabanea ni konaa ni karekeaki te rairai ae mataata ao e kai ota ma e bon eti. Kamanenaan baike a a tia ni karaoaki n taetae tabeua, e a taimaki riki iai te rairai n te taetae n Ingiriti.TaeRab. 27:17, BG.

TE KAKAITAU AE BATI

13. Tera aroia aomata n te rairai are e a manga rinanoaki are bwain 2013?

13 Tera mwin Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti are e a manga rinanoaki? Nga ma nga reeta ni kakaitau ake a roko ni kautun aia botaki Ana Tia Kakoaua Iehova i Brooklyn. E kaotaki aia namakin taari aika bati n ana taeka te tari te aine temanna ae kangai: “Te Baibara bon te ati ae onrake ni kaubwai aika rangi ni kakawaki. Warekan ana taeka Iehova aika mataata ni kabonganaan te rairai are e a manga rinanoaki are bwain 2013, e kona ni kabotauaki ma neneran te kaubwai teuana ma teuana ao miiakinan iterana aika bati, raneaneana, karana, ao tamaroana. E a tia ni buokai te Koroboki ae Tabu ae koreaki n te taetae ae bebete bwa N na kinaa riki Iehova, ae ai aron tamau ae mwanokaai ao e wareki ana taeka aika karaunano nakoiu.”

14, 15. Tera mwin Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou, n taetae ake tiaki te taetae n Ingiriti?

14 A aki tii rotaki aomata n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are e a manga rinanoaki n te taetae n Ingiriti. E taku  temanna te mwaane ae e a kara mai Sofia, Bulgaria, ibukin te rairai n te taetae ni Bulgaria: “I a tia ni wawareka te Baibara i nanon ririki aika bati, ma I tuai mani wareka te rairai ae aron aei ae kai ota riki ao e ringa te nano.” N aron naba anne, e taku te tari te aine temanna mai Albania imwin reken ana Baibara ae bwanin ae Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou: “Ai tangiraoira Ana Taeka te Atua n te taetae n Albania! Ai kakabwaiaakira ngaira ngkai e taetae Iehova nakoira n oin ara taetae!”

15 N aaba aika bati, ao e bobuaka te Baibara ao e kangaanga rekena, ngaia are bon te kakabwaia ngkana e reke am Baibara. E kangai te rongorongo teuana mai Rwanda: “I nanon te tai ae maan ao a bati aomata aika reirei ma taari aika tuai man rikirake ibukina bwa akea aia Baibara. E aki koro boon aia Baibara ae bwain Aaro tabeua. Ao a aki naba kona n ota raoi n ae nanonaki ni kiibu tabeua, ao anne ae tuka rikirakeia.” Ma a bitaki bwaai ngke e a tauraoi Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n aia taetae. E taku te utu teuana mai Rwanda ae iai natiia aman aika rooro n rikirake: “Ti rangi ni karabwaa Iehova ao te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana ngkai e anganira te Baibara aei. Ti rangi ni maiu ni kainnano ao akea ara mwane ibukini kabooan te Baibara ni katoaira iai. Ma a a bane ngkai n reke oin ara Baibara. Ti wawarekia n ara utu ni katoabong ni kaota iai ara kakaitau nakon Iehova.”

16, 17. (a) Tera ae e tangiria Iehova ibukia ana aomata? (b) Tera ae ti riai ni motinnanoia?

16 I nanon taina, ao e nang tauraoi n taetae riki aika bati Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae e a manga rinanoaki. E kataia Tatan n totokoi kakorakora akanne, ma ti onimakina Iehova bwa e tangiriia ana aomata nako bwa a na ongora ngkana e taetae nakoia n te taetae ae mataata ao e kai ota. (Wareka Itaia 30:21.) E nang roko te tai are “a na buta aonaba n atakin Iehova, n ai aron taari ngkae e kabuta marawa.”Ita. 11:9, BG.

17 Ti bia motinnanoia bwa ti na kamanenai bwaintangira nako mairoun Iehova, n ikotaki naba ma te rairai aei, ae e karinea arana. Kariaia bwa e na taetae nakoim ni katoabong rinanon ana Taeka. E kona ni kakauongo raoi nakon ara tataro ibukina bwa akea tian ana konabwai. E na buokira te reitaki aei ni kinaa riki Iehova ngkai e a ririkirake tangirana iroura.Ioa. 17:3.

“Ai kakabwaiaakira ngaira ngkai e taetae Iehova nakoira n oin ara taetae!”

^ bar. 2 Nora Appendix A1 n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are e a manga rinanoaki, ao te kaongora ae “How Can You Choose a Good Bible Translation?” n Te Taua-n-Tantani ae bwaini Mei 1, 2008 n te taetae n Ingiriti.

^ bar. 7 E kaotaki te iango aei ni booki tabeua, ma aki bane ni boraoi n iango iai taan rabakau.

^ bar. 7 Nora te New World Translation of the Holy Scriptures—With References, ao Appendix 1A “The Divine Name in the Hebrew Scriptures,” i. 1561.