“Ko karabai baikai mairouia akana wanawana ma akana rabakau, ma ko kaotii nakoia merimeri.”—RUKA 10:21.

1. Tera are kaira Iesu bwa e na ‘kimwareirei rinanon te taamnei ae raoiroi’? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

KO KONA n iangoa aron Iesu ngke e a rotaki n te ‘kimwareirei rinanon te taamnei ae raoiroi’? Tao ko bae n iangoa taraani matana ngke e momoangare ao ni kimwareirei. E kangaa n riki anne? E a tibwa tia ni kanakoia taan rimwina ake 70 bwa a na uarongorongoa taekan te Tautaeka n Uea ae raoiroi. E bon rangi ni kan nora aroia ni karaoa mwiokoaia, ibukina ngkai a bati aika rangi n riribaa te rongorongo ae raoiroi, n aroia taani koroboki ao Baritaio ake a rietata aia reirei. A kairaraangia aomata aika bati bwa a na kakeaa bongan Iesu ngkai bon te kabentaa ae mangori n ikotaki naba ma taan rimwina ake “e uarereke aia reirei ao a aki kakannato.” (Mwa. 4:13; Mareko 6:3) E ngae n anne, a kaonaki n te kimwareirei taan rimwina ngke a a okirikaki man aia mwakuri. A a tia n uarongorongo n aki ongei kaaitaraia mairouia aomata ao taimonio naba! Tera bukini kimwareireia ao ninikoriaia?—Wareka Ruka 10:1, 17-21.

2. (a) A kangaa taan rimwin Iesu n riki n aroia ataei? (b) A kangaa ni buokaki taan rimwini Kristo n atai koaua aika kakawaki man te Baibara?

 2 Iangoa te baere e taekinna Iesu nakon Iehova ae kangai: “I karaoiroiko i mataia aomata Tamau ae Ueani karawa ma aonnaba, bwa ko karabai baikai mairouia aika wanawana ao aika rabakau, ma ko kaotii nakoia merimeri. Eng Tamau, bwa anne ae boraoi ma nanom.” (Mat. 11:25, 26) Ni koauana, e aki nanonia taan rimwina Iesu bwa ataei aika uarereke. Ma e iangoiia bwa a taraa n riki n aroia ataei ngkana e kabotauia ma aomata aika rietata aia reirei, ake a bakanrabakau i bon irouia. Ma ae kakawaki riki, e reireinia taan rimwina Iesu bwa a na riki n aroia ataei n nanorinano ao ni butimwaea te reirei. (Mat. 18:1-4) A kangaa ni kakabwaiaaki ni bwainan te nanorinano? E buokiia Iehova rinanon taamneina bwa a na atai ana koaua, ma aomata aika wanawana ake a bwainingareiia a kamatakiaki iroun Tatan ao ni kainikatongaia.

3. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

3 Maroaka ae e a rangi ni kukurei Iesu! E kukurei n ataia bwa e kaotii Iehova ana koaua aika nano nakoia aomata nako aika nanorinano n aki ongeia bwa iai aia reirei ke akea. E kimwareirei bwa e a tia Tamana ni kariaia te aeka n angareirei aei. Te koaua bwa e a tia ni bitaki Iehova ao e kangaa ni kaotia bwa e boni butimwaea te aeka n angareirei aei? Ngkana ti nenera raoi kaekaana, ti a kona ni karekea iai te kukurei n aron Iesu.

KABWARABWARAANI KOAUA AIKA NANO NAKOIA AOMATA

4. E kangaa n riki bwa te bwaintangira Te Taua-n-Tantani ae bebete taekana?

4 N ririki aika nako, ao te kaetieti ae katauraoaki man ana botaki Iehova e a katuruturuaki iai kakawakini baika bebete ma ni mataata. Ti na rinanoi katoto aika tenua. Te moan, iai Te Taua-n-Tantani ae bebete taekana. * E kakoauaaki n te maekatin aei bwa e rangi n uaana, ao bon te bwaintangira ae kakawaki nakoia aomata ake e kangaanga otaia n te taetae n Ingiriti ke iai aia kangaanga ni wareware. A kunea utu nako bwa a kai mataata natiia n te maekatin aei ibukina bwa e a bebete taekana. A a bati ake a tia ni korea aia taeka ni kakaitau. E koreia te tari te aine temanna bwa e a tia n aki kaekaeka n Te Taua-n-Tantani. E taku: “I boni maamaa n anga au kaeka ngkoa.” E a aki ngkai! Imwini kakabonganaan te maekatin aei, e a korea ae kangai: “E a bati au tai n anganga au kaeka ao I a aki maama! I karabwaa Iehova ao I karabwaingkami naba.”

5. Baikara kakabwaia tabeua aika reke man Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou are e a tia n rinanoaki?

5 Te kauoua, e a tia ni manga rinanoaki Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Ingiriti are kaotinakoaki n te annual meeting are boo n Okitobwa 5, 2013. * A kauarerekeaki mwaitin taeka ni kiibu nako, ma e aki bitaki nanon te kibu ma e a rangi ni mataata riki. Te katoto, e a kerikaaki mwaitin te taeka n Iobi 10:1 man 27 nakon 19 ao n Taeka N Rabakau 8:6 man 20 nakon 13. A a mataata raoi kiibu aikai n te rairai are e a manga rinanoaki. Ni koauana, iai te tari ae kabiraki are e a tia ni beku i nanon ririki aika bati are e taku: “I a tibwa tia ni wareka te boki ae Iobi n te rairai are e a tia n rinanoaki, ao I namakinna bwa ai tibwa te tai aei ae I a mataata iai!” A bati ake a taekina naba anne.

6. Tera am namakin ni kaboouan otara ni Mataio 24:45-47?

 6 Te katenua, iangoi bitakin otara tabeua aika boou. Te katoto, e a rangi ni kakukurei karekean otara n taekan “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana,” ae oti n Te Taua-n-Tantani ae bwain Turai 15, 2013. (Mat. 24:45-47) E kabwarabwaraaki bwa te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana bon te Rabwata n Tautaeka, ao te koraki ake a anganganaki kanaia n taamnei bon “tabonibai” aika taani kabiraki ke “tiibu tabemwaang.” (Ioa. 10:16) Ai kakukureira reiakinan te koaua aei ao ni manga reiakinia iai ake a aki ataia! Baikara riki aanga ake e kaotia iai Iehova bwa e kukurei n te angareirei ae bebete ao ni mataata?

RONGORONGO MAN TE BAIBARA AIKA BEBETE AO NI MATAATA

7, 8. Baikara katoto ni bannan taetae ni burabeti tabeua n te Baibara aika kairaki koreaia?

7 Ngkana ko a tia ni beku ibukin Iehova i nanon ririki aika bati, ko bae n ataa te bitaki ae oti n ara boki ni kabwarabwaraan rongorongo aika n te Baibara. N te aro raa? N taai aika nako, e rangi n tataekinaki n ara boki taekan te banna ao kaikonakani banna n rongorongo man te Baibara. E iangoaki te taeka ae n te Baibara bwa te banna ao kakoroani bukin taetae ni burabeti tabeua bwa kaikonakani banna. Iai bukina ae raoiroi ngkai a kabwarabwaraaki n te aro anne rongorongo man te Baibara? Eng, n te katoto, e taekinaki iroun Iesu ana “kanikina Iona ae te burabeti.” (Wareka Mataio 12:39, 40.) E kabwarabwaraa Iesu bwa ni menan Iona ni biroton te ika ae ruanimatena, e kaikonakaki iai menan Iesu n te ruanimate.

8 A bati riki bannan taetae ni burabeti aika kairaki koreaia n te Baibara. A bati naba ake a maroroakinaki iroun te abotoro Bauro. Te katoto, e kaotaki man aia iraorao Aberaam, Nei Aka ao Taara bannan te taetae ni burabeti ibukin ana iraorao Iehova ma te botannaomata ae Iteraera ao iteran ana botaki te Atua i karawa. (IKar. 4:22-26) N aron naba anne, te umwanrianna ae tabu, te tembora, te Bong ni Kabwarabure, te ibonga ae rietata ao tabeua kanoan te Tua Rinanoni Mote boni “bannani baika raraoi aika a na roko.” (Ebera 9:23-25; 10:1) A kakorakoraaki ara onimaki n reiakinani bannan taetae ni burabeti aikai. Ti kona n taekinna ngkanne bwa aroaro ni kabane, baika riki ao bwaai aika kabwarabwaraaki n te Baibara, bon te banna ae tei ibukin te aomata ke te bwai?

9. E kangaa ni kabwarabwaraaki taekan Nabota n te Baibara n taai aika nako?

9 N taai aika nako, e aki toki ni kakabonganaaki te aeka ni kabwarabwara aei. Te katoto, iangoa rongorongon Nabota are e kaitaraa motikan taekana aika a aki eti ma kamateana are a baireaki iroun te Uea n Aine ae buakaka are Nei Ietebera, bwa e aonga ni bwaibwai Aaba are buuna n ana nne ni kureebe. (1Uea 21:1-16) N 1932 e a kabwarabwaraaki anne bwa bannan te taetae ni burabeti. A a tei Aaba ao Ietebera ibukin Tatan ma ana botaki ao Nabota ibukini kamatean Iesu. Imwina riki n 1961, e a boreetiaki te boki ae “Let Your Name Be Sanctified,” ae taekinaki iai bwa e tei Nabota ibukia taani kabiraki ao Ietebera ibukia Aaro ake aongkoa Kristian ngaiia. Ngaia are tiringan Nabota iroun Ietebera, e tei ibukin tiringaia taani kabiraki ni kabaneani boong. I nanon ririki aika bati, ao a riki aeka ni kabwarabwara aikai bwa kakorakoraan aia onimaki ana aomata te Atua. Bukin tera ngkai a riki bitaki aikai?

10. (a) N te aro raa ae kona iai te toro ae kakaonimaki n taratara raoi ngkana e kabwarabwarai rongorongo man te Baibara? (b) Tera ae a kaatuuaki taekana n ara boki ni boong aikai?

 10 I nanon ririki aika bati, e a tia Iehova ni buoka “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana” bwa e na rikirake wanawanana. A taraia raoi bwa a riai ni boto man te Baibara kabwarabwaraani bannan taetae ni burabeti. Irarikin anne, e kakoauaaki bwa e kangaanga te ota ni kabwarabwara ake rimoa i aoni banna ma kaikonakani banna. E kona ni kangaanga bwa e na eti raoi otara, ururingan ao maiuakinan aeka n reirei aikai bwa a tei ibukin antai ao ibukin tera. Ae kakawaki riki, a kona ni bua aroaro aika raraoi ke reirei aika kakawaki ngkana a rangi ni kaatuuaki riki nenerani kakoroani bukini bannani kaikonaki man te Baibara. Ngaia are ni boong aikai, a kaatuuaki riki n ara boki reirei aika bebete, reirei aika manena ibukin te onimaki, te nanomwaaka, tangiran te Atua ao aroaro tabeua aika kakawaki ake ti kona n reiakin man te Baibara. *

Ti karekea reireiara ae kakawaki n ana katoto Nabota (Nora barakirabe 11)

11. (a) Ti kangaa ngkai n ota n rongorongon Nabota, ao bukin tera ngkai e kaineti raoi ibukira ana katoto? (b) Bukin tera bwa a aikoa bati n tataekinaki banna ao kaikonakani banna n ara boki n taai aikai? (Nora te “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n te kaongora aei.)

11 Ti na kangaa n ota n rongorongon Nabota? E kamatataaki raoi anne n taeka aika bebete ao ni kai ota. E mate te aomata ae eti aroarona aei tiaki ibukina bwa ngaia bannan te taetae ni burabeti ibukin Iesu ke taani kabiraki, ma ibukin teimatoana ni kakaonimaki ni koaua. E teimatoa n ana Tua Iehova ni kaitaraa te mwaaka ni kairiri ae iowawa. (WarIte. 36:7; 1Uea 21:3) E kaineti raoi ana katoto nakoira ibukina bwa ti kona ni kaaitara naba ma te bwainikirinaki. (Wareka 2 Timoteo 3:12.) A kona aomata aika kakaokoro aroaroia n ota, n ururinga ao ni maiuakina te reirei ae kakorakoraa te onimaki.

12. (a) Tera ae ti aki riai ni motikia ni kaineti ma rongorongo aika n te Baibara? (b) Bukin tera bwa ti kona ni mataata ni kabwarabwaraani baika nano? (Nora te kabwarabwara mai nano.)

12 Ti riai n taekinna bwa rongorongo  aika n te Baibara bon tii ibukin te reirei ae manena ao akea riki ae nanonaki iai? Tiaki. Ni boong aikai, ao a kaatuuaki riki n ara boki irekereken te rongorongo teuana ma teuana n te Baibara, n oneani mwin are a na kabwarabwaraaki bwa tera te banna ke kaikonakani banna. Te katoto, ti kona n taekina kakaonimakin Nabota ni kaitaraa te bwainikirinaki ao matena bwa kauringara ni kakaonimakin Kristo ao taani kabiraki. E ngae n anne, ti a kauringaki naba iai ni kakaonimakia ana “tiibu tabemwaang” te Uea. Ti a kona n ota raoi ngkai n aron Iehova n reireinira n te aro ae mataata. *

KAMATAATAN ANA KAIKONAKI IESU

13. Baikara katoto aika kaotaki iai bwa ti a kona ni kabwarabwarai ana kaikonaki Iesu n te aro ae mataata?

13 Bon te Tia Reirei Iesu ae te kabanea ni kakannato are e a tia ni maiu i aon te aba. A na aanga teuana Iesu n angareirei ae tatangiria boni kamanenaani kaikonaki. (Mat. 13:34) A kona ni kauekea aia iango ao n rota nanoia aomata kamataataani kaikonaki n te aro ae bebete. A a tia ni kamatataaki n ara boki i nanon ririki aika bati ana kaikonaki Iesu? A a tia! E aki ngkanne rotaki nanora ngkai ti a ota raoi n ana kaikonaki Iesu ae taekan te iiti, koraan te matitati ao te karaun ae bubura ae taekinaki n Te Taua-n-Tantani ae bwain Turai 1, 2008? Ti a mataata bwa a kaineti kaikonaki aikai ma Ana Tautaeka n Uea te Atua ao baika raraoi aika a nang riki, ni kaokoroaia taan rimwini Iesu ni koaua man te aonnaba ae buakaka aei.

14. (a) Ti kangaa ni kabwarabwaraa ana kaikonaki Iesu ibukin te I-Tamaria ae raoiroi? (b) Ti a kangaa ngkai n ota n ana kaikonaki Iesu?

14 Tera otara n ana karaki ao ana kaikonaki Iesu aika bwarabwara raoi? A boto ana karaki tabeua i aoni kaikonaki, taetae ni burabeti, ao tabeua a katuruturuaki iai reirei aika manena. Ma ti kangaa n atai karaki aika kaikonakaki ao aika a aki? I nanon ririki aika bati, e a moanna ni mataata kaekaana. Te katoto, iangoa aron are ti a tia ni kabwarabwaraa iai ana kaikonaki Iesu ae taekan te I-Tamaria ae raoiroi. (Ruka 10:30-37) N 1924, e a taekinaki n Te Taua-n-Tantani bwa e tei te I-Tamaria ibukin Iesu ao te kawai mai Ierutarem nako Ieriko ae bwatete rikaaki, e tei ibukin aroia aomata aika buakaka mai imwin te karitei are i Eten ni karokoa ngkai. A tei ngkanne taan iraa aika mena n te kawai ibukia taan iokinibwai, ao te ibonga ma te I-Rewi a tei ibukin Aaro ake Aongkoa Kristian Ngaiia. Ni boong aikai, e a kamanenaaki te kaikonaki anne n ara boki ibukini kauringaaia Kristian ni kabane bwa a riai n aki inanonano ni buokiia aomata aika kani buokaki, ma e a moamoa riki ni bwaai n taamnei. Ti aki ngkanne kukurei n ataakin ae e boni kamataatai ana reirei Iehova nakoira?

15. Tera ae ti na rinanona n te kaongora ae imwina?

15 N te kaongora ae imwina ao ti na rinanoa riki teuana ana kaikonaki Iesu ae taekaia ataeinnaine aika tengaun. (Mat. 25:1-13) E kangaa Iesu ni buokiia taan rimwina ni kabaneani boong bwa a na ota n te kaikonaki ae kakawaki anne? E koaua bwa rongorongo aika karioaki aika kaikonakaki a kaineti ibukia aomata, te bwai ao te bae na riki nakon taai aika a na roko? Ke e tangiriia taan rimwina bwa a na kamanena te kaikonaki aei bwa te reirei ae manena ibukini kairaia ni kabaneani boong? Ti na noria.

^ bar. 4 E moan otinako Te Taua-n-Tantani n te taetae n Ingiriti ae bebete taekana n Turai 2011. Ma imwin te tai anne, ao e a katauraoaki te maekatin anne n taetae riki tabeua.

^ bar. 5 E a waaki te katauraoi n rairan te Baibara are e a tia n rinanoaki nakon taetae tabeua.

^ bar. 10 Te katoto, e maroroakinaki n te boki ae Imitate Their Faith ae rongorongoni maiuia 14 aomata man te Baibara. E kaatuuaki riki n te boki anne reirei aika manena, ma tiaki ni kaikonaki ke nanon taetae ni burabeti.

^ bar. 12 Ni koauana, n ana Taeka te Atua ao iai baika e taraa ni “kangaanga te ota iai,” n ikotaki naba ma ana koroboki tabeua Bauro. Ma a boni bane ni kairaki rinanon te taamnei ae raoiroi taani korea te Baibara. A buokaki naba n te mwaaka anne Kristian ni boong aikai bwa a na mataata riki ao ni karekea te koaua n “ana bwai naba te Atua aika nano.”—2 Bet. 3:16, 17; 1 Kor. 2:10.