Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  September 2016

Kateani Bukin te Rongorongo ae Raoiroi i Mataia Bwakuaku n te Tautaeka

Kateani Bukin te Rongorongo ae Raoiroi i Mataia Bwakuaku n te Tautaeka

“BON au bwai ni mwakuri ae rineaki teuaei, ae e na kaotiota arau nakoia natannaomata, ao ueea.” (Mwa. 9:15) Anne ana taeka te Uea ae Iesu ibukini bitakin te I-Iutaia ae Tauro nakon te Aro ni Kristian are e a kinaaki iai bwa te abotoro Bauro.

Temanna mai buakoia “ueea” akanne bon te Embera n Rom are Nero. Tera am namakin ngkana ko tei ibukin am onimaki i matan te tia tautaeka anne? A boni kaungaaki Kristian bwa a na kakairi irouni Bauro. (1Kor. 11:1) Te anga teuana ae ti kona ni karaoa iai anne, bon iaiangoan rabakauni Bauro n ana tua te tautaeka n ana tai.

Te Tua Rinanoni Mote bon te tua n te aba ae Iteraera, ao bon te kaetieti ibukin te aroaro ni maiu ae riai ibukia I-Iutaia aika taua te Aro n taabo nako. Imwini Bentekota 33 C.E., a aki kabaeaki taan taromauri ni koaua bwa a na kawakina te Tua Rinanoni Mote. (Mwa. 15:28, 29; IKar. 4:9-11) Ma e karinea te Tua Bauro ao Kristian ake tabeman riki, ao a a kona n uarongorongo n aia tabo nako I-Iutaia n akea waewaeaia. (1Kor. 9:20) A boni bati taai ake e nanako iai Bauro nakon taian tinakoka, n uarongorongo nakoia aomata ake a ataa Atuan Aberaam ao ake e kona n reireinia man te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera.Mwa. 9:19, 20; 13:5, 14-16; 14:1; 17:1, 2

A rinea Ierutarem abotoro bwa te tabo are e moani baireaki mai iai te mwakuri n uarongorongo. A katoabong n reireinia aomata n te tembora. (Mwa. 1:4; 2:46; 5:20) N te taina ngke e mwananga Bauro nako Ierutarem, ao e a kabureaki iai. E moa mai ikanne kaboowiana ni karokoa rokona i Rom.

BAURO AO TE TUA N ROM

Tera aia iango kaain te tautaeka n Rom n taiani koaua ake e uarongorongoi Bauro? Ni kaekaan anne, e manena ataakin aia iango kaain Rom ibukia Aaro ni kabane. A aki kairoroia botaki man reeti nako i nanon aia embwaea bwa a na kitan aia Aro, ma tii ngkana e taraa n ruanikai iai te Tautaeka ke te aroaro ni maiu ae riai.

A bati baika a kainaomataaki iai I-Iutaia n te embwaea n Rom. E taekinaki ae kangai n te boki ae  Backgrounds of Early Christianity: “E reke kakabwaiaia kaain te Aro n Iutaia n te embwaea n Rom. . . . A inaomata I-Iutaia ni waakina aia Aro ao a aki kairoroaki nakon taromaurian atuaia kaain Rom. A kona ni kairi maiuia aia aomata n aia tua.” A aki karaoi naba baika irekereke ma te buaka. * Ngaia are e a kona Bauro ni kamanena te tua n Rom ni kamanoa iai aia onimaki I-Iutaia, ngke e katea bukin te Aro ni Kristian i mataia kaain te tautaeka n Rom.

A kakaokoro aia anga taani kaitaraa Bauro ni kairiia aika mangori ao taan tautaeka bwa a na kaitaraa te abotoro. (Mwa. 13:50; 14:2, 19; 18:12, 13) Iangoa te bwai teuana ae riki. A ongo unimwaane n te ekaretia i Ierutarem te rongorongo ae butanako i buakoia I-Iutaia ae aongkoa Bauro e uarongorongoa “te reirei ae kakewea te Tua Rinanoni Mote.” A kona ni kairaki I-Iutaia aika Kristian ake a a tibwa rairaki ni karaki aikai, bwa a na iangoia ae e aki karinei ana babaire te Atua Bauro. Irarikin anne, e a kona te Tanirim ni katanoataa te Aro ni Kristian bwa e kewe ao e tannako man te Aro n Iutaia. Ngkana e riki anne, a a kona ni katuuaaeaki I-Iutaia ake a iraorao ma Kristian. A na riki iai bwa aomata aika katinanikuaki ao n tukaki aia uarongorongo n te tembora ke n tinakoka. Ngaia are a anga te taeka n reirei unimwaane n te ekaretia nakoni Bauro bwa e na kaotii kewen rongorongo aikai n nanakona nakon te tembora, ao ni karaoan te bwai teuana ae e aki tua nakoina te Atua ma e bon raoiroi.Mwa. 21:18-27.

E karaoa anne Bauro, ao e a reke ana tai ni ‘katea bukin te rongorongo ae raoiroi ao ni kamatoaa i matan te tautaeka.’ (IBir. 1:7) A kiriwe I-Iutaia n te tembora ao a kan tiringa Bauro. E kabureaki Bauro irouni mataniwin ana taanga ni buaka Rom. Ngke e katauraoaki Bauro bwa e na kataereaki, e a kaotia ae te I-Rom ngaia. Ibukin anne, e a uotaki nako Kaitareia are a tautaekanaki iai I-Iutaia irouia kaain Rom. A reke ikanne ana tai aika kamimi ike e a ninikoria iai n uarongorongo i mataia taan tautaeka. E bae n reke iai kabwarabwaraan raoi te Aro ni Kristian nakoia aomata ake tao e karako aia atatai iai.

E kabwarabwaraaki ni Mwakuri mwakoro 24 boowiani Bauro irouni Berika, ae te Kowana n Rom i Iutaia, are e a kaman ongo te bwai ae a kakoauaa Kristian. A katuuaaea Bauro I-Iutaia ibukin uruakan te tua n Rom n aanga aika tenua. A taekinna bwa e kauekea te karitei i buakoia I-Iutaia ni kabutaa te embwaea, e kairiri irouia te koraki n Aro teuana ae karuanikai, ao e kataia ni kamwaraea te tembora are kamanoaki n te tautaeka n Rom. (Mwa. 24:5, 6) E kona ni kamateaki ni bukibuki akanne.

E kakaongora irouia Kristian ni boong aikai aroni Bauro ni kaaitarai bukibuki. E teimatoa n rau ao ni karinerine. E taekina te Tua ao aia koroboki Burabeti, n ikotaki naba ma riaina n taromauria ‘Atuaia ana bakatibu.’ Anne te inaomata naba ae reke irouia I-Iutaia ake tabeman riki i aan te tua n Rom. (Mwa. 24:14) Imwin tabeua te tai, e a kona Bauro ni katea bukin ana onimaki ao ni katanoataa i matan te kowana are imwina ae Borekio Beteto, ao te Uea naba ae Erote Akeriba.

N tokina, ibukin ongoraean ana keiti e a taku Bauro: “I bubutii bwa N na tei i matani Kaitara!”—ae te tia tautaeka ae moan te mwaaka n te tai anne.Mwa. 25:11.

KABOOWIANI BAURO IROUNI KAITARA

E taku te anera imwina riki nakoni Bauro: “Ko riai n tei i matani Kaitara.” (Mwa. 27:24) E taekinna te Embera n Rom are Nero ni moan teina n tautaeka bwa e na aki motiki taekan taian tangitang ni kabane. N ana moan ririki n tautaeka aika wanua, e taneiai n tibwai mwioko nakoia tabemwaang. E ribootinaki n te boki ae The Life and Epistles of Saint Paul bwa ngkana e kariaia Nero te tangitang teuana bwa e na motika taekana, e ongoraeia n ana baareti ma taan anga taeka n reirei aika rangi ni mwaatai ao ni mwaaka.

E aki taekinaki n te Baibara bwa e ongoraea ana tangitang Bauro Nero ao ni motika taekana,  ke e mwiokoa temanna bwa e na ongoraeia ao n ribootinna nakoina. N aki ongeia bwa tera ae e rineia Nero ma e bae ni kabwarabwaraa Bauro bwa e taromauria Atuaia I-Iutaia ao e kaumakiia aomata nako bwa a na angan te tautaeka te karineaki ae tau n anganaki. (IRom 13:1-7; Tit. 3:1, 2) E taraa n ae e nakoraoi kateani bukin te rongorongo ae raoiroi irouni Bauro i mataia bwakuaku n te tautaeka, bwa e kainaomataaki ni kaboowiana irouni Kaitara.IBir. 2:24; Bire. 22.

MWIOKOARA NI KATEANI BUKIN TE RONGORONGO AE RAOIROI

E taku Iesu nakoia taan rimwina: “Ane kam na katikaki nako mataia kowana ao ueea ibukiu, bwa kam na kaotioti nakoia, ao nakoia akana tiaki I-Iutaia.” (Mat. 10:18) Bon te mwioko ae kakawaki te tei ibukin Iesu n aron aei. Ti kona n tokanikai n ara tangitang nakon te tautaeka man ara kakorakora ni katea bukin te rongorongo ae raoiroi. Ni koauana, te baere a baireia aomata aika aki kororaoi e aki ‘kamatoaa i matan te tautaeka’ taekan te rongorongo ae raoiroi n te aro ae kororaoi. Bon tii Ana Tautaeka n Uea te Atua ae e na karokoa te kabebeteaki n aki toki man te rawawata ao te ribuaka.TeMin. 8:9; Ier. 10:23.

Ma e kona naba ni karaoiroaki aran Iehova ni boong aikai ngkana a katea bukin aia onimaki Kristian. Ti riai ni katotonga Bauro n arona n rau, ni bwabwaina te koaua, ao n anai nanoia aomata. E tuangia taan rimwina Iesu bwa a aki riai ni ‘moantaai ni katauraoi aroia ni kaekai bukinaia, bwa e na angania aia taeka ma te wanawana, are a na aki kona n tukia taani kaaitaraia ke ni kakeweia.’Ruka 21:14, 15; 2Tim. 3:12; 1Bet. 3:15.

Ngkana a katea bukin aia onimaki Kristian i mataia ueea, kowana, ke kaain te tautaeka riki tabeman, a a kona n uarongorongo iai nakoia aomata ake tao e kangaanga kawaraia ma te reirei ni Kristian. Iai tabeua babaire n te boowi aika tei n ara itera ake a kanakoraoi riki tuua n te tautaeka, ike a a boutokaa iai inaomatara n uarongorongo ao n taromauri. E ngae ngke tera mwin tangitang aikai, ma e kimwareirei te Atua ngkai a ninikoria ana toro i aani kataaki.

E karietataaki aran Iehova ngkana ti katea bukin ara onimaki

^ bar. 8 E taku te tia kororongorongo ae James Parkes: “A inaomata I-Iutaia . . . ni kakaraoi aia toa. Akea te bwai ae kaokoro ni kakabwaia aikai, bwa ni karaoaia irouia kaain Rom a bon tii tou mwin aia katei ake a taneiai ni kakaraoi, n anga te inaomata ae rianako n te tabo teuana ma teuana ni mwakoron aia embwaea aika kakaokoro.”