Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  December 2015

Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae Rinanoaki ae Bwain 2013 n te Taetae n Ingiriti

Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae Rinanoaki ae Bwain 2013 n te Taetae n Ingiriti

I NANON ririki aika bati ao a mwaiti taai ake e a manga rinanoaki iai Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ma e rangi ni bati riki bitaki aika karaoaki ni bwain 2013. N te katoto, tao iai ngkai 10 te katebubua te kee n taeka n Ingiriti ake a kabonganaaki n te rairai aei. Iai taeka tabeua aika kakawaki n te Baibara ake a a manga rinanoaki. A bitaki mwakoro tabeua ni karaoaki bwa tein te kario, ao a karinaki kabwarabwara mai nano aika a na kamataatai riki rongorongo tabeua. E aki kona te kaongora aei ni maroroakini bitaki ni kabane, ma ti na rinanoi ngkai bitaki tabeua aika kakawaki.

Taeka raa aika kakawaki n te Baibara aika bitaki? N aron ae taekinaki n te kaongora are mai mwaina, e a manga rinanoaki te rairai ibukin “Tiore,” “Eriti,” ao “te taamnei.” Ma iai riki taeka aika bati aika bitaki.

N te katoto, te bwai ae karaoaki rimoa ibukini kamatean te tia kamwarua, boni karinan te boua ae kakang tabona rinanon rabwatana n te aro are e a bae ma te boua iai. Kioina ngkai e aki riki aei nakon Iesu, e kabonganai taeka te rairai aei aika “kamateaki i aon te kai,” “tauraki,” ao “bobitiaki i aon te kai” ni kaineti ma aron taurakina. (Mat. 20:19; 27:31) E a oneaki mwini “bukamaru n akea te taubaang” ni “botaki aika akea te taubaang iai,” ae kai ota riki ni boong aikai. (IKar. 5:19-22) N oneani mwin “te akoi ae boto i aon te tangira” e a kaetaki riki nanona n rairaki bwa “te tangira ae koaua.” E oti raoi iai nanon te taeka n te Baibara aei ae okioki ni kakabonganaaki ibukini kaotan naba te “kakaonimaki.”TaiAre. 36:5; 89:1.

Taeka tabeua ake tii teuana aron rairakia n taai nako a a rairaki ngkai ni kaineti ma tein te rongorongo. N te katoto, te taeka n Ebera ae ʽoh·lamʹ, ae rarairaki mai mwaina bwa “te tai ae maan ae aki ataaki tokina,” e kona naba n nanona “n aki toki.” Noria bwa tera aron rotakin te rairai iai ni kiibu n aron Taian Areru 90:2 ao Mika 5:2.

E okioki n te Koroboki ae Tabu te taeka n Ebera ao ni Kuriiti ae rarairaki bwa “kariki.” Te taeka n Ebera ao ni Kuriiti aei e kona n irekereke ma te ununiki ao iai nanona naba teuana ae “te kanoa.” Rairai mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou a raraira te taeka aei n taai nako bwa “kariki” n aroni Karikani Bwaai 3:15. Ma e a aki manga kabonganaaki n te taetae n Ingiriti te “kariki” bwa e na nanona “te kanoa,” ngaia are n te rairai ae boou aei e a kabonganaaki  ‘kanoa’ ni Karikani Bwaai 3:15 ao ni kiibu aika ai aron anne. (KBwaai 22:17, 18; TeKao. 12:17) Ni kiibu ake tabeua, e a rairaki iai ni kaineti ma tein te rongorongo.KBwaai 1:11; TaiAre. 22:30; Ita. 57:3.

E aera ngkai a bitaki rairai aika bati ake tii rairan te taeka nakon te taeka n te taetae teuana? E taekinaki n Appendix A1 n te rairai are bwain 2013 bwa te rairai n te Baibara ae raoiroi e na “kaota raoi nanon te koroboki nikawai ngkana e na kamaabubua ke ni kabwaoua nanon te kibu, te rairai ae tii rairan te taeka n aki ongea ae nanonaki raoi iai.” Ngkana iai nanon taeka ni karariki ake man te moani koroboki n taetae tabeua, a a rairaki naba n teia anne man te taeka nakon te taeka. Ni kaineti ma aei, te taeka ae “tutuoi naano” n Te Kaotioti 2:23 e bon reke nanona n taetae aika bati. Ma n te kibu naba anne, ao te taeka ae “tutuoa te kirine” e na bae n aki kai ota te aba iai, ngaia are e a kanakoraoaki rairan “te kirine” bwa “iango aika raba,” ae kaota raoi nanon are n te moani koroboki. N aron naba anne, n Te Tua-Kaua 32:14, te taetae ni karariki ae “neneani kirinen uita” e a rairaki n te aro ae mataata riki bwa “uita aika taiani kabanea n raoiroi.” N aron anne, e aki rangi ni mataata n angiin taetae “a aki korotobibiaki riau” ni kabotauaki ma “e kangaanga irou te taetaenikawai.”TeOti. 6:12.

E aera bwa a a rairaki ngkai taeka aika “natin Iteraera aika mwaane” ao “ataei aika mwaane aika akea tamaia” bwa “tibun Iteraera” ao “ataei aika akea tamaia”? N te taetae n Ebera, ao iai te taeka ae kabonganaaki ni kaotaki iai te mwaane ke te aine ae taekinaki. Ma taeka tabeua aika kaota te mwaane, a kona n nanonia mwaane ma aine. N te katoto, n tein rongorongo tabeua are a oti iai “natin Iteraera aika mwaane” a kona ni kaineti nakoia mwaane ma aine, ngaia are n angiin te tai e a rairaki ngkai te taeka aei bwa “tibun Iteraera.”TeOti. 1:7; 35:29; 2Uea 8:12.

N aron naba anne, te taeka n Ebera ae kaota te mwaane ae nanonia “naati mwaane” ni Karikani Bwaai 3:16 e rairaki bwa ‘naati’ n rairai ake mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou. Ma n Te Otinako 22:24, te taeka naba anne e a rairaki ngkai bwa: “A na riki natimi [Taetae n Ebera, “natimi mwaane”] bwa ataei aika akea tamaia.” Ni kamanenaan te boto n reirei aei n taabo riki tabeua, e a bitaki ngkai “te teei ae te mwaane ae akea tamana” nakon “te teei ae akea tamana” ke “te teei ae a a tia ni mate ana karo.” (TuaKau. 10:18; Iobi 6:27) Titeboo anne ma te rairai n te Greek Septuagint. Ibukin anne, e a kabonganaaki naba te taeka ae “am bongi n roro n rikirake” n oneani mwin “am bongi n ataeinimwaane” n Te Minita 12:1.

E aera ngkai a a kabebeteaki riki rairakini weabe aika bati n te Taetae n Ebera? Iai uoua aekakin te weabe n te Taetae n Ebera aika kaotaki, bwa teuana ae tuai n tabwanin, ae kaota te mwakuri ae reitinako, ao teuana ae e tabwanin, ae kaotia bwa e a tia te mwakuri. Rairai mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou a rarairi weabe n te Taetae n Ebera ake a tuai n tabwanin, n taiani weabe ao taeka n aroni “moana” ke “reitia,” bwa e aonga n oti ae te mwakuri ae reitinako ke ae okioki. * A a kabonganaaki ngkai taeka n aroni “bon,” “riai,” ao “raoi,” ni kaotaki iai bwa e a tia mwakurian te weabe are tabwanin.

N te rairai are bwain 2013, a aikoa kabonganaaki taeka akanne, ma tii ngkana a na kaota riki ae nanonaki iai. N te katoto, e aki kainnanoaki kaotan ae e okioki n taekina “E na riki te oota” te Atua, ngaia are n te rairai ae boou, e a aki rairaki “taku” ae te weabe ae  tuai n tabwanin, ni kaotaki bwa e reitinako. (KBwaai 1:3) N taraana ao Iehova e okioki ni wetea Atam, ngaia are e kaotaki aei n te rairai ni Karikani Bwaai 3:9 ae ‘okioki ni wetea.’ Are nanona bwa a a rairaki taiani weabe n te aro ae bebete riki, bwa e a aki kaatuuaki taekan te mwakuri bwa e a tia ke e reitinako karaoana n aron ae e oti n te Taetae n Ebera, ma e a kaatuuaki riki taekan te baere karaoaki. Karaoan aei e kaota raoi tein te taetae n Ebera bwa te taetae ae kabonganai taeka aika tii tabeua ibukini kabwarabwaraani bwaai.

A a bati riki ngkai mwakoro aika koreaki n tein te kario, ni katitebooaki ma aroni moani koreaia

E aera ngkai a a bati riki mwakoro aika koreaki n tein te kario? A bati mwakoron te Baibara aika moani koreaki bwa taiani kario. N taetae n taai aikai, ao e ataaki te kario man atongan taekana aika kuri n titeboo, ma ae moan te kakawaki n te kario n te taetae n Ebera boni kabonganaan taeka aika titeboo nanoia ke aika a kaaitara nanoia. A boto kario n te taetae n Ebera i aoni bairean raoi iango aika kaotaki i nanon te kario, ao tiaki i aon taeka aika kuri n titeboo atongan taekaia.

N rairai mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ao a koreaki Iobi ao Taian Areru ni kibunaki, ni kaotaki iai bwa a boni moani koreaki bwa a na aneneaki ke ni kamatenikunaaki. Aekan teina aei e kaotii kanoan te kario ake a katuruturuaki riki taekaia, ao e ibuobuoki bwa e na ururingaki riki. N te rairai are bwain 2013, ao Taeka N Rabakau, Ana Anene Toromon ao mwakoro aika bati n taiani boki ni burabeti, a a koreaki naba ngkai ni kibunaki ni kaotia bwa taiani kario, ao ni kaotii naba taeka aika titeboo nanoia ao taeka aika kaaitara nanoia. Te katoto n aei bon Itaia 24:2, ike te rain teuana e kaotii taeka aika kaaitara nanoia, ao te rain teuana imwin teuana e a buoka riki katereterean ae nanonaki bwa bon akea ae e na aki motikaki taekana iroun te Atua. Ataakin kiibu akanne bwa te kario e kaotia nakon te tia wareware bwa tiaki nanona bwa e kaokioka te bae e taekinna te tia korea te Baibara, ma e kabongana te kario bwa ana anga ni katuruturua ana rongorongo te Atua.

E aki rangi n teretere n taai nako te kaokoro i marenan te Taetae n Ebera ae tiaki te kario ma ae te kario, ngaia are iai te kaokoro n taian rairai n te Baibara ni kaineti ma taiani kario. E kainnanoaki wanawanaia taan rairai bwa a na ataia bwa a nga iai kiibu aika koreaki n tein te kario. Tabeua iai koroboki i nanoia aika kabonganai taeka ni kario, taeka aika korotaamnei, taeka ni kamwaninga, ao taeka aika titeboo nanoia, ni katereterea iai te bwai ae kakawaki.

E rangi n ibuobuoki te bwai ae boou ae mena ni moani bokin nako te Baibara ae Kanoana, bwa e kaota bibitakia taan taetae n te kario nikawai ae Ana Anene Toromon.

E kangaa n rotaki te rairai ae boou man nenerani moani koroboki nikawai? Te moan rairai n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou e boni boto i aon te koroboki n te Taetae n Ebera are karaoaki irouia taiani Masorete ao te koroboki n te taetae ni Kuriiti ae karineaki ae karaoaki irouia Westcott ma Hort. E ririkirake nenerani koroboki nikawai n te Baibara ao e a karekea riki te ota ni kaineti ma kiibu tabeua. A a tauraoi katoton Nira ni Boki Man Taari ae Mate. A a bati riki koroboki nikawai n te Taetae ni Kuriiti ake a neneraki. A bati bwaai ni kakoaua aika koroboki nikawai ake a a tibwa reke aika a tauraoi ngkai n te kaombiuta, ae e a bebete riki iai ataakin te kaokoro i marenani koroboki nikawai bwa e nga iai man te koroboki n te taetae n Ebera ke ni Kuriiti ae eti riki. E kabonganai raoi rikirake aikai te Komete Ibukin Rairan Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n neneri iai kiibu tabeua, ao ibukin anne a a karaoaki bitaki tabeua.

N te katoto, 2 Tamuera 13:21 n te Greek Septuagint ao e kabonganai taeka aika titeboo ma aikai: “Ma e aki kan urua nanon Amnon are natina ibukina bwa e tangiria, ngkai boni ngaia ana karimoa.” Akea taeka aikai n rairai mai mwaina n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ibukina bwa a aki mena n te koroboki are mairouia taiani Masorete. Ma a mena taeka aikai n Nira ni Boki Man Taari ae Mate, ao a a karinaki ngkai n te rairai ae boou. Ibukin naba anne, e a manga kaokaki aran te Atua nimaua te tai n te boki ae Te Moan Tamuera. Man nenerani koroboki ni Kuriiti, e a karekea naba te bitaki nakoni barongaan iango ake ni Mataio 21:29-31. Ma e ngae n anne a boto bitaki tabeua i aoni kakawakin te bwai ni kakoaua man te koroboki nikawai, n oneani mwin are tii irakin te koroboki n te taetae ni Kuriiti nikawai ae tii teuana.

Aikai tii tabeua mai buakoni bitaki ake a a kanakoraoa riki te wareware ao te ota irouia te koraki aika bati ake a iangoa Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou bwa te bwaintangira mairoun te Atua ae rereitaki ma aomata.

^ bar. 10 Nora te New World Translation of the Holy Scriptures—With References, Appendix 3C “Hebrew Verbs Indicating Continuous or Progressive Action.”