“N na kamimitongia neni waeu.”ITA. 60:13, BG.

ANENE: 102, 75

1, 2. Tera ae nanonaki n te taeka ae ‘kaintokani wae’ n te Koroboki ae Tabu n te taetae n Ebera?

E TAEKINA aei Iehova ae te Atua: “Karawa au kaintokanuea, ao aonaba kaintokani waeu.” (Ita. 66:1, BG) E a manga taku ni kaineti ma ana ‘kaintokani wae,’: “N na kamimitongia neni waeu.” (Ita. 60:13, BG) E kangaa ni karaoa anne? Ao tera nanon aei, ngkai ti a mena n ana ‘kaintokani wae’ te Atua?

2 Irarikin ae e nanonaki n te taeka ae ‘kaintokani wae’ bwa te aonnaba, e kabonganaaki naba n te aro ni kaikonakaki n te Koroboki ae Tabu n te taetae n Ebera ibukin te tembora rimoa are a kabongana tibun Iteraera. (1 Rong. 28:2; TaiAre. 132:7) E riki te tembora i aon te aba bwa nibwan te taromauri ae koaua. Anne bukina ae e rangi n tamaroa i matan Iehova ao bon te tabo ae rangi ni mimitong ibukin nneni katokaani waena.

3. Tera ana tembora n taamnei ae kakannato te Atua, ao e moanaki n ningai?

3 Ni boong aikai, a akea ngkai te tembora ibukin te taromauri ae koaua i aon te aba. Ma iai te tembora n taamnei are e kamimitongaki iai Iehova ao akea riki irarikina. Aio te babaire ae ti raoiakinaki iai ma te Atua, rinanon te nakoa n ibonga ao ana angakarea Iesu Kristo. E moanaki n 29 C.E. ngke e bwabetitoaki Iesu ao ni kabiraki bwa Ana Ibonga ae Rietata Iehova, n ana  tembora n taamnei ae kakannato.—Ebera 9:11, 12.

4, 5. (a) Tera ae a kani karaoia taan taromauri ni koaua ibukin Iehova ni kaineti ma ae n Taian Areru 99? (b) Tera te titiraki ae ti na titirakinira iai?

4 Ni butimwaean te babaire ibukin te tembora n taamnei, ti karaoiroa Iehova n arora n tataekina arana ao ti karietataa ibukin ana nanoanga n anga te karea ni kaboomwi. Ai kakukureira ataan ae a teimatoa Kristian ni koaua aika e raka i aon wanua te mirion, ni kamoamoaa Iehova ni boong aikai! E kairua aia iango Aaro tabeua are a na kamoamoaa te Atua n te tai are a mate ao n rierake nako karawa, ma a ataia Ana Tia Kakoaua Iehova bwa a riai n neboa te Atua ikai ao ngkai i aon te aba.

5 Ngaia are, ti kakairi n aia katoto ana toro Iehova aika kakaonimaki ae taekinaki n Taian Areru 99:1-3, 5. (Warekia.) N aron ae katereaki n te areru anne, a kabanea aia konaa Mote, Aaron ao Tamuera ni boutokaa te babaire ibukin te taromauri ae koaua n aia tai. (TaiAre. 99:6, 7) Ni boong aikai, a kakaonimaki taani kabiraki ni beku n te tembora n taamnei i aon te aba, imwain ae a moana aia beku n ibonga ma Iesu i karawa. A kakaonimaki naba “tiibu tabemwaang” aika mirion ma mirion ni boutokaiia. (Ioa. 10:16) E ngae ngke a kakaokoro aia kantaninga, ma a katiteuanaaki koraki aikai n taromauria Iehova i aon te aba, ae ana kaintokani wae. Ma ti riai n titirakinira n tatabemanira ni kangai: ‘I kabanea au konaa ni boutokaa ana babaire Iehova ibukin te taromauri ae koaua?’

KINAAKIA NAAKE A BEKU N ANA TEMBORA N TAAMNEI TE ATUA

6, 7. Tera te kangaanga ae noraki i buakoia Kristian rimoa, ao tera ae riki n tienture ake imwina?

6 E aki koro te bubua te ririki n nako, imwin tein te ekaretia ni Kristian ao a moanna n noraki taan tannako man te koaua are e burabetinaki. (Mwa. 20:28-30; 2 Tet. 2:3, 4) Ibukin anne, e a tabe ni kangaanga kinaakia naake a taromauria ni koaua te Atua n ana tembora n taamnei. Ma tabeua te tienture imwina, e a kamataatai bwaai tabeua Iehova rinanon Iesu Kristo, are e rineia bwa ana Uea ae boou.

7 N 1919, a kaotaraeaki raoi naake a butimwaeaki iroun Iehova ao a beku n ana tembora n taamnei. A a tia ni kaitiakaki n te aro n taamnei bwa e aonga n tangiraki riki aia beku iroun te Atua. (Ita. 4:2, 3; Maraki 3:1-4) E a moanna ni kakoroaki ngkai nanon ana miitara te abotoro Bauro ake n tienture aika nako.

8, 9. Kabwarabwarai tenua iteran te “bwaretaiti” are e miitaraea Bauro.

8 Ti na nora kabwarabwaraan ana miitara Bauro n 2 I-Korinto 12:1-4. (Warekia.) Te bwai are e miitaraea bon taekan te kaotioti. E irekereke ma te bwai ae na riki n te tai ae na roko ao tiaki n ana tai. E bon “uotakinako nakon te katenua ni karawa,” ao tera te “bwaretaiti” are e noria? E na iai kakororaoan nanon te bwaretaiti are e taekinna Bauro n te aro n rabwata, n te taamnei ao i karawa ae a bane n iai irekerekeia n te tai ae na roko. E kona n nanonaki are n te aro n rabwata bwa te Bwaretaiti n te aonnaba ae na roko. (Ruka 23:43) E kona naba n nanonaki bwa te bwaretaiti n taamnei are na noraki n rokon te aonnaba ae boou. Ao e kona naba n nanonaki n taiani kakabwaia i karawa n “ana bwaretaiti te Atua.”—TeKao. 2:7.

9 E aera ngke e taekinna Bauro bwa e “ongo taeka aika aki riai n taekinaki ake a aki kariaiakaki aomata bwa a na taekin”? Tiaki arei te tai ae e na kabwarabwarai bwaai aika kamimi n te miitara anne. Ma ni  boong aikai, e kariaia Iehova bwa ti na taekini kakabwaia ake a noraki irouia ana aomata!

10. Titeboo nanon taeka aika te “bwaretaiti n taamnei” ao te “tembora n taamnei”?

10 E riki te kibuntaeka ae te “bwaretaiti n taamnei” bwa te taeka naba ae kakabonganaaki n ara ekaretia. E kabwarabwaraaki iai arora ae okoro, moanibwaiani bwaai n taamnei n ara botaki ke aroarora are ti karekea iai te rau ma te Atua ao tarira n te onimaki. Ni koauana, ti aki riai n taku bwa titeboo nanon taeka aika te “bwaretaiti n taamnei” ao te “tembora n taamnei.” Te tembora n taamnei bon ana babaire te Atua ibukin te taromauri ae koaua. Te bwaretaiti n taamnei, e tei ibukini kanikinaeaia naake a karekea akoaia iroun te Atua, ao a a beku ibukina ngkai n ana tembora n taamnei.—Maraki 3:18.

11. Tera te mwioko ae ti karaoia ngkai, ae e irekereke ma te bwaretaiti n taamnei?

11 Ai kakukureira ataan ae man 1919, e a tia Iehova ni butimwaeia aomata aika aki kororaoi bwa a na mwakuri ma ngaia ni karikirakea, ni kakorakoraa ao ni karababaa te bwaretaiti n taamnei i aon te aba! Ko ira naba karaoan te mwakuri ae kakukurei aei? E anaaki nanom bwa ko na waakina am mwakuri ma Iehova ni kamimitonga ‘nneni waena’?

E A KATAMAROAKI RIKI ANA BOTAKI IEHOVA

12. Tera ae ti aki nanokokoraki iai ni kaineti ma kakoroani bukin Itaia 60:17? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

12 Iai irekereken te bitaki ae tamaroa ma ana botaki Iehova i aon te aba are e burabetinaki n Itaia 60:17. (Warekia.) A a tia rooro n rikirake ke aika a tibwa rin n te koaua, ni wareki bwaai ni kakoaua ibukin te bitaki aei ke a ongo mairouia tabemwaang. Ma a rangi ni kakabwaiaaki taari ake a bon rinanona! Maroaka ae a boni kakoauaa bwa bon Iehova ae kairiri, ao e bairea Ana botaki rinanon teuare e rineia bwa te Uea! A bon ataia ae e aanaki raoi aki nanokokorakia, ae ti uataboia naba ni kabane. N ongoraean aia taeka, e a kakorakoraaki iai ara onimaki ao onimakinan Iehova iroura.

13. Tera mwiokoara ni kaineti ma Taian Areru 48:12-14?

13 N aki ongeia bwa maanra ngaira n te onimaki, ti riai ni kaongoia aomata taekan ana botaki Iehova. Bon te kamimi bwa e a kona n noraki te bwaretaiti n taamnei n te aonnaba ae buakaka, ae babakanikawai ao e aki tatangira n ara bong aikai! E riai n noraki kakukureini baika kamimi n ana botaki Iehova ke “Tion,” ao te koaua ibukin te bwaretaiti n taamnei irouia ‘te roro ae imwina.’—Wareka Taian Areru 48:12-14, BG.

14, 15. Baikara bitaki n ana botaki te Atua n 1970 tabun, ao a kangaa n noraki uaaia?

14 Inanon ririki aika bwakanako, a a tia naake a kara i buakora n nori bitaki tabeua ni kaineti ma rakan tamaroan ana botaki Iehova i aon te aba. A uringnga ae n ekaretia nako, iai te mataniwi n te ekaretia ao tiaki te rabwata n unimwaane, n aaba nako, ao iai te mataniwi ibukin te aobiti n tararua ao tiaki te Komete n Tararua n Aia Aobiti Ana Tia Kakoaua Iehova, ao e nako te babaire mairoun te beretitenti n te Watch Tower Society ao tiaki man te Rabwata n Tautaeka ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova. E ngae ngke a boutokaaki taari aikai irouia tariia aika kakaonimaki, ma bon tii temanna ae riai ni bukinaki ibukini karaoani babaire n ekaretia nako, n aobiti n tararua ao n ara etekuata. N 1970 tabun, a karaoaki bitaki bwa e na kairaki te mwakuri iroun te  rabwata n unimwaane ao ai tiaki iroun temanna.

15 A a tia bitaki aikai n noraki uaaia? Eng, ao a barongaaki raoi naba. Bukin tera? Ibukina bwa bitaki akanne a boto i aon rikiraken te atatai ae mataata, n aron teina ae oti n te Koroboki ae Tabu. N oneani mwin ae a na karaoaki babaire ni kabane iroun te aomata temanna, a anganaki aroaro aika raraoi “mwaane [ni kabane] ake a a riki bwa bwaai n tituaraoi” iroun Iehova, are e a kakabwaiaaki iai ana botaki.—IEbe. 4:8; TaeRab. 24:6.

E katauraoa Iehova te kaetieti ae a rangi ni kainnanoia aomata ni kabane (Nori barakirabe 16, 17)

16, 17. Baikara bitaki aika tibwa karaoaki ae e a anaaki iai nanom, ao bukin tera?

16 Iangoi bitaki riki aika tibwa karaoaki, n aron tein ara boki nako, kanoana ao aron tibwaakia. Ai kakukureira kabonganaani booki ao maekatin aika uaana, a kantara ao a anainano aikai n tain te uarongorongo! Ao ngkana ti kabonganai kukune aika boou ni kabutaanako te koaua n te atureti ae jw.org, ti a kaota iai ana tangira Iehova nakoia aomata ibukin ana kaetieti, ae a angiina akea irouia, ma a rangi ni kainnanoia.

17 Ti na aki mwaninga ae ti wanawana ni butimwaea te bitaki, ae karaoan te Taromauri n Utu n te tairiki ke kabatiaan ara tai n ukeuke n reirei i bon iroura. Ti kakaitau naba ibukini bitaki aika a kaineti ma kaetieti ibukin te runga ao bwabwaro. Ti aki toki n taekinna bwa a ririkirake n tamaroa ni katoa ririki. Ao ti kimwareirei n noran te rikirake man te reirei ni kataneiai, are e katauraoaki n ara kuura ni minita nako. E teretere bwa boni mairoun Iehova bitaki aikai ni kabane. E kateimatoa karikirakean  tamaroan ana botaki ao te bwaretaiti n taamnei ae kakukurei ae ti rinanona ngkai!

AM BOUTOKA IBUKIN TE BWARETAITI N TAAMNEI

18, 19. Ti na kangaa ni boutokaa tamaroan te bwaretaiti n taamnei?

18 Ti kakaitau bwa e a tia Iehova ni mwiokoira bwa ti na boutokaa tamaroan ara bwaretaiti n taamnei. Ti karaoa anne n arora n ingainga n uarongorongoa te Tautaeka n Uea ao ni karekeia taan rimwin Iesu. Ni katoaa te tai are ti buoka iai temanna nakoni katabuani maiuna ni Kristian, ti a karababaa iai tian te bwaretaiti n taamnei.—Ita. 26:15; 54:2.

19 Ti kona naba ni karikirakea tamaroan ara bwaretaiti n taamnei, ngkana ti teimatoa ni kanakoraoi aroarora ni Kristian. Ibukin anne, ti a karika te bwaretaiti aei bwa e na tangiraki riki irouia aomata nako. Irarikin te atatai man te Baibara, a kona riki ni waekoa ni katikaki aomata nakon ara botaki, nakon te Atua ao te Kristo, n noran te rau ao te aroarora ae itiaki iroura.

Ko kona ni buoka karababaan tian te bwaretaiti n taamnei (Nori barakirabe 18, 19)

20. Tera ae ti kani karaoia ni kaineti ma Taekan Rabakau 14:35?

20 Ai kukureira Iehova ao Iesu ngkana a tarataraa tamaroan ara bwaretaiti n taamnei ngkai! Kimwareireira ngkai ibukini karikirakean tamaroana, boni bannan te kimwareirei ae ti na noria rimwi riki, ngkana e a riki te aonnaba aei bwa te bwaretaiti. Ti bia ururinga Taekan Rabakau 14:35 (BG) aei: “Ana bwai te toro ae rabakau akoana iroun te uea.” Ti riai n tatauraoi nakon te rabakau, ngkai ti kakorakoraira ni boutokaa tamaroan te bwaretaiti n taamnei!