Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  July 2016

Taani Karekea Ana Akoi ae Rianako te Atua Aika Kakaitau

Taani Karekea Ana Akoi ae Rianako te Atua Aika Kakaitau

“Ti bane ni karekea . . . te akoi ae rianako ae bati, ibukina bwa e bon onrake n te akoi ae rianako.”IOA. 1:16.

ANENE: 95, 13

1, 2. (a) Kabwarabwaraa ana kaikonaki Iesu ibukin te tia bwaibwai n te nne ni kureebe. (b) E kangaa ni kaikonakaki n te karaki anne aroaro aika te tituaraoi ao te akoi ae rianako?

E NAKON te tabo ni mwakete te tia uniki kureebe n te moaningabong teuana ni karekeia mwaane aika a na mwakuri n ana nne ni kureebe. A kukurei mwaane ake a reke irouna ni booia are e boraraoi ma ngaiia iai, ao a a nako ni mwakuri. Ma e kainnanoia riki taani mwakuri te tia bwaibwai ngaia are e a okiokira te tabo ni mwakete n te bong anne ni karekeia riki taani mwakuri, ao e bairea naba booia ae riai naake e kammwakuriia n tokin te bwakantaai anne. N te moantairiki, e ikotiia taani mwakuri ni kabane ao e angania booia ae tii te tikina, e ngae ngke a mwakuri n aoa aika bati ke tii teuana te aoa. Ngke a ataa aei naake a moani kammwakuraki ao a a ngurengure. E kaeka te tia bwaibwai ni kangai: ‘Tiaki kam boraraoi ma ngai ibukini boomi anne? Tiaki I inaomata n angania au tia mwakuri booia ae I taku? Kam bakantang ngkai I tituaraoi?’Mat. 20:1-15, kabwarabwara mai nano.

2 Ti kauringaki n ana kaikonaki Iesu teuana aroaron Iehova ae aki toki n taekinaki n te Baibara ae ana “akoi ae rianako.” (Wareka 2 I-Korinto 6:1.) Taani mwakuri ake a mwakuri tii teuana te aoa a aki riai ni bwanin booia, ma e kaotiota te akoi ae kamimi te tia bwaibwai aei. Ni kaineti ma te taeka ae “akoi ae rianako” ae rairaki ni Baibara aika bati bwa “atataiaomata,” e korea ae kangai te tia rabakau temanna i aon te Baibara: “Oin te iango n te taeka aei, bon te bwaintangira ae akea boona ae e aki riai n reke iroun te aomata, e aki mwakuria karekeana, ao e aki tau naba n anganaki.”

ANA BWAINTITUARAOI IEHOVA

3, 4. Bukin tera ao e kangaa Iehova ni kaota te akoi ae rianako nakoia aomata nako?

3 E taekinaki n te Baibara “te bwaintituaraoi ae akea boona ae ana akoi ae rianako te Atua.” (IEbe. 3:7) Bukin tera ao e kangaa Iehova n anga te “te bwaintituaraoi ae akea boona” aei? Ngkana ti ongeaba n te aro ae kororaoi n ana tua nako Iehova, ti a tau ngkanne ni karekea ana akoi. Ma ti boni kabwaka ni karaoa anne. Ngaia are e korea aei te Uea are Toromon ae wanawana: “Akea te aomata ae raoiroi n te aonnaba ae kakaraoa ae raoiroi n taai nako ao e aki bubure.” (TeMin. 7:20) E taekina aekan anne te abotoro Bauro ni kangai: “A bane ni bure aomata ao a bane ni kabwaka ni kaotiotii aroaron te Atua aika moanibaa n raraoi,” ao “boon te bure te mate.” (IRom 3:23; 6:23a) Anne raoi ae ti tau ni karekea.

4 Ma e kaota ana tangira Iehova nakoia aomata aika taani bure, ae te mwakuri n akoi ae rianako ae akea kabotauana. E kanakoa ana bwaintituaraoi ae te kabanea n raoiroi ae “Natina ae te rikitemanna,” nako aon te aba bwa e na mate ibukira. (Ioa. 3:16) Ngaia are e korea taekan Iesu Bauro bwa “e a baunaki ngkai n te mimitong ao te karineaki ibukina bwa e kammarakaki n te mate, bwa e aonga ni katoonga te mate ibukia ­aomata nako, rinanon ana akoi ae rianako te Atua.” (Ebera 2:9) Eng, “te bwaintituaraoi ae e anga te Atua, bon te maiu are aki toki rinanoni Kristo Iesu ae ara Uea.”IRom 6:23b.

5, 6. Baikara baika a na riki ngkana ti tautaekanaki n (a) te bure? (b) te akoi ae rianako?

5 A kangaa aomata n ituaki n te bure ao te mate ae karawawataira ni kabane? E kabwarabwaraa te Baibara ni kangai: “E tautaeka te mate bwa kaanga te uea rinanon ana bure te aomata ae tii temanna [ae Atam]” i aoia kanoana. (IRom 5:12, 14, 17) Ma e kakukurei bwa ti kona n rineia bwa ti na aki manga tautaekanaki ke n tauaki arora n te bure. Ngkana ti kaotiota onimakinan ana karea ni kaboomwi Kristo, ti a kakabwaiaaki iai man ana akoi ae rianako Iehova. N te aro raa? “Ike e kabatiaaki iai te bure, ao e a kabatiaaki riki iai te akoi ae rianako. Tera bukina? Bwa n aron te bure ae tautaeka bwa kaanga te uea n ikotaki ma te mate, ao ai aron naba te akoi ae rianako bwa e na tautaeka bwa kaanga te uea rinanon te raoiroi, ae kairiri nakon te maiu are aki toki rinanon Iesu Kristo.”IRom 5:20, 21.

6 E ngae ngkai taani bure ngaira, ma ti riai n aki kariaia bwa e na tautaekani maiura te bure. Ngkana ti karaoa ae bure ti na bubutiia Iehova kabwaraan ara bure. E kauringia Kristian Bauro ni kangai: “E aki riai n tautaeka te bure i aomi, kioina ngkai kam aki mena i aan te tua, ma kam mena i aan te akoi ae ria­na­ko.” (IRom 6:14) Ngaia are ti a ­tautaekanaki n te akoi ae rianako. Tera mwina? E kabwarabwaraa ni kangai Bauro: “Ana akoi ae rianako te Atua . . . e kataneiaira bwa ti na rawa nakoni bwaai ni kabane ake a kaitaraa nanon te Atua ao nakon tangirani bwain aon te aba, ao e kataneiaira bwa ti na maiuakina te iangoraoi ao te eti ao tangiran te Atua n te waaki ae ngkai i aon te aba.”Tit. 2:11, 12.

E “KAOTIOTAKI N AANGA AIKA BATI” TE AKOI AE RIANAKO

7, 8. Tera nanon ae e “kaotiotaki n aanga aika bati” ana akoi ae rianako Iehova? (Nori taamnei ni moan te kaongora aei.)

7 E korea aei te abotoro Betero: “Kam na kabongana te aeka ni bwaintituaraoi are tibwaaki nakoimi n tatabemaningkami nako n ami beku i marenami, ngkai tooro aika raoiroi ngkami aika kam a tia n anganaki ana akoi ae rianako te Atua, ae kaotiotaki n aanga aika bati.” (1Bet. 4:10) Tera nanon anne? E nanonaki iai bwa n aki ongei kataaki aika ti kaaitarai, e kona ni buokira Iehova n tokanikai i aoia. (1Bet. 1:6) E na anganira n taai nako te bwai ae ti kainnanoia raoi bwa ti aonga n nanomwaaka i aani kataaki.

8 E boni kaotaki ana akoi ae rianako Iehova n aanga aika bati. E korea aei te abotoro Ioane: “Ti bane ni karekea mairouna te akoi ae rianako ae bati, ibukina bwa e bon onrake n te akoi ae rianako.” (Ioa. 1:16) Ti karekei kakabwaia aika bati ibukina bwa e kaotiota ana akoi ae rianako Iehova n aanga aika bati. Baikara tabeua mai iai?

9.Ti kangaa ni kakabwaiaaki man ana akoi ae rianako Iehova, ao tera arora ni kaota ara kakaitau iai?

9 A kabwaraaki ara bure. Ibukin ana akoi ae rianako Iehova, a a kabwaraaki ara bure ngkana ti rairi nanora ao n teimatoa ni buakana tangiran te bure. (Wareka 1 Ioane 1:8, 9.) A riai ni kaonaki nanora n te kakaitau n ana nanoanga te Atua ao ni kaungaaki iai bwa ti na neboia. E taku Bauro ngke e koroboki nakoia raona ni kabiraki: “E kamaiuira [Iehova] mani mwaakan te rotongitong ao e uotira nakon ana tautaeka n uea Natina are e tangiria, are e reke mairouna kainaomataara n te kaboomwi, are kabwaraan ara bure.” (IKoro. 1:13, 14) Ibukina bwa a kabwaraaki ara bure, e a uki te mataroa nakoni kakabwaia aika bati riki.

10. Tera ae ti karekea man ana akoi ae rianako te Atua?

10 E reke ara iraorao ae rau ma te Atua. Ti aki kororaoi, ngaia are bon taani kairiribai ngaira nakon te Atua man te tai are ti bungiaki iai. E kakoauaa aei Bauro ngke e kangai: “Ngke ti kairiribai ngkoa nakon te Atua ao ti raoiakinaki ma ngaia rinanoni maten Natina.” (IRom 5:10) Man raoiakinara aei, ti a kona ni karekea te rau ma Iehova. E kairekerekea te kakabwaia aei Bauro ma ana akoi ae rianako Iehova ngke e kangai: “Ngkai ti [ae taekaia tarini Kristo aika kabiraki] a atongaki bwa ti raoiroi ibukin ara onimaki, ti bia teimatoa n raoi ma te Atua rinanon ara Uea ae Iesu Kristo, ae rinanon onimakinan teuaei, e a reke inaomatara ni karekea te akoi ae ria­na­ko, ae e a reke iroura ngkai.” (IRom 5:1, 2) Ai tamaroara te kakabwaia aei!

Te kakabwaia ae ongoraean te rongorongo ae raoiroi (Nora barakirabe 11)

11. A kangaa taani kabiraki ni kairiia “tiibu tabemwaang” nakon te raoiroi?

11 Ti kairaki nakon te raoiroi. Ti bane n aki raoiroi. Ma e a kaman taekinna te burabeti ae Taniera bwa n tain te toki ao “akana ataibwai” ae te nikira aika kabiraki, a na “kairiia aika bati nakon te raoiroi.” (Wareka Taniera 12:3.) Rinanon aia uarongorongo ao aia angareirei, a a tia ni kairiia mirion ma mirion “tiibu tabemwaang” bwa a na raoiroi i matan Iehova. (Ioa. 10:16) Ma e tii kona n reke aei man ana akoi ae rianako Iehova. E kabwarabwaraa Bauro ni kangai: “E angania te Atua te bwaintituaraoi ae akea boona, ngke e atongia bwa a raoiroi n ana akoi ae ria­na­ko rinanon te kainaomataaki ae reke man te kaboomwi, are e kabwakaaki boona irouni Kristo Iesu.”IRom 3:23, 24.

Te kakabwaia ae te tataro (Nora barakirabe 12)

12. Tera irekereken te tataro ma ana akoi ae rianako te Atua?

12 Kaanian ana kaintokanuea te Atua rinanon te tataro. Ibukin ana akoi ae rianako Iehova, e a anganira te kakabwaia ae kaanian ana kaintokanuea i karawa rinanon te tataro. E bon atonga ana kaintokanuea Iehova Bauro bwa “te kaintokanuea are reke iai te akoi ae rianako,” ao e kaoira bwa ti na kaania “ma te aki maaku.” (Ebera 4:16a) E anganira te kakabwaia aei Iehova iroun Natina, “bwa rinanona ao ti a kona iai n taetae n aki maaku ao n akea tukara, ngkai ti onimakina Kristo.” (IEbe. 3:12) Te tataro nakon Iehova n aki maaku, bon te anga ae moan te tamaroa ibukini kaotan ana akoi ae rianako.

Karekeani buokara n te tai ae ti kainnanoia iai (Nora barakirabe 13)

13. Ti kangaa ni karekea “buokara n te tai are ti kainnanoia iai” man te akoi ae rianako?

13 Karekean te ibuobuoki n te tai are kainnanoaki iai. E kaungaira Bauro bwa ti na aki maaku ni kawara Iehova n te tataro “bwa ti aonga n nanoangaaki ao ni karekea te akoi ae rianako ibukini buokara n te tai are ti kainnanoia iai.” (Ebera 4:16b) N taai ake ti karawawataaki iai ni kataaki ke kangaanga i nanoni maiura, ti kona n onnonia Iehova bwa e na nanoangaira ao ni buokira. E kaekai ara tataro e ngae ngke e bon aki tau n reke iroura. E aki toki ni kamanenaia raora n te onimaki bwa a na buokira, “ngaia ae ti rangi n ninikoria ao ti kangai: ‘Te tia buokai Iehova, N na aki maaku. Tera ae e kona ni karaoia te aomata nakoiu?’ ”Ebera 13:6.

14. A kangaa ni kakabwaiaaki nanora man ana akoi ae rianako Iehova?

14 Karekeani kabebetean nanora. Te kakabwaia ae moan te kakawaki ae reke rinanon ana akoi ae rianako Iehova boni kabebetean te nano ae karawawataaki. (TaiAre. 51:17) E korea ae kangai Bauro nakoia Kristian i Tetaronike, ake a kaaitara ma te bwainikirinaki: “Ke e kabebetei nanomi ara Uea ae Iesu Kristo ao te Atua ae Tamara, ake a tangirira ao n anganira te kabebeteaki n aki toki ma te kantaninga ae raoiroi rinanon te akoi ae rianako, ao ke a kakorakoraingkami.” (2Tet. 2:16, 17, kabwarabwara mai nano) Ai karaunanora ataakin te mwamwannano ae ti karekea mairoun Iehova man ana tangira ao ana akoi!

15. Ni kaineti ma ana akoi ae rianako te Atua, tera te kantaninga ae reke iroura?

15 Kantaningaan te maiu ae aki toki. Ngkai taani bure ngaira, bon akea ara kantaninga ngkana akea te ibuobuoki. (Wareka Taian Areru 49:7, 8.) Ma e anganira Iehova te kantaninga ae moan te raoiroi. E berita ni kangai Iesu nakoia taan rimwina: “Aio nanon Tamau, bwa aomata nako ake a ataa te Nati ma n onimakinna, e na reke irouia te maiu are aki toki.” (Ioa. 6:40) Eng, te kantaninga ae te maiu n aki toki bon te bwaintituaraoi ae kaotaki iai n te aro ae moan te raoiroi ana akoi ae rianako te Atua. E taku Bauro are ataa raoi te koaua aei: “E a tia ni kaotaki ana akoi ae rianako te Atua, ae karekea te kamaiuaki nakoia aeka n aomata ni kabane.”Tit. 2:11.

TAI KABONGANA BUAKA ANA A KOI AE RIANAKO TE ATUA

16. A kangaa tabeman Kristian ake rimoa ni kabongana buaka ana akoi ae rianako te Atua?

16 Ngkai a bati kakabwaia aika katauraoaki rinanon ana akoi ae rianako Iehova, ti riai n aki kan rarabakau n iangoia ae e kariaia aroaro ni kabane. Iai tabeman i buakoia Kristian ake rimoa ake a kataia ni “kabongana ana akoi ae rianako te Atua bwa karekean angaia ni karaoa te aroaro ae kammaira.” (Iuta 4) A bae n iangoia Kristian aika aki kakaonimaki aikai bwa a kona ni bure ao e na kabwarai aia bure Iehova n taai nako. Ao ae moan te buakaka riki, a kataia n anai nanoia tariia bwa a na raonia ni karaoa ae bure. Ane e karaoa naba anne ni boong aikai, e a tia ni “kamatauningaa te taamnei are e kaotiotaki iai ana akoi ae rianako te Atua.”Ebera 10:29.

17. Tera te reirei ni kairiri ae matoatoa are e anga Betero?

17 E a tia Tatan ni boong aikai ni mwamwanaiia tabeman Kristian bwa a na iangoia ae a kona ni bure ao te Atua e na kabwarai aia bure ao akea tuuaaia. E ngae ngke e kukurei Iehova ni kabwarai aia bure taani bure aika rairi nanoia, ma e kantaningaira bwa ti na buakana nanora ae bubure. E kaira Betero te Atua bwa e na korea aei: “Ngkami aika kam tangiraki, kioina ngkai ai kaman iai iroumi te atatai aei, kam na kawakiningkami bwa kam kaawa n iraraang n aia kairua te koraki aika akiako, ao kam na bwaka man aromi n teimatoa. Ma kam na ririkirake n te akoi ae rianako, ao n te atatai ibukin ara Uea ae Iesu Kristo ae ara tia Kamaiu.”2Bet. 3:17, 18.

E KAREKEI MWIOKO TE AKOI AE RIANAKO

18. Baikara mwiokoara ake ti karekei man ana akoi ae rianako Iehova?

18 Ngkai ngaira taani karekea ana akoi ae rianako Iehova aika kakaitau, ti riai ni kamanenai bwaai n tituaraoi aika ti anganaki ni kamoamoaa iai te Atua ao ni buokiia raora n aomata. N aaro raa? E kaeka Bauro ni kangai: “Kioina ngkai a kakaokoro nako bwaai n tituaraoi aika ti anganaki ni kaineti ma te akoi ae rianako . . . ngkana te mwakuri ni minita, ti na kakaraoa te mwakuri ni minita, ao ane e angareirei, ke e teimatoa n angareirei. Ke ane e kaungaunga, ke e teimatoa ni kaungaunga, . . . ane e kaotiota te nanoanga, ke e karaoia ma te kimwareirei.” (IRom 12:6-8) Ibukin te akoi ae rianako ae e anganira Iehova, ti riai ni katabetabeira n te mwakuri ni minita, n reireinia aomata n te Baibara, ni kaungaia raora ni Kristian, ao ni kabwarai aia bure akana kaunira.

19. Tera mwiokoara ae e na neneraki n te kaongora ae imwina?

19 Ngkai ngaira taani karekea ana tangira ae tituaraoi te Atua aika kakaitau, ti riai ni kaungaaki bwa ti na karaoa ara kabanea ni konaa ni “kakororaoa kaotiotan te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana akoi ae rianako te Atua.” (Mwa. 20:24) E na neneraki raoi te mwioko aei n te kaongora ae imwina.

[1] (barakirabe 2) Nora “Akoi ae rianako” i aan “Nanon Taeka Aika Kabonganaaki n te Baibara” n Te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae e a tia n rinanoaki.