Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

Karikirakea te Mare ae Teimatoa ao ni Kakukurei

Karikirakea te Mare ae Teimatoa ao ni Kakukurei

“Ngkana tao E aki katea te maneaba Iehova, Ao e matebuaka aia makuri taani kateia.”TAIAN ARERU 127:1a, BG.

1-3. Baikara kangaanga aika a aitara ma ngaai taanga? (Nora te taamnei ni moan te kaongoa aei.)

E TAKU te buu te mwaane temanna are e kukurei n tekateka n taanga i nanon 38 te ririki: “Ngkana ko kakorakorako ma nanom ni koaua ao ni kaotia bwa ko tangira am mare bwa e na nakoraoi, ko boni kona ni karekei kakabwaiaam mairoun Iehova. Eng, a boni kona buumwaane ao buuaine ni karekei taai aika kakukurei, n ikotaki naba ma boutokaaia i marenaia n aia tai n aitara ma kangaanga.—Taeka N Rabakau 18:22.

2 Ma e ngae n anne, a bon rinanon naba tabeua ka “rawawatan te rabwata” taanga ni mare. (1 I-Korinto 7:28) Bukin tera? A kona kangaanga aika riiriki ni katoabong ni karikii rawawatan te mare. A kona naba n ruanikai maare aika rangi n nakoraoi n namakinan te maraki, te aki ota raoi ao te aki reitaki n te aro ae riai. (Iakobo 3:2, 5, 8) A bati taanga aika a kaaitara ma te mwakuri ae e kabaneaki iai te tai ae bati irarikini kawakinaia natiia. Ibukina bwa a karawawataaki ao ni kua taanga tabeman, e a kangaanga ngkanne irouia reken aia tai ae tau ibukini kakorakoraan aia mare. E kona ni kekerikaaki aia tangira ma aia karinerine i marenaia ibukini karakon aia mwane, aorakia ao ai kangaanga riki tabeua. Irarikin anne, e kona n uruaki te mare are e taraa ngkoa ni korakora man “ana  mwakuri te rabwata” n aron te wene ni bure, te aki bwerengaki, te kairiribai, te kiriwe, te bakantang, taian un ao ai te ikakaiwi.—I-Karatia 5:19-21.

3 Ibukin rikirakeni kangaanga aikai nakon ae rangi ni buakaka, e a kanikinaeaki iai “kabaneani boong” n te bangaomata, aroaro aika e aki karineaki iai te Atua ake a karuanikaia te mare. (2 Timoteo 3:1-4) N tokina, a riai taanga ni mare n nanomwaaka ni kaitaraakia aika korakora mairoun te kairiribai ae iowawa. E kauringia te abotoro Betero ni kangai: “E nakonako teuare kairiribai nakoimi are te Riaboro ni bekorara n ai aron te raian, n ukoukora ae e na ongnga.”—1 Betero 5:8; Te Kaotioti 12:12.

4. E na kangaa n reke te mare ae teimatoa ao ni kakukurei?

4 E taku te buu te mwaane temanna i Tiaban: “A rangi ni bati rawawatau ibukin te mwane. Ao ibukina bwa I aki mamaroro raoi ma kaainnabau, e a bati riki karawawataana. Irarikin anne, e a ituaki n te aoraki ae kakaiaki n taai aikai. N tabetai, e a karika kauntaban ara iango te rawawata aei. A aki kona n totokoaki kangaanga n te mare tabeua ma ti kona n tokanikai i aoia. A kona taanga ni karekea katiteuanaakia ae kakukurei ao n teimaan man ana ibuobuoki Iehova. (Wareka Taian Areru 127:1.) Ti na maroroakini aanga aika nimaua man te Baibara ake kaanga buriki aika a karikirakea te mare ae korakora ao n teimatoa. Imwina, ti na maroroakinna bwa a na kangaa ni kona ni kamatoaaki aanga aikai n te tangira.

KARINA IEHOVA N AMI MARE

5, 6. Tera ae a kona ni karaoia buumwaane ao buuaine ibukini karinan Iehova n aia mare?

5 Te bwai ae rangi ni kakawaki ibukini kamanoan te mare bon te kakaonimaki ao te aantaeka nakon Teuare e moani karaoa te mare. (Wareka Te Minita 4:12) A kona taanga ni karina Iehova n aia mare ngkana a tou mwin ana kairiri ma te tangira. E taekinaki ae kangai n te Baibara ibukia ana aomata te Atua rimoa: “A na ongo te taeka taningam mai akum, ae kangai, ‘Aio te kawai, kam na nakonako i nanona;’ ngkana tao kam rairaki nakon te angaatai, ao ngkana kam rairaki nakon te angamaing.” (Itaia 30:20, 21, BG) A kona taanga ni boong aikai n “ongo” ana taeka Iehova rinanoni warekan te Baibara ni kabane. (Taian Areru 1:1-3) A kona naba ni kakorakoraa aia mare rinanon aia kaetieti n te Taromauri n Utu ae kakukurei ao ni karikirakea te onimaki. E rangi ni kakawaki naba te kaai n tataro ibukini karikirakean te mare ike a a kona n nanomwaaka iai i aani kaaitaraia man ana aonnaba Tatan.

Ngkana a kaai ni beku ibukin te Atua taanga, a a itoman iai ma Iehova ao i marenaia naba ma ni kakukurei katiteuanaakia (Nori barakirabe 5, 6)

6 E taku Gerhard i Tiaman: “N taai ake a kamaabubuaki iai kimwareireira n oin ara kangaanga ke aki otara raoi, e a tia ni buokira te reirei ni kairiri man Ana Taeka te Atua bwa ti na karikirakea te taotaonakinnano ao te ikabwarabure. A rangi ni kakawaki aroaro aikai ibukini kanakoraoan te mare.” Ngkana a mwakuri korakora taanga ni karina te Atua n aia mare rinanoni katabetabe aia ni beku ibukina, a a bon teimatoa iai ni kaania te Atua ao ni katiteuanaaki i marenaia n te aro ae kaan.

BUUMWAANE AIKA A KAIRIRI MA TE TANGIRA

7. Tera aroia ni kairiri ae riai buumwaane?

7 E kona ni karaoa ae bati riki te buu te mwaane man arona ni kairiri ibukini karikirakean te mare ae teimatoa ao ni kakukurei. E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Atun te aomata nako Kristo; ao atun te aine te mwane.” (1 I-Korinto 11:3) Te boto n iango n taeka akanne e boni kaotii aroia buumwaane ni kairiri n aroni Kristo ngke e kaotiota naba mwaakana i aoia aomata. Akea te tai ae kairimatoa iai Iesu ke n iowawa, ma e tatangira, e akoi, e aki inanonano, e nimamannei ao e nanorinano n taai nako.—Mataio 11:28-30.

8. E na kangaa ni karineaki ao n tangiraki te buu te mwaane irouni buuna?

 8 Akea riaia buumwaane aika Kristian n okioki ni kairoroia buuia bwa a na karineia. Ma a na ‘teimatoa ni maeka ma buuia n te aro naba anne. ma te atatai.’ A “angania aine karineaia bwa kaanga te mwangko ae mamaara riki.” (1 Betero 3:7) A kaotia buumwaane i mataia aomata ao ngkana tii ngaiia n aia taeka ni karinerine ao n aia mwakuri n nanoanga bwa a rangi ni kakawaki buuia irouia. (Taeka N Rabakau 31:28) E na boni karineaki ao n tangiraki te buu te mwaane irouni buuna ngkana e kairiri ma te tangira ao e na kakabwaiaaki naba aia mare.

BUUAINE AIKA NANORINANO AO N AANTAEKA

9. E na kangaa te buu te aine ni kaota te nanorinano ao te aantaeka?

9 Ti bane ni buokaki n te tangira ae aki bangaomata ibukin Iehova bwa ti na nanorinano i aani baina ae mwaaka. (1 Betero 5:6) Te anga teuana ae kakawaki ibukin te buu te aine ae aantaeka, e kaota karineani mwaakan Iehova n arona n ongeaba ao ni boutokaa buuna i buakoia ana utu. E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Ngkami aika buuaine, kam na aantaeka nakoia buumi n aron ae riai i matan te Uea.” (I-Korote 3:18) Ni koauana, e aki kona ni kukurei te buu te aine n ana babaire ni kabane buuna. Ma e ngae n anne, ngkana a aki kauntaba ana babaire buuna ma ana tua te Atua, e na bon nanoraoi te buu te aine ae aantaeka.—1 Betero 3:1.

10. Bukin tera bwa e kakawaki te tangira ao te aantaeka?

10 Iai te mwioko ae rine ibukin te buu te aine n te utu n aron naba buuna ae “raona.” (Maraki 2:14, BG) E anga ana boutoka aika rangi ni kakawaki ibukin te babaire n te utu n arona ni kaotii ana iango ma ana namakin ma te karinerine ao e teimatoa naba n aantaeka. E na kakauongo raoi te buu te mwaane ae wanawana nakon ana taeka buuna. (Taeka N Rabakau 31:10-31) Ibukin bwainan te tangira ao te aantaeka, e a karikirakeaki iai te kimwareirei, te rau ao te boonnano n te utu. Ao a namakina te raunnano te buu te mwaane ma te buu te aine man ataakin ae a kakukureia te Atua.—I-Ebeto 5:22.

 TEIMATOA N IKABWARABURE I MARENAMI

11. Bukin tera bwa e rangi ni kakawaki te ikabwarabure?

11 Teuana mai buakon aanga ibukini karikirakean aan te mare ae teimatoa ae rangi ni kakawaki, bon te ikabwarabure. E kakorakoraaki te katiteuanaaki n te mare ngkana a ‘teimatoa n taotaon nanoia i marenaia ao n tauraoi n ikabwarabure’ te buu te mwaane ma te buu te aine.” (I-Korote 3:13) N te itera are teuana, e kamamaraaki te iraorao n te mare ngkana a teimatoa taanga n ururingi unia rimoa ao n angiin te tai a kamanena bwa aia bwai ni kauntaeka i marenaia n aia tai n un. N aron ae e kerikaaki matoan te auti ngkana e tabwena burikina, e kona naba n rikirake i nanora te ngurengure ao te riribai n te aro are e a rikirake ni kangaanga te ikabwarabure. Ni kaitaraan anne, a kamatoaaki maare ngkana a uaia n ikabwarabure n aron are e karaoia Iehova nakoia.—Mika 7:18, 19.

12. E na kangaa te tangira n rabuni “buure aika rangi ni bati”?

12 “E aki taua mwini karawawataana” te tangira ni koaua.” Ni koauana, “e rabuni buure aika rangi ni bati te tangira.” (1 I-Korinto 13:4, 5, wareka 1 Betero 4:8.) N taeka riki tabeua, akea tiani kabwaraani buure ake ti kona ni kabwarai. Ngke e titiraki te abotoro Betero bwa iraua te tai are e na kabwaraa iai ana te bure te aomata, ao e kaekaa Iesu ni kangai: “Nakon itibwi ma itua te tai.” (Mataio 18:21, 22) E kaotia bwa e boni koaua bwa akea tiani kabwaraan aia bure aomata iroun te Kristian.—Taeka N Rabakau 10:12. *

13. Ti na kangaa ni kaitaraa kabwakara ae te rawa ni kabwarai buure?

13 E taku Annette: “Ngkana a rawa n ikabwarabure taanga, e na rikirake te riribai ao te aki onimakinaki ao e na ruanikai te mare. E kakorakoraaki te itoman n te mare n te ikabwarabure ao a a kaaniaki riki i marenaia.” Ni kaitaraani kabwakara ae te rawa ni kabwarai buure, ti riai ni kakorakoraira ni karekea te nano ni kakaitau ao ni kaotiota te tangira. Karekea bwa anuam kamoamoaani buum ma nanom ni koaua. (I-Korote 3:15) Ibukin anne, ko na namakina iai raun am iango, te katiteuanaaki ao kakabwaiaam iroun te Atua n aron are e rereke irouia naake anuaia te ikabwarabure.—I-Rom 14:19.

MAIUAKINA TE KIBU NI KOORA

14, 15. Tera te Kibu ni Koora, ao e na kangaa maiuakinana ni kakorakoraa te mare?

14 Akea te nanououa bwa ko bae ni kani kamoamoaaki ao ni karineaki. Ko boni kakaitau ngkana a butimwaeaki am iango ao ni mutiakinaki am namakin. Ma ko a tia n ongongo mai mwaina ana taeka temanna ae kangai, “N na anganna reireiana ni karaoan te bwai are e a tia ni karaoia nakoiu”? E ngae ngke ti ota raoi n te aeka n iango aei n tabetai, ma ti tuangaki ae kangai n te Baibara: “Tai kangai, ‘Ae e karaoia nako iu ao ngai I a manga karaoa naba arona nako ina.’” (Taeka N Rabakau 24:29, BG) Ni koauana, e taekina te anga teuana ae raoiroi riki Iesu ibukini kaitaraan aaro aika kangaanga. E rangi n ataaki n angiin te tai te tua ibukin te aroaro aei n te aro are e atongaki bwa te Kibu ni Koora: “Bwaai ake kam tangiriia aomata bwa a na karaoi nakoimi, karaoi naba nakoia.” (Ruka 6:31) E nanonna Iesu bwa ti riai ni karaoi bwaai nakoia aomata n aron ae ti tangiria bwa e na karaoaki nakoira ao n aki kabooa mwin te ribuaka n te ribuaka. N te mare ao e nanonaki iai bwa ti riai ni karekea n ara iraorao te bwai ae ti kantaningaia bwa ti na kanakoraoia.

15 A kamatoaa aia iraorao taanga ngkana a kai namakina aia namakin buuia. E taku te buu te mwaane i Aberika Maiaki: “Ti a tia ni  kataia ni maiuakina te Kibu ni Koora. Ni koauana iai taai ake a bwara nanora iai, ma ti a tia ni mwakuri korakora n akoia aomata n aron ae ti tangiria bwa a na karaoia nakoira ma te karinerine ao ni kamoamoaia.”

16. Tera ae a aki riai ni karaoia raao ni mare i marenaia?

16 Tai kaota mamaarani buum ke n teimatoa ni ngurengure n aroarona aika ko un iai ao ngkana ko manikangare naba. Uringnga bwa te mare bon tiaki te kaiangatoa n ukera ae korakora riki, ae e kona n takarua riki, ke antai ae kona n taekina ae moan te kammaraki. Ni koauana, ti bane n aki kororaoi ao n tabetai ti kammaraki nanoia tabemwaang. Ma bon akea riain temanna bwa e na kamaamaea buuna ke n taekin taeka aika kammaraki ke ni karaoa ae moan te buakaka riki n ineakinna ke n oreia.—Wareka Taeka N Rabakau 17:27; 31:26.

17. A na kangaa buumwaane ni maiuakina te Kibu ni Koora?

17 E ngae ngke e iangoaki n aaba tabeua bwa te mwaane ae bwainikirina buuna ke n oreia bon te oi ni mwaane, ma e taekinaki ae kangai n te Baibara: “Ane aki kakaiun ao e raoiroi riki nakon te aomata ae korakora; Ao ane taua aron nanona nakon ane iai konana te kawa.” (Taeka N Rabakau 16:32, BG) E kainnanoaki kakorakoraan nanora ni kani kakairi iroun teuare te kabanea ni kakannato mai buakoia aomata ae Iesu Kristo ao te taotaonakinnano. Bon te mwaane ae mamaara te aomata ae taetae n iowawa nakoni buuna ao ni kaikoakia, ao e na kabuaa ana iraorao ma Iehova. E taku te tia areru are Tawita ae te mwaane ae korakora ao n ninikoria: “Kam na ruru, ao tai bure: Kam na taetae i nanomi i aoni nemi ni wene, ao kainababu.”—Taian Areru 4:4, BG.

“KARINA I AOMI TE TANGIRA”

18. Bukin tera bwa e kakawaki te teimatoa ni karikirakea te tangira?

18 Wareka 1 I-Korinto 13:4-7. Te tangira bon te aroaro ae moan te kakawaki n te mare. “Karina i aomi te atataiaomata ae nako man te nanoanga, te akoi, te nanorinano, te nimamannei, ao te taotaonakinnano. Ma irarikini baikai ni kabane, kam na karina i aomi te tangira, bwa bon te bwai ni kabaebae ae katiteuanaia aomata n te aro ae kororaoi.” (I-Korote 3:12, 14) Te nano ni kan anga ngkoe ao kaotiotan te tangira are e kaotiotia Kristo bon ai aron te timanti ae kanimwi buriki aika a riki bwa aan te mare ae katiteuanaaki. E karekea te mare ae na aki uruaki n aki ongei aroaro aika kabwaranano ao ni kairua, aoraki aika kakaiaki aika kakamaaku, karawawatan aki taun te mwane ao te kangaanga ma kautabora.

19, 20. (a) A na kangaa n tokanikai taanga ni karikirakea aia mare ae teimatoa ao ni kakukurei? (b) Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora ae imwina?

19 Ni koauana, e kainnanoaki te tangira, te kakaonimaki ao te kakorakora ma te nano ni koaua ibukini kanakoraoan te mare. N oneani mwin are ko na raure ngkana iai kangaanga, a riai raao ni mare ni motinnanoia bwa a na karekea aia iraorao ae kakukurei ao n aki tii teimatoa. A kaungaaki taanga aika Kristian aika a tangira Iehova ao n itangitangiri i marenaia bwa a na raoiakini aia kangaanga ibukina bwa “akea kabwakan te tangira.”—1 I-Korinto 13:8; Mataio 19:5, 6; Ebera 13:4.

20 Moan te kangaanga riki karikirakean te mare ae teimatoa ao ni kakukurei n “taai aika okoro aika karuanikai” aika ti maiu ngkai iai. (2 Timoteo. 3:1) Ma e kona n reke anne man ana ibuobuoki Iehova. Ma e ngae n anne, a riai taanga ni kamanoa aia mare man te aroaro ae kammaira ae taabangaki. E na maroroakinaki n te kaongora ae imwina te bwai ae a kona ni karaoia taanga ibukini kakorakoraan ao kamanoan aia mare man aroaro aika kammaira.

^ bar. 12 E ngae ngkai a kataia taanga n ikabwarabure ao ni bairei aia kangaanga, ma e kariaiakaki n te Baibara te buu ae aki bure ni karaoa ana babaire bwa tao e na kabwaraa ana bure buuna are e wene ni kimoa ke e na buuraure ma ngaia. (Mataio 19:9) Nora te kaongora ae “The Bible’s Viewpoint: Adultery—To Forgive or Not to Forgive?” n te Awake! ae bwain Aokati 8, 1995.