“E bia katabuaki aram.”MAT. 6:9.

1. Ti na kangaa ni kabongana te tataro ae ni Mataio 6:9-13 n ara uarongorongo?

A BATI aomata aika e matenikuna irouia Ana Tataro te Uea. Ti aki toki ni mwanewea te tataro aio n ara uarongorongo man te auti teuana ma teuana, bwa a na ota iai kaain te auti ae bon te tautaeka ni koaua Ana Tautaeka n Uea te Atua, are e na karaoi bitaki aika kakukurei n ara aonnaba. Ke ti kona ni mwanewea te moani bubutii n te tataro ae kaotaki iai riaini katabuakan aran te Atua.—Mat. 6:9.

2. Ti kangaa n ataia bwa e aki tangira Iesu kaokiokani mwanewean taeka n te tataro ni katoto ngkana ti katoatai n tataro?

2 E tangiria Iesu bwa ti na kaokioki mwanewean taeka ake iai ngkana ti tataro, n aron ae a kakaraoia Aaro ake aongkoa Kristian ngaiia? E aki. Imwain are e anga te tataro aei bwa te katoto, e taku: “Ngkana ko tataro, tai mwanewei taeka aika titeboo ni kaokiokii.” (Mat. 6:7) N te bong teuana, e a manga kaoka te tataro aio ma e kabonganai taeka aika kakaokoro. (Ruka 11:1-4)  E buokira Iesu bwa baikara bwaai aika ti kainnanoi n ara bubutii ao e nga ae riai moanibwaiana. Ngaia are e bon riai n aranaki bwa ana tataro ni katoto.

3. Baikara titiraki aika ti na iaiangoi ngkana ti reiakina ana tataro ni katoto Iesu?

3 Ti na nenera ana tataro ni katoto n te kaongora aei ao are imwina. Ngkana ti karaoa anne, titirakiniko ni kangai: ‘E na kangaa te tataro ni katoto aio ni kanakoraoi au tataro? Ao ae kakawaki riki, I kaboraoa maiu ma te tataro aio?’

“TAMARA ARE I KARAWA”

4. Tera ae ti kauringaki n te taeka ae “Tamara,” ao n te aro raa ae riki Iehova bwa ‘Tamaia’ Kristian ake a kantaningaa te maiu i aon te aba?

4 E kauringira te taeka ae “Tamara” ao tiaki “Tamau,” bwa ti katiteuanaaki n ‘tangiraia tarira nako n te onimaki’ ake a itangitangiri. (1 Bet. 2:17) Ai boni kakawakira te mwioko aei! A bon tau Kristian aika kabiraki ake a natinaki iroun te Atua aika kantaningaa te maiu i karawa, n arana Iehova bwa ‘Tamaia’ ni koaua. (IRom 8:15-17) A kona naba Kristian ake a kantaningaa te maiu n aki toki i aon te aba, n arana Iehova bwa ‘Tamaia.’ Bon te tia Anga te Maiu ao e kukurei ni karekei baike a kainnanoi taan taromauria ni koaua ni kabane. A na riki bwa natin te Atua ni koaua naake a kantaningaa te maiu i aon te aba, ngkana a a kororaoi ao n teimatoa ni kakaonimaki n te kabanea ni kataaki.—IRom 8:21; TeKao. 20:7, 8

5, 6. Tera te bwaintangira ae kakawaki ae a kona kaaro n angania natiia, ao tera ae a riai ni karaoia ataei iai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

5 A angania natiia te bwaintangira ae kakawaki kaaro ngkana a reireinia n tataro, ao ni buokiia n iangoa Iehova bwa Tamaia i karawa ae tatangira. E ururing rikaaki te tari ae te mataniwi n te aono ae uarereke i Aberika Maiaki: “Mani moani bungiakia natiu aine ao I katoa tairiki n tataro ma ngaiia ngkana I mena n te auti. A aki toki n taekinna natira bwa a aki uring raoi mwanewen ara tataro n tairiki akanne. Ma a tii uringnga ae e tabu ara reitaki ma Tamara ae Iehova ao a namakina te rau ao te mweraoi. Ngke a a kona n tataro i bon irouia, I kaungaia bwa ana kabaibati bwa I aonga n atai baike a iangoi ao n namakin ibukin Iehova. Aio te anga ae tamaroa ibukin ataani baike i nanoia. Imwina, I karauia raoi n reireinia ae a kona ni mwanewei baika a kakawaki man te tataro ni katoto, bwa e aonga n iai nanon aia tataro.”

6 E aki kamimi bwa a moanna n rikirake n te onimaki natin te tari aei. A tia ni mare ngkai ao a kaai ni kabwanina aia beku ibukin te Atua ma buuia. A kona naba kaaro n angania natiia te bwaintituaraoi ae moan te kakawaki ae reireinaia bwa a na kaania Iehova. Ni koauana, e bon nakon temanna ma temanna aroni kateimatoaan te iraorao ae kakawaki aei. E irekereke naba ma reiakinan tangiran aran te Atua ao karineana.—TaiAre. 5:11, 12; 91:14.

“E BIA KATABUAKI ARAM”

7. Tera mwiokoaia ana aomata te Atua, ao tera ae tangiraki bwa ti na karaoia?

7 Mwiokoara teuana bwa ti na aki tii ataa aran te Atua, ma ti riai naba n tataekinna ngkai ngaira “te koraki ake a na uouota arana.” (Mwa. 15:14; Ita. 43:10) Ti tataro nakon Tamara are i karawa ni kangai: “E bia katabuaki aram.” N taekinan anne, ko a kairaki bwa ko na butiia ana ibuobuoki Iehova bwa ko na rarawa ni karaoi ke n taekini baike a na kabuakakaa arana ae tabu. Ti aki tangiria ni katotongia tabeman n te moan tienture, ake a aki maiuakina te bwai  are a tataekinna. E koroboki te abotoro Bauro nakoia ni kangai: “E a ‘kabuakakaaki aran te Atua i buakoia botannaomata ibukin aroaromi.’”—IRom 2:21-24.

8, 9. A anga te katoto n aron Iehova ni kakabwaiaia naake a kani katabua arana.

8 Ti kani katabua aran te Atua. E tiku ma natina te mwaane ae uoua ana ririki, te tari te aine i Norway imwini buuna are e karina ni mate. E taku neiei: “E bon rangi ni kangaanga aroni maiu. E kuri katoa aoa au tataro ni katoabong ibukini kateimatoaan au namakin, bwa N na aki karekea angan Tatan ni kakanikoa Iehova man au motinnano ae aki wanawana ke aki kakaonimakiu ni mwiokoau. I kani katabua aran Iehova ao n tangira natiu bwa e na manga nora tamana n te Bwaretaiti.”—TaeRab. 27:11.

9 E kaekai tataro aika tamaroa ae aron akanne Iehova? Eng. E buokaki te tari aei irouia tarina n te onimaki aika tatangira, man ana katoatai ni bobotaki ma ngaiia. Nimaua te ririki imwina, e a mare ma te unimwaane n te ekaretia. Ai 20 ngkai ana ririki natina ao e tia ni bwabetitoaki. E taku neiei: “I rangi ni kukurei bwa e a tia kaainnabau aei ni buokai ni kaikawaa natiu.”

10. Tera ae tangiraki ni katabuan raoi aran te Atua?

10 Tera ae tangiraki ni katabuan raoi aran te Atua ao n akea kabuakakaana teutana? Ngkana e na karaoaki anne, e riai Iehova ni waekoa ni kamaunaaia naake a rawa nakon riaina n tautaeka. (Wareka Etekiera 38: 22, 23.) A na kororaoi botannaomata teutana imwin teutana. Ti rangi ni kakantaningaa te tai are a nang bane ni katabua aran Iehova aomata ao anera! Ao imwin anne, e na riki Tamara are i karawa ae tatangira bwa “bwaninin bwaai ni kabane nakoia aomata nako.”—1 Kor. 15:28.

“E BIA ROKO AM TAUTAEKA N UEA”

11, 12. Tera te atatai ae a anganaki Kristian ni koaua n te 1876?

11 Imwain rieraken Iesu nako karawa, a taku nakoina ana abotoro: “Te Uea, ko nangi manga kaoka te tautaeka n uea nakoia I-Iteraera n te tai aei?” E kaotaki n ana kaeka Iesu bwa e tuai roko te tai ae a na ataia bwa n ningai are e na moana iai ana kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua. E tuangia taan rimwina bwa a na kaatuua iangoani kakawakin te uarongorongo are a riai ni karaoia. (Wareka Mwakuri 1:6-8.) E ngae n anne, e reireinia Iesu taan rimwina bwa a na kakantaningaa rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua. Ngaia are, a kaman tataroa rokona Kristian man aia tai abotoro.

12 E buokiia Iehova ana aomata bwa a na ota ni baike a riki, ngkana e a roko te tai are e a moana ana kairiri Iesu i karawa n Ana Tautaeka n Uea te Atua. E boreetiaki n 1876 n te maekatin ae te Bible Examiner, te kaongora ae koreaki iroun Charles Taze Russell. E katereaki n te kaongora anne n atuna ae “Aia Tai Tientaire: A na Toki n Ningai?” bwa ae e riai te ririki 1914 n ururingaki. E kairekerekei “itua te tai” n ana taetae ni burabeti Taniera ma “aia tai botannaomata ae baireaki” are e taekinna Iesu. *Tan. 4:16, BG; Ruka 21:24.

13. Tera ae riki n 1914, ao tera ae kakoauaaki ni baika riki n te aonnaba mangkekei ni karokoa ngkai?

13 E riki te buaka n 1914 i marenan aban Eurobe ao ni butanako n te aonnaba. Ngke e a toki n 1918, a a rotaki aomata n taren te amwarake ao butinakon te flu ike a bati  aika mate iai nakon are riki n te buaka. Ngaia are e a tabe ni kakoroaki bukin “te kanikina” are e a tia n anga Iesu ibukin rokona ma tikuna ae aki noraki, bwa te Uea ae boou i aon te aba. (Mat. 24:3-8; Ruka 1:10, 11) A bati bwaai ni kakoaua ibukin 1914 bwa bon te tai are “e anganaki te baunuea,” te Uea ae Iesu Kristo. E “mwananga bwa e na bon tokanikai.” (TeKao. 6:2) E kaitiaka karawa ngke e buakana Tatan ma ana taimonio, ake a a karenakoaki nako aon te aba. Mangkekei ni karokoa ngkai, a nori koauan taeka aika kairaki koreaia aikai te botannaomata: “E na reke kain aon te aba ma marawa, ibukina bwa e a tia n ruo te Riaboro nakoimi, ao e korakora unna ngkai e ataia bwa e a kimototo ana tai.”—TeKao. 12:7-12.

14. (a) E aera bwa ti riai n teimatoa n tataroa rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua? (b) Tera mwiokoara ae kakawaki ae ti na karaoia?

14 E kabwarabwaraaki bukin moan tein Ana Tautaeka n Uea te Atua are e taetae ni burabetinaki n Te Kaotioti 12:7-12, are e kaai n riki ma moanakini baika karuanikai ake a teimatoa n rotaki iai botannaomata. E a moana ana kairiri Iesu ae te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua i buakoia taan ribaia. Ti na teimatoa n tataroa rokon Ana Tautaeka n Uea te Atua, ni karokoa e tokanikai ao ni kamauna te buakaka i aon te aba. N te tai naba anne, ti riai ni kaboraoa maiura ma tataro akanne, n arora n uataboa kakororaoan “te kanikina” ae kamimi taekana. E taetae ni burabetina aei Iesu: “E na tataekinaki te rongorongo ae  raoiroi aei ae taekan te tautaeka n uea, n te aonnaba ni kabutaa bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata ni kabaneia, ao ngkanne e a roko naba te toki.”—Mat. 24:14.

“E NA KAKORORAOAKI NANOM . . . N TE AONNABA”

15, 16. Ti na kangaa ni maiuakina ara bubutii ibukini karaoan nanon te Atua i aon te aba?

15 E karaoaki n te aro ae kororaoi nanon te Atua i aon te aba tao 6,000 te ririki n nako. Anne bukina are e noria Iehova bwa e tamaroa moani karikan te botannaomata ao e taku: “Moan te raoiroi.” (KBwaai 1:31, BG) Imwin anne, e a karitei Tatan ao mangkekei ni karokoa ngkai, a rangi ni bati aomata aika aki karaoa nanon te Atua i aon te aba. Ma ti kakabwaiaaki ni boong aikai bwa e nakon wanua te mirion mwaitiia Taani Kakoaua ake aki tii tataroa karaoan nanon te Atua i aon te aba, ma a kakorakoraia naba ni maiuakina ae boraoi ma te tataro anne. E noraki anne n aroni maiuia ao ingaingaia n uataboa karekeaia taan rimwini Kristo.

Ko buokiia natim bwa e na boraoi maiuia ma te bubutii ni karaoan nanon te Atua i aon te aba? (Nora barakirabe 16)

16 Te katoto, e taku te tari te aine are e bwabetitoaki n 1948 ao e a tia ni mitinare i Aberika: “I aki toki n tataro bwa a na kawaraki aomata aika aroia tiibu ao ni buokaki bwa a na ataa Iehova, imwain ae roko n tokina te mwakuri are e inanoi ma iteran te tataro ni katoto aei. Ao ngkana N nang uarongorongo nakon temanna, I bubutii te wanawana bwa e aonga n anaaki nanon te aomata anne. I tataro naba bwa e na kakabwaiaa ara kakorakora Iehova ibukin tabeakinaia naake ai aroia tiibu ake a a tia ni kuneaki.” E kakukurei nakoraoin ana mwakuri te tari te aine ae 80 tabun ana ririki aei ao te ibuobuoki mairouia tabeman, are a a tia ni buokia aika bati n riki bwa Ana Tia Kakoaua Iehova. Ni koauana, ko kona n iaiangoi aia katoto aika tamaroa tabeman ake a anga ngaiia ni karaoa nanon te Atua, n aki ongea ae a kara.—Wareka I-Biribi 2:17.

17. Tera am namakin ibukin Iehova n te baere e nang karaoia, ni kaekaa iai ara bubutii ibukini karaoan nanona i aon te aba?

17 Ti na teimatoa n tataroa karaoan nanon te Atua ni karokoa are a bane ni kamaunaaki mai i aon te aba naake a kaitaraa Ana Tautaeka n Uea. Imwin anne, ti a kona n nora kakoroan nanona n te aro ae kororaoi, ngkana a a kautaki birion ma birion aomata n te aonnaba ae bwaretaiti. E taku Iesu: “Kam na tai mimi n anne, bwa e na roko te tai are a na bane iai n ongo [bwanaau] aomata ake a mena i nanon taian ruanimate ao a na otinako.” (Ioa. 5:28, 29) Ai tamaroara te bong anne, n noraia ara koraki aika tangiraki ake a kautaki! “E na kaoa te rannimata ni kabane mai [matara]” te Atua. (TeKao. 21:4) Angiina ake a na kautaki bon aika “aki raoiroi,” ake a tia ni maiu ao ni mate n akea ataan te koaua ibukin Iehova ae te Atua ma Natina. Bon te mwioko ae kakawaki tibwaan te atatai ibukini karaoan nanon te Atua ao ana kantaninga nakoia ake a kautaki, bwa a na buokaki n tau ni karekea “te maiu are aki toki.”—Mwa. 24:15; Ioa. 17:3.

18. Tera te bwai ae a rangi ni kainnanoia te botannaomata?

18 E boto taabangakin te rau ao te boonnano n te iuniweeti mani katabuan aran Iehova rinanon Ana Tautaeka. Ngaia are, e na rinanoaki kaekaani baika rangi ni kainnanoia te botannaomata, ni bubutii aika tenua ni moan iteran te tataro ni katoto. E ngae n anne, iai riki baika tangiraki aika kakawaki naba ni bubutii riki aika aua n ana tataro ni katoto Iesu. A na maroroakinaki n te kaongora ae imwina.

^ bar. 12 Ibukini kabwarabwaraan te taetae ni burabeti aei are e kakoroaki nanona n 1914 ma moan tein Ana Tautaeka n Uea te Atua rinanon te Mesia, nora te boki ae Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara? iteraniba 215-218.