“Buokai ni kakorakoraa riki au onimaki!”MAREKO 9:24.

ANENE: 81, 135

1. Tera aroni kakawakin te onimaki? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

IAI te tai ae ko iangoa iai aei: ‘Ngai te aeka n aomata ae e na kamaiuai Iehova n tain te rawawata ae korakora ao ni karinai n te aonnaba ae boou?’ Ni koauana, a irekereke bwaai tabeua ma te kamaiuaki, ma iai teuana ae kakawaki riki ae kainnanoaki are katuruturua te abotoro Bauro ni kangai: “Ngkana akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua.” (Ebera 11:6) E taraa ni bebete taekinan aei, ma te koaua iai bwa “a aki bane n onimaki aomata.” (2Tet. 3:2) Ti buokaki ni kiibu aikai bwa ti na ataia ae e kakawaki karikirakean ara onimaki.

2, 3. (a) Tera reireiara mairouni Betero ibukini kakawakin te onimaki? (b) Baikara titiraki aika ti na iangoi?

2 E kamataata raoi kakawakini ‘kataakin’ te onimaki te abotoro Betero ngke e taekinna bwa e na reke iai ‘te kamoamoaaki ma te karaoiroaki ao te karineaki ni kaotakin Iesu Kristo.’ (Wareka 1 Betero 1:7.) Kioina ngkai e a rangi ni uakaan rokon te rawawata ae korakora, ti aki ngkanne riai n taraia raoi bwa e na iai naba iroura te aeka n onimaki are reke irouia naake a na kamoamoaaki n aia onimaki iroun ara Uea ae mimitong ngkana e a kaotaki? Akea te nanououa bwa ti kan riki bwa “aekaki n aomata ngaira aika iai ara onimaki ae na kamaiuira.” (Ebera 10:39) N iaiangoan te tia aei, ti na bae ni bubutii n aron teuare e kangai: “Buokai ni kakorakoraa riki au onimaki!” (Mareko 9:24) Ke ti na kairaki n taekina naba are a taekinna ana abotoro Iesu aei: “Kakorakoraa riki ara onimaki.”—Ruka 17:5.

 3 E kauekei titiraki tabeua, kainnanoani kakorakoraan riki te onimaki. Ti na kangaa ni karikirakea te onimaki? Ti na kangaa ni kaotia bwa iai ara onimaki? E aera bwa ti kakoauaa ae a na kaekaaki ara bubutii ibukini kakorakoraan riki ara onimaki?

KARIKIRAKEA TE ONIMAKI AE KAKUKUREIA TE ATUA

4. Antai aia katoto aika ti kaungaaki iai ibukini kakorakoraan ara onimaki?

4 Ti kona n reiakini katoto aika bati n te Baibara ibukin te onimaki, kioina ngkai “bwaai ni kabane ake a koreaki ngkoa, a koreaki ibukin reireiara.” (IRom 15:4) Ti bae ni kairaki bwa ti na tuoi ara onimaki mani warekan rongorongoia Aberaam, Tara, Itaaka, Iakobo, Mote, Raaba, Kiteon, Baraka ao a bati riki. (Ebera 11:32-35) Irarikin anne, ngkana ti wareki rongorongoia tarira n te onimaki ni boong aikai ibukin rianakon aia onimaki, ti a kaungaaki iai bwa ti na mwakuri korakora ibukini kakorakoraan ara onimaki. *

5. E kangaa ni kaotia Eria bwa e korakora onimakinan Iehova irouna, ao tera ae ti kairaki n ana katoto bwa ti na iangoia?

5 Te katoto teuana n te Baibara bon te burabeti ae Eria. Kataamnei rongorongo aika na taekinaki ae kaotaki iai onimakinan Iehova ae korakora irouna. E taetae ma te aki nanokokoraki Eria nakon te Uea are Aaba ibukin ana iango Iehova are e nang karokoa te mwautakataka, ni kangai: “Ngkai iai Iehova . . . e na aki aoi ma ni karau . . . ngkana I aki taetae moa.” (1Uea 17:1, BG) E kakoauaa Eria bwa e na karekei Iehova baike e kainnanoi ao ibukia tabeman naba n tain te mwautakataka. (1Uea 17:4, 5, 13, 14) E kaota aki nanokokorakina bwa e kona Iehova ni kauta te teei man te mate. (1Uea 17:21) E aki nanououa Eria bwa e na kabuekaki ana angakarea iroun Iehova i aon te Maunga are Karemera. (1Uea 18:24, 37) Imwaini katokan te mwautakataka iroun Iehova ao imwain naba kanikinaean ae na karau, e taku Eria nakon Aaba: “Tei rake, amarake ao moi; ba iai nean te karau ae bati.” (1Uea 18:41, BG) Ti aki ngkanne kairaki n rongorongo aikai bwa ti na tuoa ara onimaki bwa e korakora ke aki?

TI NA KANGAA NI KARIKIRAKEA TE ONIMAKI?

6. Tera ae kainnanoaki mairoun Iehova ibukini karikirakean te onimaki?

6 Ti aki kona ni karikirakea te onimaki ni bon oini korakorara. Te onimaki bon teuana naba uaan te taamnei ae raoiroi mairoun te Atua. (IKar. 5:22) Ngaia are, ti wanawana ngkana ti toua mwin ana reirei ni kairiri Iesu ao n tataro nakon Iehova bwa e na teimatoa n anga taamneina, bwa e berita te Tama ae e na “anga te taamnei ae raoiroi nakoia akana butiia.”—Ruka 11:13.

7. Kabwarabwaraa arora ni kateimatoa korakoran ara onimaki.

7 Ti riai ni karikirakea ara onimaki n te tai are e a korakora iai. E kabotauaki ara onimaki ma te ai. Ngkana e a moanna n ura te ai, e na bae n urarake. Ma e ngae n anne, ngkana akea riki te bwai ae karaoaki nako iai, e na kerikaaki urana ma n riki ni mwaakaro ao imwina e na riki ni mannang ngkana e tiku n arona. Ma ngkana ti katoatai ni karea kanaana, e na bon teimatoa n ura. E kona naba n teimatoa n rikirake ara onimaki, ngkana ti katoatai ni kanuaira n ana Taeka te Atua. Man teimatoara n reiakina te Baibara, e na rikirake tangirana ma te tia Koreia, ao anne are e a riki iai bwa aani karikirakeani riki te onimaki.

8. Tera ae e na buokira ni kakorakoraa ao ni kateimatoa ara onimaki?

8 Tera riki ae ko kona ni karaoia ibukini karikirakean ao kateimatoaani korakoran am  onimaki? Tai iangoia bwa e bati n tau baike ko tii reiakin i mwaini bwabetitoam. (Ebera 6:1, 2) Teimatoa reiakin taetae ni burabeti n te Baibara ake a tia ni koro bukiia, ibukina bwa a kona ni karikirakea ao ni kateimatoa am onimaki. Ko kona ni kabongana ana Taeka te Atua bwa te bwai n tutuo, bwa e boraoi ke e aki am onimaki ma are kantaningaaki ibukia naake a korakora aia onimaki.—Wareka Iakobo 1:25; 2:24, 26.

9, 10. E kangaa ni karikirakeaki te onimaki man: (a) iraorao aika raraoi? (b) bobotaki n te ekaretia? (c) te mwakuri ni minita?

9 E tuangia raona ni Kristian te abotoro Bauro bwa a na karekea ‘te ikaungaunga i marenaia n aia onimaki.’ (IRom 1:12) Ti kona ni bane ni karikirakei ara onimaki ngkana ti bobotaki ma tarira n te ekaretia, e moamoa riki ma naake a tia n rinanon te “kataaki” n aia onimaki. (Iak. 1:3) E uruaki te onimaki n iraorao aika bubuaka, ma e karikirakeaki n iraorao aika raraoi. (1Kor. 15:33) Anne bukina teuana ngkai ti reireiaki bwa ti na aki kaaki “arora ni bobotaki,” ma ti na teimatoa ni “kaungaira i marenara.” (Wareka Ebera 10:24, 25.) Bukina riki teuana, bwa a katauraoaki kaetieti iai ibukin arora ni karikirakei ara onimaki. E boraoi aei ma ana taeka Bauro aei: “E reke te onimaki imwin te ongora n te taeka.” (IRom 10:17) Ti karekea bwa anuara te iraorao ni bobotaki ni Kristian?

10 Ti karikirakea aia onimaki tabemwaang ao boni ngaira naba, ngkana ti uataboa te mwakuri ni minita. N aroia Kristian rimoa, ti reiakinaki bwa ti na onimakina raoi Iehova ao n taetae ma te ninikoria n aaro nako.—Mwa. 4:17-20; 13:46.

11. E aera ngkai e korakora aia onimaki Kareba ma Iotua, ao ti na kangaa ni katotongia?

11 E rikirake ara onimaki man noran ana ibuobuoki Iehova ni maiura ao arona ni kaekai ara tataro. E kakoauaaki aei irouni Kareba ao Iotua. A kaota onimakinan Iehova ngke a karaba n tuoa te Aba ni Berita. E ririkirake korakoran aia onimaki ni katoaa te tai are e buokiia iai Iehova ni maiuia. Maroaka are e aki nanououa Iotua n taekina aei nakoia tibun Iteraera: “Bon akea te bwai teuana ae bwaka mai buakoni bwaai aika raraoi ni kabane ake E taekiningkami iai Iehova ae Atuami.” E taku riki imwina: “Ma ngaia ae kam na maka Iehova ngkai, ma n toro i Rouna n te aro n itiaki ma ni koaua . . . Ao ngai ma kaaini batau, ti na toro iroun Iehova.” (Iot. 23:14; 24:14, 15, BG) Ngkana ti nora koauan ana raoiroi Iehova, e na reke naba iroura te aeka n nano anne.—TaiAre. 34:8.

KAOTIOTAN ARA ONIMAKI

12. Tera ae tangiraki bukini kaotan te onimaki are e taekinna Iakobo?

12 Ti kangaa ni kaotia bwa e korakora ara onimaki? E kaekaa te titiraki anne te tia rimwin Kristo ae Iakobo ni kangai: “N na kaota au onimaki nakoim n au mwakuri.” (Iak. 2:18) E na oti korakoran ara onimaki man ara mwakuri. Ti na rinanoi katoto tabeua.

A kaota korakoran aia onimaki naake a ukeri aanga ni boutokaa te mwakuri ni minita (Nora barakirabe 13)

13. N aanga raa ae riki te mwakuri n uarongorongo bwa kaotiotan te onimaki?

13 Uataboan te mwakuri n uarongorongo bon te kabanea n anga ae raoiroi ibukini kaotan ara onimaki. Bukin tera? E kainnanoaki n te mwakuri aei bwa ti na aki nanokokoraki n ana baire te Atua ibukini kaanin tokin te waaki ae ngkai ao kakoauaan ae “e na aki baenikai.” (Aba. 2:3, BG) Te anga teuana ae ti kona n tuoa iai ara onimaki, boni man ukeran aanga ake ti kona ni kabonganaira iai n te mwakuri ni minita. Ti karaoa ara kabanea ni konaa, tao ni karekei aanga ake ti na karababaa riki iai boutokaan te mwakuri? (2Kor. 13:5) Eng, te ‘kaotioti i mataia aomata ibukin te kamaiuaki,’ bon te anga teuana ae kakawaki ibukini kaotan ara onimaki.—Wareka IRom 10:10.

14, 15. (a) Ti na kangaa ni kaotiota ara onimaki ni maiura ni katoabong? (b) Taekina te katoto teuana ni kabwarabwaraa iai te onimaki ae korakora.

 14 Ti kona naba ni kaota te onimaki ngkana ti nanomwaaka ni kaaitarai kataaki i nanoni maiura ni katoabong. Ngkana tao ti rotaki n te aoraki, te bwarannano, te karawawataaki, te maiu ni kainnano ke kataaki riki tabeua, ti kona n onimakina Iehova ao Natina ibukini “buokara n te tai are ti kainnanoia iai.” (Ebera 4:16) Ti kaota te aeka n onimaki anne man tataroakinan te ibuobuoki ae akea tiana mairoun te Atua. E taku Iesu bwa ti kona n tataroakini bwaai n rabwata n ikotaki naba ma “kanara ae ti a tau iai n te bong aei.” (Ruka 11:3) Ti kakoauai rongorongo man te Baibara bwa e kona Iehova ni karekei baika ti kainnanoi. E karekea te amwarake ao te ran Iehova ibukin Eria n tain te mwautakataka ae kamamate i aon Iteraera. N aron are e a tia n tua Iehova aei: “Ao reeben a uouoti berena ma iika nako ina ba kanana n te ingabong, ao berena ma iika n te tairiki; ao e momoi man te karanga arei.” (1Uea 17:3-6, BG) Ti aki nanokokoraki bwa e kona Iehova ni kaangaraoi bwaai bwa a aonga n reke naba baike ti kainnanoi.

Ti kaota te onimaki ngkana ti nanomwaaka ni kaaitarai kataaki ni maiura ni katoabong (Nora barakirabe 14)

15 Ti aki nanououa bwa ti kona ni buokaki ni karekei baika ti kainnanoi mani maiuakinani booto n reirei n te Baibara. E nora koauan aei ibukia ana utu, te tari te aine mai Asia ae Rebecca ae iai buuna. A maiuakina Mataio 6:33 ao Taeka N Rabakau 10:4 n aroia ni moanibwaia te Tautaeka n Uea ao ni mwakuri korakora. E taekinna Rebecca bwa te bwai ae kakawaki are e noria buuna bwa e kona aron ao rawawatan ana mwakuri ni kareketianti n rota aia onimaki, ngaia are e a buubai mai iai. E ngae n anne, iai natiia aika aman ake a riai ni boutokaiia. E taekina te bae riki Rebecca aei: “Ti moana karaoan amwarake aika karewerewe ao ni kaboonakoi. Ti boutokaa maiura iai n ririki aika bati, are ti kakoauaa bwa e a aki kaaki taekara Iehova. E bon rereke kanara ni katoabong.” Ko a tia naba ni kaota koauan te Baibara bwa te bwai ni kairiri ae te kabanea n tamaroa ibukia aomata ni boong aikai?

16. Tera ae na riki ngkana ti onimakina te Atua?

 16 Ti aki riai n nanououa bwa ngkana ti ira ana kaetieti te Atua, ti na nora mwina ae raoiroi. E mwanewei taeka Bauro ake e korei Abakuka rinanon te taamnei, ngke e kangai: “E na maiu te aomata ae raoiroi n ana onimaki.” (IKar. 3:11; Aba. 2:4) Ngaia are, e kakawaki bwa ti na onimakina Teuare e boni kona ni buokira. E kauringira Bauro bwa e “kona ni karaoa ae rangi ni bati riki te Atua nakon are ti bubutii ke are ti iangoia, ibukini mwaakana ae mwamwakuri i nanora.” (IEbe. 3:20) A kabanea aia konaa ana toro Iehova ni karaoa nanon te Atua, ma a ataa tian aia konabwai, ngaia are a onimakina Iehova bwa e na kakabwaiaa mwin aia mwakuri. Ti aki kukurei ngkanne ngkai e mena iroura Atuara?

A KAEKAAKI BUBUTII IBUKIN TE ONIMAKI

17. (a) E kangaa ni kaekaaki aia bubutii abotoro ibukin te onimaki? (b) E aera bwa ti kona ni kantaningaa kaekaan ara bubutii ibukini kakorakoraan riki ara onimaki?

17 Man te baere ti maroroakinna mai mwaina, ti na bae n namakina are a namakinna naba abotoro ngke a kangai nakon te Uea: “Kakorakoraa riki ara onimaki.” (Ruka 17:5) E kaekaaki aia bubutii anne ni Bentekota 33 C.E. ngke e kabwaroaki te taamnei ae raoiroi i aoia ao a anganaki te atatai ae nano riki ibukin ana kantaninga te Atua. Aio are e a kakorakoraaki riki iai aia onimaki. Ao man te tai anne, e a moanaki iai bairean te mwakuri korakora ibukin te uarongorongo. (IKoro. 1:23) Ti kona ni kantaningaa kaekaan ara bubutii bwa e na kakorakoraaki riki ara onimaki? Ti kaungaaki n te Baibara bwa ti konaa ngkana “ti bubutiia [te Atua] te bwai teuana ae boraoi ma nanona.”—1 Ioa. 5:14.

18. E kangaa Iehova ni kakabwaiaia naake a karikirakea aia onimaki?

18 E teretere bwa e kukurei Iehova irouia naake a onimakinna ma nanoia ni kabane. E na kaekai ara bubutii Iehova ibukini kakorakoraan riki ara onimaki, ao e na rikirake n te aro ae rianako, ao ti na “atongaki bwa [ti] tau ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua.”—2Tet. 1:3, 5.

^ bar. 4 Ibukini katoto tabeua, nori rongorongoni maiuia Lillian Gobitas Klose (Turai 22, 1993, Awake!), Feliks Borys (Beberuare 22, 1994, Awake!), ao Josephine Elias (Tebetembwa 2009, Awake!).