Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

Ko Uaiakina Kororaoin Ikawain te Kristo?

Ko Uaiakina Kororaoin Ikawain te Kristo?

“Karekea . . . kororaoin ikawain te Kristo.”—IEBE. 4:13.

ANENE: 69, 70

1, 2. Te aeka n ikawai raa ae a riai Kristian ni kabane n uaiakinna? A aanga te katoto.

NGKANA e rinei uaanikai aika boou man te mwakete te buu te aine ae wanawana, e aki rinei n taai nako aika rangi ni bubura ke aika rangi ni boraoi. Ma e kakaaei aika a tai raoi. E tangira te uaanikai ae kangkang, e raoiroi boina, e boou ao e kamarurung. Ngaia are, e rinea ae tai raoi man tawaa.

2 E rikirake teutana imwin teutana te aomata ae e a tia ni kekeiaki nakoni katabuani maiuna ao bwabetitoana. Tiana bwa e na riki bwa ana toro te Atua, ae e ikawai n te onimaki. E aki nanonaki iai te ikawai n rabwata ma bon n te aro n taamnei. E koroboki te abotoro Bauro ibukia Kristian i Ebeto bwa a na ikawai n te aro n taamnei. E kaungaia bwa a na uaiakina “[karekean] te katiteuanaaki n te onimaki ao n te atatai ae eti ibukin Natin te Atua, n riki bwa ai aron te aomata ae ikawai raoi ao n rota kororaoin ikawain te Kristo.”—IEbe. 4:13.

3. Tera ae riki n te ekaretia i Ebeto ae kona n noraki naba i buakoia ana aomata Iehova n taai aikai?

3 E a kaman tei te ekaretia i Ebeto n ririki aika bati ngke e kororeta Bauro nakoia. A bati taan rimwini Kristo iai ake a kaman  ikawai n te aro n taamnei. Ma iai tabeman ake a teimatoa ni kainnanoa uaiakinan te ikawai n te onimaki. E noraki anne naba i buakoia Ana Tia Kakoaua Iehova n taai aikai. A bati taari mwaane ao aine ake a maan ni beku iroun te Atua, ao a a rikirake n ikawai n te onimaki. Ma ni koauana, iai aika a aki roko n tiaia anne. N te katoto, a bwabetitoaki nga ma nga aika boou ni katoa ririki, ngaia are iai tabeman aika teimatoa ni kainnanoa uaiakinan te ikawai n te onimaki. Ma tera arom iai?—IKoro. 2:6, 7

RIKIRAKEN TE KRISTIAN

4, 5. N aaro raa ae a bae ni kakaokoro iai Kristian aika ikawai n te onimaki, ma tera ae a titeboo iai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

4 Ngkana ko tuoa raoi te uaanikai ae tai n te mwakete, ko noria bwa a aki bane n tii te tikina teia. Ma, iai bwaai tabeua aika titeboo iai ake a kinaaki bwa a tai. Ai aroia naba Kristian aika ikawai n te onimaki, a bae ni kakaokoro abaia, rongorongoia, marurungia, aia ririki ao baike a rinanoi. Iai naba baika a kakaokoro irouia n aroaroia ke kateia. E ngae n anne, a kinaaki bwa a ikawai n te onimaki naake a teimatoa ni maiuakini bwaai n taamnei. N te aro raa?

5 E kabotoa maiuna ana toro Iehova ae ikawai n te onimaki man ana katoto Iesu, are e kateia ibukira bwa ti na “toua raoi mwini mwanekana.” (1 Bet. 2:21) Tera ae rangi ni kakawaki are e kamataata Iesu? Bon tangiran Iehova iroun temanna ma nanona ni kabane, maiuna ao ana iango n ikotaki naba ma tangiraia raona n aomata, n aron tangirana i bon irouna. (Mat. 22:37-39) E kakorakoraa te Kristian ae ikawai n te onimaki ni maiuakina ae boraoi ma te reirei ni kairiri anne. Ni karaoan anne, e a kaotia iai bwa e moanibwai ana iraorao ma Iehova ao tangiraia naba tabemwaang irouna.

A kona Kristian aika ikawai n te onimaki n arona aroni Kristo n nanorinano, ni boutokaiia rooro n rikirake aika kairiri ngkai (Nora barakirabe 6)

6, 7. (a) Baikara aroaro tabeua ake e kinaaki iai te Kristian ae ikawai n te onimaki? (b) Tera ae ti na iaiangoia ibukira?

6 E ngae n anne, ti ataia bwa te tangira bon teuana naba uaan te taamnei, are e riai ni kaotiotia te Kristian ae ikawai n te onimaki. (IKar. 5:22, 23) Ma a kakawaki naba aroaro aika te nimamannei, te taubaang ao te taotaonakinnano. E kona ni buokaki iai n tokanikai i aoni kangaanga bwa e na aki un, ao e na nanomwaaka naba ni kaitaraa te bwarannano n aki kabuaa te kantaninga. E teimatoa n ukeri booto n reirei man te Baibara ibukini buokana n ataa ae eti ao e bure, n ana tai n ukeuke n reirei i bon irouna. Ngaia are, e kakoauaa bwa e ikawai n te onimaki, ngkana e a karaoi ana motinnano. N te katoto, e riai n ira mataniwin nanona are e kataneiaaki n te Baibara. E nanorinano te Kristian ae ikawai n te onimaki, n ataan ae a raraoi riki ana babaire ao ana kaetieti Iehova nakoina. * E ingainga n tataekina te rongorongo ae raoiroi ao ni buoka katiteuanaakin te ekaretia.

7 N aki ongeia bwa maanra ngaira ni beku iroun Iehova, ma ti kona n iaiangoira n tatabemanira nako ni kangai: ‘Iai bitaki ake I kona ni kakairi raoi iai ni mwanekan Iesu ao itera ake I kona n rikirake iai n te aro n taamnei?’

“TE AMWARAKE AE MATOATOA BONI KANAIA AOMATA AIKA IKAWAI”

8. Tera ae kona n taekinaki ibukin ana atatai ao otan Iesu n te Koroboki ae Tabu?

8 E rangi ni mwaatai Iesu Kristo n Ana Taeka te Atua. E ngae ngke ai tibwa 12 ana ririki, e kabongana te Koroboki ae Tabu ni maroro iai ma taan reirei n te tembora. “A  bane ni mimi naake a ongora irouna n ana kaeka ao ni buburan ana atatai.” (Ruka 2:46, 47) Imwina riki, n tain ana mwakuri ni minita Iesu i aon te aba, a aki kona taani kaitaraa ni kaekaa ibukin rabakauna ni kabongana Ana Taeka te Atua.—Mat. 22:41-46.

9. (a) Baikara aanga n ukeuke n reirei man te Baibara aika kakawaki ibukin temanna ae kan rikirake n te aro n taamnei? (b) Tera manenan te reirei n te Baibara?

9 E riai te Kristian are e kan rikirake n te aro n taamnei ni kakairi n te baere e karaoia Iesu ao ni kabatiaa riki ana atatai n te Baibara. E riai ni kakorakoraa n taai nako ni keniken iai, n ataia ae “te amwarake ae matoatoa boni kanaia aomata aika ikawai.” (Ebera 5:14) E teretere ngkanne bwa e riai te Kristian ae ikawai n te onimaki, ni karekea “te atatai ae eti ibukin Natin te Atua.” (IEbe. 4:13) Ko kateimatoa am kaetieti ibukin am wareware ni katoabong n te Baibara? Ko irira am babaire n am ukeuke n reirei i bon iroum, ni kakorakorako ni karaoia irarikin te taromauri n utu ni katoa wiki? Wanawana n atai booto n reirei n te Baibara n am tai n nenera Ana Taeka te Atua, bwa ko aonga ni buokaki n atai riki baike e iangoi Iehova ao n namakin. Imwin anne, kataia ni maiuakini booto n reirei ake iai ao onimakini ngkana ko karaoi am motinnano, bwa ko aonga ni kaaniaki riki ma Iehova.

10. E kangaa te Kristian ae ikawai n te onimaki ni kairiraki n ana atatai ni baike e karaoi ni maiuna?

10 E ota te Kristian ae ikawai n te onimaki, bwa e bati riki ae kainnanoaki irarikin te atatai. N ikotaki ma ake e atai, tera aron tangiran ana babaire ao ana kaetieti te Atua irouna? Te anga teuana ibukini kaotan te tangira anne, boni karaoani baika moanibwai irouna ake a boraoi ma nanon te Atua nakon nanoia aomata. Irarikin anne, e riai ni kekeiaki te Kristian ni “kakeaa” aroarona ao kateina ni kawai. Ngkana e a karaoa te  bitaki anne, e a karina ngkanne aroaroni Kristo ae boou are “karaoaki ni kaineti ma nanon te Atua ao e boraoi ma te itiaki ni koaua ao te kakaonimaki.” (Wareka I-Ebeto 4:22-24.) E kairaki korean te Baibara n taamnein te Atua. N te tai are e a rikirake riki iai ana atatai te Kristian ao n tangiri kaetieti man te Baibara, e a kariaia kairan nanona ao ana iango n te taamnei ae raoiroi. E ibuobuoki naba anne ibukin te ikawai n te aro n taamnei.

A KAAI NI KATITEUANAAKI

11. Tera ae rinanona Iesu ni menana i rarikia ana utu ao taan rimwina?

11 E kororaoi Iesu ni menana i aon te aba, ma e otabwaniniaki irouia aomata aika aki kororaoi. E kaikawaaki irouia te taanga ae a aki kororaoi, ao e bane ana tai ni mwengana ma ana koraki aika aki naba kororaoi. A kaririaki naba taan rimwina ni kaan n te kainikatonga ao te bangaomata, ae aroaroia kaain rarikia. N te katoto, n te tairiki are e nang kamateaki iai Iesu, e a “riki naba te kauntaeka i marenaia i aon ae antai te kabanea ni kakannato i buakoia.” (Ruka 22:24) Ma e aki nanokokoraki Iesu irouia taan rimwina ake a aki kororaoi, bwa a kona n rikirake n te aro n taamnei ao ni buoka katiteuanaakin te ekaretia. N te tairiki anne, e bubutii Iesu nakon Tamana are i karawa ibukini katiteuanaakia ana abotoro ni kangai: ‘A bia riki n tii teuana, n arom Tamau ae ko katiteuanaaki ma ngai, ao I katiteuanaaki ma ngkoe, ao a na katiteuanaaki naba ma ngaira, bwa a aonga ni katiteuanaaki n arora ae ti katiteuanaaki.’—Ioa. 17:21, 22.

12, 13. (a) E kangaa ni kamatataaki buokani katiteuanaakin te ekaretia n I-Ebeto 4:15, 16? (b) E kangaa te tari te mwaane temanna n tokanikai ni mamaarana ao n reireinna ni buoka te katiteuanaaki?

12 E buoka katiteuanaakin te ekaretia, ana toro Iehova ae ikawai n te onimaki. (Wareka I-Ebeto 4:1-6, 15, 16.) Tiaia ana aomata te Atua bwa a na ‘kaai ni katiteuanaaki i nanon te tangira’ ao a na bane n ibuobuoki n tatabemania nako. Ibukini kakororaoan aei ni kaineti ma Ana Taeka Iehova, ti kainnanoa te nanorinano. E riai n nanorinano te tari te mwaane ke te aine ni boutokaa te katiteuanaaki, e ngae ngkana e aitara ma aki kororaoia tabemwaang. Tera arom ngkana ko aitara ma aki kororaoin te tari te mwaane ke te aine temanna n te ekaretia? Ke ngkana ko bukinaki n te bure iroun temanna n te ekaretia? Bon nanom ke ko taneiai ni kakaraoia bwa ko na katea te oo, ae nanonaki iai karaurenakoam ma te aomata are e kauniko? Ke ko kataia ni katea te buriiti i marenami ni kauoman? Eng, e riai te Kristian ae ikawai n te onimaki ni kakorakoraa ni katei buriiti ao tiaki taian oo.

13 Iangoa ana katoto Uwe. N taai ake rimoa, e kariaia aki kororaoia tarina n te onimaki bwa e na kaunna i bon irouna. Ma imwina, e a motinnanoia bwa e na reiakina maiun Tawita man te Baibara ao te boki ae te Insight on the Scriptures. E aera bwa e rinea Tawita? E kabwarabwaraa Uwe ni kangai: “E a tia Tawita n nora aroaroia tabeman tarina n te onimaki, aika aki kakukureia te Atua. N te katoto, e kataia te Uea ae Tauro n tiringnga, a tangiria tabeman aomata ni karebanaia ao e kakanikoaki naba i bon irouni buuna. (1Tam. 19:9-11; 30:1-6; 2Tam. 6:14-22) Ma, e aki roko n te kariaia aroaroia tabemwaang Tawita bwa e na kerikaaki iai tangiran Iehova irouna. E nanoanga naba Tawita, ae te bwai ae I riai ni maiuakinna. I bita au iango ibukin aki kororaoia tariu n te onimaki, man te baere I a tia n reiakinna n au tai n ukeuke. I aikoa manga taui mwini buure, ma I kakorakoraai ni boutokaa katiteuanaakin te ekaretia.” Anne naba tiam, ae buokani katiteuanaakin te ekaretia?

 RAORAONIA NAAKE A KAKARAOA NANON TE ATUA

14. Aekakira raoraon Iesu ake e rineia?

14 E momoaaomata Iesu Kristo nakoia aomata ni kabane. A kabebeteaki irouna aeka n aomata nako aika mwaane, aine, rooro n rikirake, kaara ao ataei. Ma e rinorino Iesu n rineaia raoraona ni kaan. E taku nakoia ana abotoro aika kakaonimaki: “Bon raoraou ngkami ngkana kam karaoa ae I tua nakoimi.” (Ioa. 15:14) E rineia raoraona akanne Iesu mai buakoia naake a kakaonimaki n iriria ao a beku iroun Iehova ma nanoia ni kabane. Ko karaoa naba anne n rineaia raoraom ni kaan, mai buakoia naake a beku iroun Iehova ma nanoia ni koaua? E aera bwa e kakawaki aei?

15. A kaanga rooro n rikirake ni kakabwaiaaki n aia iraorao ma Kristian aika ikawai n te onimaki?

15 A bati uaanikai aika kakaokoro ake a tawaa raoi n abuen otan taai. N aron naba anne, e kona ikoikotakia tarira n te ekaretia ni buokiko n rikirake n ikawai n te onimaki. Tao ngkoe temanna te roro n rikirake ae ko kataia n rinea te bwai ae ko na uaiakinna ni maium. Ai wanawanara ngkoe ngkana ko iraorao ma tarim n te onimaki ake a rangi ni maan ni beku iroun Iehova ao a buoka katiteuanaakin te ekaretia! N ririki aika tia n nako, a a bae n tia n aitara ma baika raraoi ao kangaanga ni maiuia, ao ni kaaitarai naba kataaki n aia beku ibukin te Atua. A kona nakanne ni buokiko ibukin rineani maium ae tamaroa. Ko kona ni buokaki ni karaoi am motinnano ma te wanawana ao n ikawai n te onimaki, ngkana ko kateimatoa te tangira ao te iraorao ma taari mwaane ao aine akanne.—Wareka Ebera 5:14.

16. A kangaa naake a ikawai n te onimaki, ni buoka te aine ae te roro n rikirake?

16 N te katoto, e ururing rikaaki Helga bwa n ana kabane n ririki n te kauarinan, a kabotaui tiaia raona n reirei ma ngaia. A bati irouia ake a uaiakina te reirei ae rietata riki bwa moani mwanekaia, nakon te nakoa ae teimaan are a uaiakinna. E maroroakina ana kangaanga neiei ma raoraona aika ikawai n te onimaki. E taku: “A bati i buakoia aika a ikawai riki nakoiu ao a tia n rangi ni buokai. A kaungaai bwa N na uaiakina te mwakuri ni minita ni kabwanina iai au tai. Imwin anne, I a kona ni kabanea nimaua te ririki ni bwaiania. I a kukurei ngkai imwin ririki akanne, bwa I a kaatuua riki au beku ibukin Iehova n au tai n roro n rikirake. I bon aki roko n te uringaaba ni karaoan aio.”

17, 18. E kangaa ikawaira n te onimaki ni kona ni buokira ni maiura?

17 Ngkana ti kataia ni kakairi ni maiun Iesu, e na buokira bwa ti na riki bwa Kristian aika ikawai n te onimaki. Ti na kaaniaki riki nakon Iehova ao e na rikirake tangiran te kani beku irouna ma ara kabanea n tamaroa. E kona ana toro te Atua temanna n angan Iehova ana kabanea n tamaroa ngkana e a rikirake n te aro n taamnei, ao n riki bwa te Kristian ae ikawai n te onimaki. E kaungaia Iesu taan rimwina n aei: “Kam na kaotiota naba ami oota i mataia aomata, bwa a na nori ami mwakuri aika raraoi ao a na neboa iai Tamami are i karawa.”—Mat. 5:16.

18 N aron ae e a tia n taekinaki, e kona n riki te Kristian ae ikawai n te onimaki bwa te tia boutoka ae korakora nakon te ekaretia. Ao e noraki ikawain te Kristian n te onimaki, mani kabonganaani mataniwin nanona are e anganaki iroun te Atua. Ti na kangaa ni buokaki ni mataniwin nanora, bwa ti na karaoi motinnano ma te wanawana? Ao ti na kangaa ni karinei aia motinnano tarira n te onimaki? Ti na rinanoi reirei aikai n te kaongora ae imwina.

^ bar. 6 N te katoto, a kona n tuangaki taari mwaane aika a kara mani mwaatai bwa a na anganako mwioko tabeua ake irouia, ao ni buokiia taari mwaane aika rooro n rikirake ake a manga anganaki mwioko akanne.