Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  July 2015

“E a Kaan Roko Kamaiuami”!

“E a Kaan Roko Kamaiuami”!

“Teirake ni kaetii raoi ngkami ma n tararake bwa e a kan roko kamaiuami.”RUKA 21:28.

ANENE: 133, 43

1. Baikara bwaai aika riki n 66 C.E.? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

IANGOIA bwa te Kristian ngkoe ae ko maeka i Ierutarem n 66 C.E. A bati bwaai aika riki n te tai anne. Te moan, e iraei mwaane aika titeboo tinebuna ma 17 te tarena, te mataniwi ae Floru ae kaain Rom, man te tembora are a kawakinaki iai baika tabu. A un I-Iutaia n te tai naba arei, a kamateia tautian Rom ake i Ierutarem ao a tua naba kainaomataaia man aia kairiri. Ma e waekoa te tautaeka n Rom ni karaoa te bwai teuana. Inanon tenua namwakaina, a kaoti 30,000 tautian Rom ae kairaki iroun te kowana mai Turia ae Cestius Gallus. A waekoa tautia n nini kaawan nako Ierutarem ao a mumun nako I-Iutaia aika karitei ni kamanoia n te tembora. Ma, a boni kaea tinanikun te tembora tautian Rom ao a kataia n rinnako! A bane n rotaki n te maaku kaain te kaawa. Tera am namakin n norani baikai ni kabane?

2. Tera te bwai ae a riai ni karaoia Kristian ake n 66 C.E, ao e na kangaa ni kakororaoaki aei?

2 Ni koauana, ko bae n uringi ana taeka Iesu aikai, ake e taekin Ruka are te tia korea te Euangkerio: “Ngkana kam nora Ierutarem  bwa e a otabwaniniaki irouia kaain te taanga ni buaka, ao kam a ataia ngkanne bwa e a kaani kamaroaeana.” (Ruka 21:20) Ma ko kona n iango ni kangai: ‘N na kangaa n ongeaba ni kaetieti ake ti anganaki n ikotaki ma te kauring anne?’ E taku naba Iesu: “Ao ke a birinako nakoni maunga naake a mena i Iutaia, ao a na otinako ake a mena i Ierutarem, ao ake a mena n te marenaua, a na aki nako Ierutarem.” (Ruka 21:21) Ko na kangaa ni kitana Ierutarem ma taanga n tautia ake a otabwaninia? Ma e a tii riki naba te bwai ae kamimi. Ko a noriia ngkekei naba tautian Rom ae a moanna ni mumun nako! N aron ae e a kaman taekinaki, e na “kakimototoaki” aia buaka. (Mat. 24:22) Aio ngkai am tai n ongeaba n ana kaetieti Iesu. Ko riai ni waekoa ni birinako nakoni maunga n iteran te Karaanga ae Ioretan ma Kristian tabeman, ake a kakaonimaki ake i nanon te kaawa ao i tinanikuna. * Imwina, n 70 C.E, e a bwateteaki Ierutarem n ana taanga ni buaka Rom ae boou ao e kamauna te kaawa. Ma ko kamaiuaki ibukina bwa ko ongeaba n ana kaetieti Iesu.

3. Tera ae a na waekoa n aitara ma ngaia Kristian, ao tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

3 Ti na aitara ngaira ni kabane ma aekan anne, n te tai ae rangi ni waekoa. E aki tii kauring Iesu nakoia Kristian ibukini kamaunaan Ierutarem, ma e katitebooa naba te bwai ae na riki nakoia naake n te moan tienture, ngkana e karina n roko “te rawawata ae korakora.” (Mat. 24:3, 21, 29) Ni koauana, e kakukurei bwa a na kamaiuaki “te koraki ae uanao,” n rokon te kabuanibwai ae na kabutaa te aonnaba aei. (Wareka Te Kaotioti 7:9, 13, 14.) Tera ae ti tuangaki ibukini baika a nang riki, ake a taekinaki n te Baibara? Ti riai n ataa kaekaana ibukina bwa e irekereke ma kamaiuara. Ti na neneri ngkai baika a nang riki, ake ti kona ni bane n rotaki iai.

MOANAKIN TE RAWAWATA AE KORAKORA

4. Tera aroni moanakin te rawawata ae korakora, ao e na kangaa n riki?

4 E na kangaa ni moanaki te rawawata ae korakora? E kaekaaki n te Kaotioti kabwarabwaraani kamaunaani “Baburon ae Kakannato.” (TeKao. 17:5-7) Ai tonura ngkanne kabotauan Aaro ni kabane aika kewe ma te kabekaau! A a tia mataniwi n Aaro ni kairekerekeia ma taani kairiri n te aonnaba ae buakaka aei. N oneani mwin ae a na kakaonimaki ni boutokaa Iesu ao ana Tautaeka n Uea, a boutokaia riki taani kairiri n te tautaeka ao a kakeai booto n reirei man te Baibara, tii ibukini karekean akoaia man te tautaeka. A tei n okoro ma natin te Atua aika kabiraki ake kaanga aine aika itiaki, ao n aki kamwaraeaki. (2Kor. 11:2; Iak. 1:27; TeKao. 14:4) Ma antai ae na kamauna te botaki ae e arona aron te kabekaau? E na kaaki Iehova ae te Atua “ana iango” i nanoni “kooro ake tengaun” iroun “te man ae tiritiri ae uraroo.” E tei “te man ae uraroo” ibukin Aia Botaki te Botannaomata, ao a tei “kooro ake tengaun” ibukia tautaeka ni kabane ake a boutokaia.—Wareka Te Kaotioti 17:3, 16-18.

5, 6. E aera bwa ti taekinna bwa kamaunaani Baburon ae Kakannato, ae e aki nanonaki ni mateia ni kabane kaain Aaro aika kewe?

5 Ti riai n iangoia ae kamaunaan ana Aaro Baburon ae Kakannato, e riki ngke a a mate kaain Aaro rimoa akanne? Tiaki. E kairaki te burabeti ae Tekaria n taamnein te Atua, ibukini korean te bwai ae na riki n te tai anne. E kona temanna ae e kaaina ngkoa te Aro ae kewe n taekina aei: “E na kangai, Tiaki te burabeti ngai, te tia ribana n te tano ngai; ba I toronaki mangke te tei ngai. Ao ane e na  kangai temanna nako ina, Baika ra ikoaki akana i aoni baim? Ao e na kangai, Bon aika I ikoaki iai n aia auti raou.” (Tek. 13:4-6, BG) Ngaia are ni koauana, a na kitan aia koaua tabeman mataniwi n Aro, ao n taekinna ae a aki irekereke ma Aaro aika kewe akanne.

6 A na kangaa n teimatoa ana aomata te Atua n te tai anne? E taku Iesu: “E koaua bwa ngkana a aki kakimototoaki boong akanne, ao akea te aomata ae na maiu, ma a na kakimototoaki boong akanne ibukia te koraki ake a rineaki.” (Mat. 24:22) N aron ae ti a tia n rinanona, e boni “kakimototoaki” te rawawata n 66 C.E. E a reke iai angaia “te koraki ake a rineaki” aika Kristian aika kabiraki, ni birinako man te kaawa ao aonona ake a otabwaninia. N aron naba anne, e na “kakimototoaki” moani mwakoron te rawawata ae korakora n te tai ae imwaira, ibukia “te koraki ake a rineaki.” A na aki kariaiakaki tautaeka aika “kooro ake tengaun,” ni kamaunaia ana aomata te Atua. Ma e na iai te rau ae kimototo ngkana e a roko n tokina moanakin te buaka.

TE TAI NI KATAAKI AO NI MOTIKITAEKA

7, 8. Tera te bwai ae na riki imwini kamaunaan Aaro aika kewe, ao a na kangaa ana aomata te Atua aika kakaonimaki n tei n okoro n te tai anne?

7 Tera ae na riki imwini kamaunaakia botaki n Aro aika kewe? Bon te tai ibukini kaotan raoi nanora. A angiina, a na ukera kamanoaia n aia botaki botannaomata, ake kaanga “taiani bwaa ake ni maunga.” (TeKao. 6:15-17) Ma e kaikonakaki bwa a na birinako ana aomata te Atua nakon ana tabo ni kamanomano Iehova. N te moan tienture ao ai tiaki te tai ni motirawa, bitakia I-Iutaia ni kabane nakon te aroaro ni Kristian. Bon te tai n otinako mai Ierutarem irouia naake a kaman riki bwa Kristian ao a ongeaba iroun Iesu. N aron naba anne, ti aki kantaninga te tai ni motirawa ae imwaira ni bongin te rawawata ae korakora, bwa a na bati aika a na riki bwa taani kakoaua aika boou. Ma bon aia tai taan taromauri ni koaua ni kaota tangiran Iehova, ao ni boutokaiia tarini Kristo.—Mat. 25:34-40.

8 E ngae ngkai ti aki ota raoi ni baike a bane n riki n te tai ni kataaki anne, ma ti kona ni kantaningaia ae e irekereke ma aeka n angakarea tabeua. N te moan tienture, a riai Kristian ni kitani kaubwaia ao n nanomwaaka ni kaaitarai kataaki, bwa a aonga ni kamaiuaki. (Mareko 13:15-18) Ngkana ti na teimatoa ni kakaonimaki, ti kukurei ngkana a bua kaubwaira? Ti tauraoi ni karaoa te bwai ae tangiraki ibukira ni kaota iai kakaonimakira ni koaua nakon Iehova? Karaua iangoia! N te tai anne, bon tii ngaira ae ti na kakairi n ana katoto te burabeti rimoa ae Taniera, are e teimatoa n taromauria Atuara n aki ongei baika riki nakoina.—Tan. 6:10, 11.

9, 10. (a) Tera te rongorongo ae a na taekinna ana aomata te Atua n te tai anne? (b) Tera aroia naake a riribaia ana aomata te Atua?

9 Bon tiaki tain tataekinan “te rongorongo ae raoiroi . . . ae taekan te tautaeka n uea,” bongin te rawawata ae korakora. E a tia n nako taina. E nang bon roko “te toki”! (Mat. 24:14) A ninikoria ana aomata te Atua, ni kaumaka taekinan te rongorongo ibukin te motikitaeka. E irekereke aei ma katanoataan ana aonnaba ae buakaka Tatan, ae nang roko n tokina. E kabotauaki n te Baibara te rongorongo aei ma te karau ae te aiti n aron ae kangai: “E bwaka te karau mai karawa i aoia aomata ae te karau ae te aiti, ao aitina nako tao titeboo tinebuna ma teuana te tarena, ao a taetae ni kabuakakaa te Atua aomata ibukin te bwai ae kamamate aei ae te karau ae te aiti, bwa e a bon rangi ni korakora.”—TeKao. 16:21.

10 A na bon ongo te rongorongo ni kaumaki aei, naake a riribaira. Ni kairan Etekiera  n te taamnei ae raoiroi, e kabwarabwaraa te bwai ae na karaoia Koka mai Makoka ae ikotakia natannaomata: “E kangai ana taeka te Uea ae Iehova: N te bong arei ao a na waerake iango i nanom, ao ane ko na karekea nanom ae buakaka: ao ane ko na kangai, N na aerake nakon te aba are a aki nonoaki kawana; N na nako ia ake a rau, ake a maeka n rau, ake a bane ni maeka ni kaawa aika akea nonoia, aika akea kaini kamatoaia ma mataroaia. Ba ko na kuri bwaai ma n tauu konam; ma n raira baim n eki nako taabo ake a uruaki ngkoa ake a maekanaki ngkai, ma n eka nako te botanaomata ae botaki mai buakoia botanaomata, are a reke maan ma bwaai i rouna, are maeka i nukan aonaba.” (Etek. 38:10-12, BG) Ni kaikonakana n te aro n taamnei, a na katereaki ana aomata te Atua bwa a kaokoro, kaanga aron ae a “maeka i nukan aonaba.” A na rangi n un iai natannaomata. Eng, a ingainga ni kani buakania ana kabiraki Iehova, n ikotaki naba ma naake a boutokaiia.

11. (a) Tera ae ti riai n ururinga ni baika na riki teuana imwin teuana, n tain te rawawata ae korakora? (b) Tera aroia aomata ni kanikina ake i aani karawa?

11 Ti riai n iaiangoia bwa e aki kona Ana Taeka te Atua ni kaotii raoi taini baika a na riki, ngkana ti na nenera te bwai ae na riki imwina. E taraa n ae iai baika a na riki teuana imwin teuana. E taetae ni burabetina tokin te waaki ae ngkai Iesu ni kangai: “A na oti naba kanikina n taai ao namwakaina ao n taian itoi, ao a na taonaki botannaomata i aon te aba n te rawawatannano ae korakora, ngkai a aki ataa te bwai ae a na karaoia ibukin rurungaan taari ma mareburebuna, ngkai a a kan tong ibukini kororakeni maakuia ma kantaningaani baika a na riki n te aonnaba ni kabutaa, bwa a nang kaeieieaki baika korakora i karawa. Ao a na nora Natin te aomata n roko n te nang ma te mwaaka ao te mimitong ae korakora.” (Ruka 21:25-27; wareka Mareko 13:24-26.) A na noraki kanikina ao baika a na riki aika kakamaaku i aani karawa, ngkana e a koro nanon te taetae ni burabeti aei? Ti na kakantaninga ao n noria. Ma ti bon ataia bwa a na maaku ao n nako nanoia naake a riribaa te Atua n norani kanikina akanne.

Ti na iaiangoa te bwai ae raoiroi, ae te aki nanokokoraki ibukini kamaiuara! (Nori barakirabe 12, 13)

12, 13. (a) Tera ae na riki ngkana e a roko Iesu “ma te maaka ao te mimitong ae korakora”? (b) Tera aroia ana toro te Atua n te tai anne?

12 Tera ae na riki ngkana e a roko Iesu “ma te mwaaka ao te mimitong ae korakora”? Aio te tai ibukini kakabwaiaa naake a kakaonimaki ao katuuaaeaia naake a aki kakaonimaki. (Mat. 24:46, 47, 50, 51; 25:19, 28-30) N te boki ae Mataio, e kaina ana maroro Iesu n taekina te kanikina ae a bati kaaina are e kaikonakiia n tiibu ao kooti ngke e kangai: “Ngkana e a roko Natin te aomata ni mimitongina, ma anera ni kabane i rarikina, ao e na tekateka i aon ana kaintokanuea ae mimitong. Ao a na bane botannaomata n ikotaki i matana, ao e na kaokoroia te korakina ma te korakina, n aron te tia kawakintiibu ngkana e kaokoroia tiibu ma kooti. Ao e na kaakiia tiibu i angaataina, ao kooti i angamaingina.” (Mat. 25:31-33) Tera te motikitaeka ae a na ongoraei tiibu ao kooti? E motikaki te kaikonaki anne ni kangai: “A na nako te koraki aei [kooti] nakon te kamaunaaki n aki toki, ma naake a raoiroi a na nakon te maiu are aki toki.”—Mat. 25:46.

13 Tera aroia kooti ngkana a ataia ae “te kamaunaaki n aki toki” arei bon taekaia? A na “ororei bwanibwania ibukin nanokawakia.” (Mat. 24:30) Ma tera aroia tarini Kristo ao naake a kakaonimaki ni boutokaiia n te tai anne? E korakora onimakinan Iehova ao Natina ae Iesu irouia bwa a mutiakina ana tua Iesu aei: “Ngkana a a roko baikai, ao teirake ni kaetii raoi ngkami ma n tararake bwa e a kan roko kamaiuami.” (Ruka 21:28)  Eng, ti na iaiangoa te bwai ae raoiroi, ae te aki nanokokoraki ibukini kamaiuara.

A NA RANEANEA N TE TAUTAEKA N UEA

14, 15. Tera te mwakuri n ikoikoti ae na karaoaki imwini moanakin ana buaka Koka mai Makoka, ao e na kaanga n riki aei?

14 Tera ae na riki imwini moanakini buakanaia ana aomata te Atua irouni Koka mai Makoka? A kaai n taekina te bwai ae titeboo rikina Mataio ao Mareko aei: “E na kanakoia ana anera [Natin te aomata] ao a na ikotiia naake a rineaki ake ana aomata mai meang ao maiaki, mainiku ao maeao, mai karawa ao mai aonnaba.” (Mareko 13:27; Mat. 24:31) E aki nanonaki te mwakuri n ikoikoti aei bwa moan rineaia taani kabiraki, ke tao kabaneani kanikinaeaia nikiraia taani kabiraki. (Mat. 13:37, 38) Ma e na riki kanikinaeaia anne imwaini moanakin te rawawata ae korakora. (TeKao. 7:1-4) Ngaia are, tera te mwakuri n ikoikoti aei are e taekinna Iesu? Bon te tai are a nang karekea tibwangaia ae te maiu i karawa, nikiraia 144,000. (1 Tet. 4:15-17; TeKao. 14:1) E na riki aei tabeua te tai imwini moanakin ana buaka Koka mai Makoka. (Etek. 38:11) Ngkanne, a nang koro nanon ana taeka Iesu aikai: “N te tai anne, a na raneanea aomata aika raoiroi n aron taai, n ana Tautaeka n uea Tamaia.”—Mat. 13:43. *

15 E nanonaki n aei bwa aongkoa a uotakinakoaki ngkekei naba taani kabiraki nako karawa? A kakoaua te reirei aei angiina kaain Aaro ake aongkoa Kristian ngaiia, bwa a na waerake Kristian n te aro n rabwata mai i aon te aba. Imwin anne, a kantaningaia bwa e na noraki okin Iesu n tautaeka i aon te aba. Ma e kaotaki raoi n te Baibara bwa e na noraki “kanikinaean Natin te aomata” i karawa, ao e na roko Iesu “i aon nangini karawa.” (Mat. 24:30) A nanonaki ni kibuntaeka  aikai, ae e na aki noraki rabwatana. Irarikin anne, “e aki kona ni karekea ana tautaeka n uea te Atua, te rabwata ae te iriko ma te raraa.” Ngaia are, a riai moa naake a na nako karawa “n onikaki, n tii teuana te tekan n te rubenimata, n tain tangin te kabanea ni buu.” * (Wareka 1 I-Korinto 15:50-53.) Ngaia are, ti aki butimwaea te iango ae aongkoa a uotakinakoaki ngkekei naba taani kabiraki nako karawa, bwa e bure kabwarabwaraana. Ma, a na bane n ikotaki n te tai ae waekoa, nikiraia taani kabiraki aika kakaonimaki i aon te aba.

16, 17. Tera ae riai n riki imwain ana mare te Tiibutetei i karawa?

16 E a kona ni moanaki kanoan te kabanea ni katauraoi ibukin ana mare te Tiibutetei, ngkana a a bane i karawa 144,000. (TeKao. 19:9) Ma iai naba te bwai ae na riki imwain anne. Uringnga bwa a na buakanaki ana aomata te Atua irouni Koka teutana te tai, imwain rierakeia nikiraia 144,000 nako karawa. (Etek. 38:16) Tera aroia ana aomata te Atua i aon te aba? A na aki kona ni kamanoia i bon irouia. A na ongeaba ni kaetieti ake n ana tai te Uea ae Ieotiabata: “E aki riai ba kam na taon n te bo ni buaka aei: kam na tei rake, ao tei, ao nora kamaiuan te aba mairoun Iehova ae kamaiuami, ngkami aika I-Iuta ma I-Ierutarem: kam na tai maku, ao a na tai bara nanomi.” (2Rong. 20:17, BG) Ma e kaokoro te baere a rinanona kaaini karawa. Ngkana a bane ni mena i karawa taani kabiraki, ti tuangaki n Te Kaotioti 17:14 taekaia taan riribaia ana aomata te Atua ae kangai: “A na buaka naakai ma te Tiibutetei, ma e na kataei aia kai te Tiibutetei ibukina bwa boni ngaia aia Toka tooka ao aia Uea ueea. Ao a na tokanikai naba ma ngaia te koraki ake a weteaki, ake a rineaki, ake a kakaonimaki.” A na kamaiuaki ana aomata te Atua i aon te aba, iroun Iesu ma raona n tautaeka i karawa aika 144,000.

17 E na riki anne n te buaka ae Aremaketon, are e nang kamimitongaki iai aran Iehova ae tabu. (TeKao. 16:16) N te tai anne, a na bane n “nakon te kamaunaaki n aki toki,” aomata aika ai aroia kooti. E na kamaunaaki te buakaka ni kabane i aon te aba, ao a na kamaiuaki te koraki ae uanao ni kabaneani mwakoron te rawawata ae korakora. Ngkana a bane n tauraoi bwaai, e na boo te bwai ae kakukurei ae kanoan te boki ae Te Kaotioti, ae ana mare te Tiibutetei. (TeKao. 21:1-4) * A na bane ni karekea akoaia mairoun te Atua naake a maiu i aon te aba, ao n nora aroni korakoran ana tangira ao ana mwamwannano. Ai kakukureira te baka ni mare anne! Ti aki ngkanne ingainga ma ni kariariaa te bong anne?—Wareka 2 Betero 3:13.

18. Tera ae ti motinnanoia n rikini baika a kakukurei aika imwaira, ake a kaman taekinaki?

18 Tera ae ti riai ni bane ni karaoia ngkai, ibukini baika a kakukurei aika i aoni kawaia n riki? E kairaki Bauro n te taamnei bwa e na korea aei: “Kioina ngkai a nangi waanako baikai, iaiangoia bwa tera aromi ae riai. Kam riai n riki bwa aomata aika kam itiaki n aroaroni maiumi ao ni karaoi mwakuri ibukin tangiran te Atua, ao ni kariariaa rokon ana bong Iehova ma n ururingnga . . . Mangaia ae ngkami aika kam tangiraki, kekeiaki mwaaka bwa n tokina ao ane kam na noraki irouna bwa akea baarekami ao akea buakakami ao kam rau, kioina ngkai kam kantaningai baikai.” (2Bet. 3:11, 12, 14) Ngaia are, ti bia motinnanoa te teimatoa n itiaki n te aro n taamnei, ao ni boutokaa te Uea n Raoi.

^ bar. 2 Nora Te Taua-n-Tantani, Eberi 15, 2012, iteraniba 25-26.

^ bar. 14 Nora Te Taua-n-Tantani, Turai 15, 2013, iteraniba 13-14.

^ bar. 15 A na aki rierake nako karawa ma rabwataia n aomata taani kabiraki n te tai anne. (1Kor. 15:48, 49) A na bae n akea rabwataia n aron naba are e riki nakon rabwatan Iesu.

^ bar. 17 A taekinaki naba baika na riki teuana imwin teuana n Taian Areru 45. Te moan, e na buaka te Uea ao e a tibwa boo te mare imwina.