Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  October 2016

Kateimatoa Korakoran Am Onimaki n Am Tai ni Beku n te Tabo ae Ianena

Kateimatoa Korakoran Am Onimaki n Am Tai ni Beku n te Tabo ae Ianena

“I kaikoa am taeka i nanou.”—TAIARE. 119:11.

ANENE: 142, 92

1-3. (a) Tera ae ti riai ni moanibwaia n aki ongei baika riki nakoira? (b) Baikara aia kangaanga naake a reiakina te taetae ae kaokoro, ao baikara titiraki aika rio mai iai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

NI BOONG aikai, nga ma nga Ana Tia Kakoaua Iehova aika uataboa kakororaoan te taetae ni burabeti, ae e na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi “nakoia natannaomata nako ao baronga ao taian taetae ao botannaomata.” (TeKao. 14:6) Ko reiakina naba ngkoe te taetae teuana? Ko beku ngkai bwa te mitinare, ko ibuobuoki n te aba ae ianena, ke ko a moanna n iririi bobotaki n te taetae ae kaokoro n te ekaretia teuana i abam?

2 Ngkai ana toro te Atua ngaira, ti riai ni bane ni moanibwaia kakorakoraan ara onimaki ma ara utu. (Mat. 5:3) Ma n tabetai, ti kona n noria bwa e a kangaanga karaoan ara ukeuke n reirei ae uaana ibukina bwa a bati tabetabera ni katoabong. Ma a uaatao riki aia kangaanga naake a beku n te tabo ae ianena.

3 Irarikin reiakinan te taetae ae kaokoro irouia nakanne, a riai naba n taraia raoi bwa a na katoatai n ukeuke n reirei i aon ana bwai te Atua aika nano. (1Kor. 2:10) A na kangaa ni karaoa anne ngkana a aki ota raoi n te taetae ae kamanenaaki n te ekaretia? Ao e aera ngkai a riai n taraia raoi kaaro aika Kristian bwa e na rotii nanoia natiia n Ana Taeka te Atua?

 TE BWAI AE KARUANIKAIA TE ONIMAKI

4. Tera ae e kona ni karuanikaia ara onimaki? Taekina te katoto.

4 E kona n rangi n ruanikai ara onimaki ngkana ti aki ota raoi n Ana Taeka te Atua n te taetae ae kaokoro. N te kanimaua n tienture B.C.E., e kaota tabeaiangana Neemia ngke e a ataia ae iai tabeman ataei i buakoia I-Iutaia ake a oki mai Baburon, aika aki ota n aia taetae I-Iutaia. (Wareka Neemia 13:23, 24.) Kioina ngkai a aki kona n ota n Ana Taeka te Atua ataei aikai, e a rikirake ni mamaara aia iraorao ma Iehova ao ana aomata ake e rineiia.—Neem. 8:2, 8.

5, 6. Tera ae a noria tabeman kaaro aika beku n te tabo ae ianena, ao bukin tera?

5 A noria tabeman kaaro aika Kristian ake a beku n te tabo ae ianena bwa e a moanna ni mamaara aia onimaki natiia. Kioina ngkai a aki ota raoi ataei ni baika taekinaki ni bobotaki, a a bon aki rotaki nanoia n taiani kabwarabwara n te Tabo n Taromauri. E taku Pedro, [1] ae mwaing ma kaain ana utu mai Amerika Maiaki nako Aotiteria: “Ngkana a maroroakinaki bwaai n taamnei, a riai n rota te nano ao te namakin.”Ruka 24:32.

6 Ngkana ti wareware n te taetae ae kaokoro, e kona n aki rotaki iai nanora n aron rotakina n oin ara taetae. Irarikina, e kona n rotakibuaka ara onimaki ngkana ti aki kona n reitaki raoi n te taetae ae kaokoro. Ngaia are ngkai ti teimatoa ni karikirakei nanora ni kani beku ibukin Iehova n te tabo ae ianena, ti wanawana ngkana ti kateimatoa korakoran ara onimaki.Mat. 4:4.

A KATEIMATOA KORAKORAN AIA ONIMAKI

7. A kangaa kaaini Baburon ni kairoroa Taniera bwa e na ira aia katei ao aia Aro?

7 Ngke a riki bwa taenikai Taniera ma raoraona i Baburon, a kataia kaain te tabo anne ni kairoroia bwa a na ira aia katei n aroia n reireinia “aia taetae I-Kareria.” Irarikin anne, e arania n aara ni Baburon te mataniwi n te baareti are e kaira aia kataneiai. (Tan. 1:3-7) E anganaki Taniera arana ae boou ae irekereke ma Bere, ae te atua ae kakannato i Baburon. E taraa n ae e tangiria te Uea ae Nebukaneta n anaa nanon Taniera bwa e na kakoauaa ae e mwaaka riki atuaia kaaini Baburon nakon Atuana ae Iehova.Tan. 4:8.

8. Tera are e buoka Taniera ni kateimatoa korakoran ana onimaki ni menana n te aba ae ianena?

8 E ngae ngke e anganaki Taniera kanana mani kanan te uea, ma e “kamatoaa i nanona” bwa e na aki “kamwaraea.” (Tan. 1:8) E kateimatoa korakoran ana onimaki ni menana n te aba ae ianena, n arona n teimatoa n ukeuke n reirei ni “booki aika tabu” n oin ana taetae. (Tan. 9:2, kabwarabwara mai nano) Tao 70 te ririki imwin rokona i Baburon, e boni kakamanenaaki naba arana n Ebera.Tan. 5:13.

9. Tera aron rotakin te tia korea Te Areru 119 n Ana Taeka te Atua?

9 E reke korakoran te tia korea te Areru 119 man Ana Taeka te Atua bwa e na kaokoroa ma aomata. E riai n nanomwaaka i aani kaitaraana irouia tabeman kaain te baareti. (TaiAre. 119:23, 61) Ma e kariaia Ana Taeka te Atua bwa e na korakora rotakin nanona iai.Wareka Te Areru 119:11, 46.

KATEIMATOA KORAKORAN AM ONIMAKI

10, 11. (a) Tera tiara ngkana ti ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua? (b) Ti na kangaa n roko n tiara anne? Kabwarabwaraa.

10 E ngae ngkana tao ti rangi n tabetabe ni mwiokoara n te ekaretia ao n ara mwakuri ni kareketianti, ma ti riai ni bane ni kamwawaa ara tai ibukin te ukeuke n reirei  ao te taromauri n utu. (IEbe. 5:15, 16) Ma tiaki tiara n aei bwa ti na tii wareki iteraniba aika bati ke ni katauraoi ara kaeka ibukini bobotaki. Ma ti tangiria naba bwa e na rota nanora Ana Taeka te Atua ao ni kakorakoraa ara onimaki.

11 Ngkana ti na roko n tiara anne, ti riai n iaiangoi baika a kainnanoi aomata ake ti reirei ma ngaiia ni kaineti ma te onimaki ao ngaira naba. (IBir. 1:9, 10) Ti riai n ataia ae ngkana ti katauraoi ibukin te mwakuri ni minita, bobotaki, ke te kabwarabwara, ti boni karaoi ibukin reireiaia tabemwaang. Aio kabwarabwaraana: E ngae ngke e riai te tia kuuka ae bwakuaku n nori kangkangin amwarake ake e kuukan imwain anganakia aomata, ma e aki kona n tii maiu i aon ana nokangkang. Ngkana e kan teimatoa ni marurung, e riai ni katauraoi kanana aika baeranti. N aron anne, ti riai naba ni kakorakoraira ni wantongaa nanora n amwarake n taamnei aika ti boni kainnanoi.

12, 13. E aera bwa a bati aika beku n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro aika a noria bwa e rangi n ibuobuoki te katoatai n ukeuke n reirei n oin aia taetae?

12 A bati i buakoia naake a beku n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro aika a noria bwa e rangi n ibuobuoki te katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara n ‘aia taetae are a taneiai iai mangke a bungiaki.’ (Mwa. 2:8) A ataia naba mitinare bwa ngkana a kan teimatoa ni korakora n aia beku n te aba ae ianena, a aki kona n tii onimakini baika a ongoraei n taiani bobotaki.

13 E taku Alain ae reiakina te taetae ni Botia i nanon tao wanua te ririki: “Ngkana I katauraoi n te taetae ni Botia ibukini bobotaki, I kaatuua riki au iango tii i aon te taetae. Kioina ngkai I a tabe  riki ma karekean otau n te taetae aei, e a aki rotaki nanou ni bwaai n taamnei ake I wareki. Anne bukina ngkai I katoatai ni kamwawaa au tai ibukin au ukeuke n reirei n te Baibara ao booki riki tabeua n oin au taetae.”

ROTII NANOIA NATIMI

14. Tera ae a riai n taraia raoi kaaro, ao bukin tera?

14 A wanawana kaaro aika Kristian ngkana a taraia raoi bwa a na rotaki aia iango ao nanoia natiia teutana imwin teutana n Ana Taeka te Atua. Imwin aia beku Serge ma buuna ae Nei Muriel n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro i nanon tenua tabun te ririki, a a kunea bwa e a bua kimwareirein natiia te mwaane ae 17 ana ririki n te mwakuri ni minita ao bobotaki. E taku Muriel: “E aki kukurei n te mwakuri ni minita ae karaoaki n te taetae ae kaokoro, ao mai mwaina e kukurei n uarongorongo n oin ana taetae ae te taetae ni Buranti.” E kabwarabwaraa ni kangai Serge: “Ngke ti a ataia ae e aikoa rikirake ana onimaki natira ibukin te bwai ae riki aei, ti a iangoia bwa ti nang okira ara ekaretia are mai mwaina.”

Taraia raoi bwa a na rotaki nanoia natimi n te koaua (Nori barakirabe 14, 15)

15. (a) Baikara bwaai aika kona ni kairiia kaaro bwa a na okira te ekaretia ae kamanena te taetae ae a ota raoi iai natiia? (b) Tera te kauring nakoia kaaro n Te Tua-Kaua 6:5-7?

15 Baikara bwaai aika kona ni kairiia kaaro bwa a na okira te ekaretia ae kamanena te taetae ae a ota raoi iai natiia? Te moan, a riai n ataia bwa e bon tau ke e aki aia tai ao korakoraia ni karina tangiran Iehova i nanoia natiia ao n reireinia naba te taetae ae kaokoro. Te kauoua, a kona n noria ae a aikoa kan uarongorongo natiia ke n irii bobotaki ao ni beku n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro. Ngkana a riki baikai, a kona kaaro aika Kristian n iangoa okiran te ekaretia ae kamanena te taetae ae a ota raoi iai natiia, ni karokoa ae a a tei n nene ibukin te koaua.Wareka Te Tua-Kaua 6:5-7.

16, 17. A kangaa tabeman kaaro ni kona n reireinia natiia taekan Iehova, e ngae naba ngke a beku n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro?

16 N te itera are teuana, iai aia anga tabeman kaaro n reireinia natiia taekan Iehova n oin aia taetae ao a bon iririi naba bobotaki n te ekaretia ae kamanena te taetae ae kaokoro. Charles bon te karo ae iai teniman natina aine aika mena aia ririki i marenan 9 ao 13. A kaaina te kurubu ae kamanena te taetae n Lingala. E taku teuaei: “Ti karaoa ara babaire bwa ti na kairi reirei ao ara taromauri n utu ma natira n oin ara taetae. Ma ti karina naba iai ara tai ni kataneiai ao n takaakaro n te taetae n Lingala bwa a aonga n unga n reiakina te taetae aei.”

Kakorakorako n reiakina te taetae n am aono ao anganga am kaeka ni bobotaki (Nori barakirabe 16, 17)

17 Kevin bon te karo ae iai uoman natina aine, temanna nimaua ana ririki ao are temanna wanua. E kakorakoraa n reireinia te koaua ibukina bwa akea otaia ni bobotaki aika karaoaki n te taetae ae kaokoro. E taku: “Ti karaoa ara ukeuke n reirei ma natira aikai ngai ma buu, n te taetae ni Buranti ae oin aia taetae. Ti katea naba tiara ae irirakini bobotaki n te taetae ni Buranti teuana te tai ni katoa namwakaina, ao ti kamanenai raoi ara motirawa ni kaei bwabwaro n oin ara taetae.”

18. (a) Tera te boto n reirei n I-Rom 15:1, 2 ae kona ni buokiko n ataa te bwai ae e na buokaki riki iai natim? (b) Baikara ibuobuoki ake a taekini kaaro tabeman? (Nora kabwarabwaraana riki.)

18 Ni koauana, bon tabeia utu nako bairean te bwai ae e na buokiia riki natiia ni kakorakoraa aia onimaki. [2] (IKar. 6:5) E taekinna Muriel ae mwaneweaki mai moa riki bwa a kakeai baika a tangiri ngaia ma buuna, ibukini karikirakean ana onimaki natiia are te mwaane. (Wareka I-Rom  15:1, 2.) Ni boong aikai, e iangoia Serge bwa a a tia ni karaoa te motinnano ae eti. E taku: “Man te tai are ti okira iai te ekaretia ae kamanena te taetae ni Buranti, e a bon rikirake naba ana onimaki natira ao e a bwabetitoaki. E a beku ngkai bwa te urekura bwaiania. E iangoia naba bwa e na okira te kurubu are kamanena te taetae ae kaokoro!”

KARIAIA ANA TAEKA TE ATUA BWA E NA ROTA NANOM

19, 20. Ti na kangaa ni kaota tangiran Ana Taeka te Atua?

19 Ibukina bwa e tangiriia aomata nako Iehova, e a tia ni katauraoa ana Taeka ae te Baibara n taetae aika bubua ma bubua, bwa a aonga ‘ni karekea te atatai ae eti ibukin te koaua aeka n aomata nako.’ (1Tim. 2:4) E ataia ae e na kakorakoraaki aia onimaki ngkana a wareki ana iango n oin aia taetae.

20 N aki ongei baika riki nakoira, ti riai ni motinnanoia bwa ti na kaon nanora n amwarake n taamnei aika nano. Ti na kateimatoa korakoran ara onimaki ao ara utu naba rinanon te katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara n oin ara taetae, ao ti kaotia iai bwa ti tangira Ana Taeka te Atua.TaiAre 119:11.

^ [1] (barakirabe 5) A a tia ni bitaki aara.

^ [2] (barakirabe 18) Ibukini kabwarabwaraani booto n reirei n te Baibara aika kona ni buokaki iai am utu, nora te kaongora ae “Raising Children in a Foreign Land—The Challenges and the Rewards” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Okitobwa 15, 2002 n te taetae n Ingiriti.