Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

E Aera Ngkai Ti Riai n “Teimatoa n Tantani”?

E Aera Ngkai Ti Riai n “Teimatoa n Tantani”?

“Kam aki ataa te bong are e na roko iai ami Uea.”MAT. 24:42.

ANENE: 136, 129

1. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e kakawaki ataakin te tai ao baika riki i rarikira. (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

AKEA bwa e nang waaki te bwabwaro! E a nako mooa te tia babaire ao e kamauriia kaain te botaki. Ti a ataia ae ti riai n tekateka n ara tabo n ongoraea te katangitang imwaini moanakin te bwabwaro. Aei te tai ni kakauongo n akea te karongoa nakon te katangitang ae tangiraoi mairouia taani katangitang, ao ae moan te kakawaki, ti na katauraoi ara iango ao nanora nakoni kabwarabwara aika a na waakinaki. Ma iai tabeman aika aki kakauongo, a nakonako ke a maroro ma raoraoia, ao a aki ataia ae e a moanaki te botaki. E oti iai bwa a aki teimatoa n tataraa te tai ao baika riki i rarikia, n aron are e a roko mai moa te tia babaire, e a tang te katangitang, ao a a tekateka kaain te botaki. Ti buokaki n te bwai ae riki aei bwa ti na ataa kaanin te tai ibukin te bwai ae rangi ni kakawaki riki, are e kauringira iai te bwai ae e na riki n te tai ae e a kaan ae imwaira. Ao tera te bwai anne?

2. E aera ngke e tuangia taan rimwina Iesu bwa a na “teimatoa n tantani”?

2 Ngke e taekina “tokin te waaki ae ngkai i aon te aba” Iesu Kristo, e boni kaumakiia iai taan rimwina ni kangai: “Teimatoa n taratara, teimatoa n tantani, bwa kam aki ataa te tai ae e a tia ni baireia te Atua.” Imwina, e okioki ni kaungaia Iesu ni kangai: “Teimatoa n tantani.” (Mat. 24:3; wareka Mareko 13:32-37.) E kaotaki naba n ana rongorongo Mataio te maroro are e kauringia iai Iesu taan rimwina bwa a na teimatoa ni kamarurungia: “Mangaia ae teimatoa n tantani, bwa kam aki ataa te bong are e na roko iai ami Uea. . . . Kam na tauraoi naba ngkami, bwa e na roko Natin te aomata n te aoa are kam taku bwa e na aki roko iai.” E taku riki: “Mangaia ae teimatoa n tantani, bwa kam bon aki ataa te bong ma te aoa.”Mat. 24:42-44; 25:13.

3. E aera ngkai ti mutiakina ana kauring Iesu?

3 Ngkai Ana Tia Kakoaua Iehova ngaira, ti mutiakina raoi ana kauring Iesu. Ti ataia bwa ti a maiu ngkai n “tain te toki,” ao e a kimototo te tai imwaini moanakin te “rawawata ae korakora”! (Tan. 12:4; Mat. 24:21) Ti nori buaka aika karikii karawawata, rikiraken te aroaro ae aki riai ao te buakaka, te kamangaongao irouia Aaro, roongo, aoraki aika kamamate, ao mwaeiei ni kabutaa te aonnaba. Ti ataia ae e a tabe ni kakororaoaki te mwakuri n uarongorongo ae korakora ibukin te Tautaeka n Uea n taabo nako irouia ana aomata Iehova. (Mat. 24:7, 11, 12, 14; Ruka 21:11) Ti ingainga ni kariariaa te bong are e na roko iai te Uea ao ni kakoroi bukin ana kantaninga te Atua.Mareko 13:26, 27.

E A KAAN RIKI TE TAI

4. (a) E aera bwa ti kona ni kakoauaa ae e a ataa Iesu ngkai te tai are e na roko iai Aremaketon? (b) E ngae ngke ti aki ataa te tai ae e na moanaki iai te rawawata ae korakora, ma tera ae ti kona ni kakoauaa?

4 Ngkana ti kaea te bwabwaro, ti ataa te tai ae a na moanaki iai taian reirei. Ma n aki ongei ara kakorakora, ti bon aki kona n ataa raoi te tai ae e na moanaki iai te rawawata ae korakora. Ni menan Iesu i aon te aba ao e taku: “Akea ae e ataa te bong ma te aoa anne, a aki ataia anerani karawa ao e aki ataia naba te Nati, ma tii te Tama.” (Mat. 24:36) Ma e a tia n anganaki Kristo te mwaaka i karawa bwa e na buakana ana waaki Tatan. (TeKao. 19:11-16) Ngaia are e eti iangoan ae e a ataa Iesu ngkai te tai are e na roko iai Aremaketon. Ma ti aki ataia ngaira, ngaia are e kakawaki teimatoara n tantani ni karokoa moanakin te rawawata ae korakora. E bon ataa raoi te tai anne Iehova. E a tia n namata te tai raoi are e na roko iai te toki. E ataia ae e a kaan riki te tai are e na moanaki iai te rawawata ae korakora, ao “e na aki waeremwe!” (Wareka Abakuka 2:1-3.) Ti kangaa ni kakoauaa aei?

5. Taekina te katoto ae oti iai bwa a kokoro bukin ana taetae ni burabeti Iehova n taia raoi.

5 A kokoro bukin ana taetae ni burabeti Iehova n taia raoi! Iangoa te tai raoi are e kainaomataia iai tibun Iteraera mai Aikubita. Ni kaineti ma Nitian 14, 1513 B.C.E. e taku Mote: “N tokin ririki ake 430, ao a a otinako n te bong naba anne ana aomata ni kabane Iehova aika mwaitikurikuri man te aba ae Aikubita.” (TeOti. 12:40-42) A moanaki “430 te ririki” ngke e karaoa ana berita Iehova ma Aberaam n 1943 B.C.E. (IKar. 3:17, 18) Tabeua te tai imwina, e taku Iehova nakon Aberaam: “Ko na ataia raoi bwa a na riki kanoam bwa ianena n te aba ae tiaki abaia, ao a na tautoronaki ma ni karawawataaki i nanon 400 te ririki irouia aomata ake iai.” (KBwaai 15:13; Mwa. 7: 6) E oti iai bwa a moanaki “400 te ririki” ni karawawata akanne n 1913 B.C.E. ngke e kakanikoaki Itaaka iroun Itimaera ngke e kakoriraki, ao a toki ririki akanne ngke a otinako tibun Iteraera mai Aikubita n 1513 B.C.E. (KBwaai 21:8-10; IKar. 4:22-29) Eng, aua te tienture imwain anne ao Iehova e taekina te tai raoi are e na kamaiuia iai ana aomata!

6. E aera bwa ti kona ni kakoauaa ae e na kamaiuia ana aomata Iehova?

6 E mena naba Iotua i buakoia naake a kainaomataaki mai Aikubita, ao e kauringia tibun Iteraera ni kabane ni kangai: “Kam ataia raoi ma nanomi ni kabane ao maiumi ni kabane, bwa bon akea te taeka teuana ae bwaka mani berita aika raraoi ni kabane ake e taekin nakoimi Iehova ae Atuami. A bane ni koro bukia ibukimi. E aki bwaka te taeka teuana mai buakoia.” (Iot. 23:2, 14) Ti kona ni kakoauaa bwa e na boni koro bukin ana berita Iehova, are e na kamaiuira n te rawawata ae korakora. Ma ngkana ti kani kamaiuaki ni kamaunaan te waaki ae ngkai, ti riai n teimatoa n tantani.

E KAKAWAKI TE TEIMATOA N TANTANI IBUKIN TE KAMAIUAKI

7, 8. (a) Tera taben te tia tantani rimoa, ao tera reireiara iai? (b) Taekina te katoto n te bae kona n riki ngkana a matu taan tantani n aia tai n tei.

7 E reke reireiara man taai ake rimoa ibukini kakawakin te teimatoa n tantani. N taai akanne, a bati kaawa aika bubura n aron Ierutarem ake a otabwaniniaki n ooia aika rie­ta­ta. A kamanoaki raoi iai mairouia taani buakana te kaawa. A tei taan tantani i aon taian oo aikai ike a a kona iai n nora te aba are i rarikin te kaawa. A tei tabeman riki taan tantani ni mataroan te kaawa. A riai n teimatoa n tantani ni ngaina ao ni bong ao ni kaongoia kaain te kaawa ngkana iai te kabuanibwai ae e na riki. (Ita. 62:6) A ataa kakawakin te teimatoa n tantani ao n tataraa te bwai ae riki, bwa ngkana a aki ao a kona ni mate aomata aika bati.Etek. 33: 6.

8 E taekinna te tia kororongorongo rimoa ae te I-Iutaia ae Josephus bwa n 70 C.E., ao ana taanga ni buaka Rom a taua te Taua ae Antonia ae toma ma oon Ierutarem, bwa a matu taan tei n te mataroa! Ibukin anne, a a kona n rin n tembora kaain Rom ao ni kauraa. Anne raoi kabanean iteran te rawawata ae moan te korakora are a rinanona kaain Ierutarem ao I-Iutaia.

9. Tera ae a aki ataia angia aomata n taai aikai?

9 Angiin tautaeka ni boong aikai a kateiia “taan tantani” i aon tian abaia ma aia bwai ni kataratara aika karaobwai aika boou. A tarataraiia taan ninia aia tabo ao taani kairiribai ake a na karekea te kangaanga nakoni mweraoin abaia. Ma “taan tantani” akanne a tii kona n atai baikana karuanikai akanne mairouia tautaeka n aomata ke aomata. A aki ataia ae iai Ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa ae mena i nanoni baini Kristo, ao a aki atai naba baika karaoaki iai ma te motikitaeka ae e a kaan roko ibukia botannaomata nako. (Ita. 9:6, 7, kabwarabwara mai nano; 56:10; Tan. 2:44) N te itera are teuana, ngkana ti taratara raoi ao n teimatoa n tantani n te aro n taamnei, ti na bon tauraoi n rokon te bong ni motikitaeka anne.TaiAre. 130:6.

TARATARAIKO BWA KO NA AKI KERIKAAKI MAN TEIMATOAM N TANTANI

10, 11. (a) Tera ae ti riai n tarataraira raoi mai iai, ao bukin tera? (b) E aera ngkai ko kakoauaa bwa e a tia te Riaboro ni kariria aomata bwa a na aki tabe ma ana taetae ni burabeti te Baibara?

10 Iangoa te tia tantani ae teimatoa n tei n ana tabo ni kangainaa. Tabeua te aoa imwain tokin ana tei, e a moanna ni kua ao n nimatutu. N aron anne, ngkai ti a uakaan riki ma tokin te waaki ae ngkai, e a rangi ni kangaanga riki teimatoara ni kamarurungira. Ai kananokawakira ngkana ti aki teimatoa n tantani! Ti na rinanoi baika tenua ake a kona ni kakerikaaka marurungira ao taningamaraura ngkana ti aki taratara raoi.

11 E kairaraangia aomata te Riaboro bwa a na aorioriia n aia onimaki. Tabeua te tai imwaini maten Iesu, ao tentai ana tai ni kauringia taan rimwina taekan “te tia tautaeka i aoia kaain te aonnaba aei.” (Ioa. 12:31; 14:30; 16:11) E ataia Iesu ae e na karooi nanoia aomata Tatan bwa a aonga n aki iaiangoa waekoani koroni bukin ana taetae ni burabeti te Atua ibukin taai aika imwaira. (Teb. 1:14) E kamataki aia iango aomata Tatan rinanon te botaki n Aro ae kewe ae katobibia te aonnaba. Tera ae ko kunea ngkana ko mamaroro ma tabemwaang? Tiaki e a kamani ‘kamataki nanoia te koraki ake a aki onimaki’ te Riaboro, bwa a na rawa n ongora rokon tokin te waaki ae ngkai ao te koaua ae e a tautaeka ngkai Kristo n Ana Tautaeka n Uea te Atua? (2Kor. 4:3-6) Mwaitira am tai ae ko ongo iai aia taeka aomata aei: “I aki kan ongora”? N angiin te tai, a aki bwerengaki ngkana ti kataia n tuangia te bae e nang riki nakon te aonnaba.

12. E aera bwa ti aki riai ni kariaia te Riaboro bwa e na mwamwanaira?

12 Tai kariaia aki bwerengakia tabemwaang bwa a na kabwarai nanomi man teimatoami n tantani. Kam bon ataa kakawakina. E korea ae kangai Bauro nakoia raona n te onimaki: “Kam bon ataia raoi bwa e na roko ana bong Iehova,” ao e reitia ni kangai, “n ai aron rokon te tia iraa n te tairiki.” (Wareka 1 I-Tetaronike 5:1-6.) E kauringira Iesu ni kangai: “Kam na tauraoi naba ngkami, ibukina bwa e na roko Natin te aomata n te aoa are kam aki kantaningaia iai.” (Ruka 12:39, 40) E na waekoa Tatan ni mwamwanaiia aomata bwa a na kakoauaa te iango ae kairua ae “iai te rau ao iai te mweraoi.” E na burebureiia naba bwa a na iangoia ae e bon nakoraoi ngkai te waaki n te aonnaba. Ma tera arora iai? Ti na aki ‘kauiaaki n aroia taan iraa’ n te bong ni motikitaeka arei ngkana ti “taratara ao ni kawanawanaira.” Anne bukina ae ti riai ni wareka Ana Taeka te Atua ni katoabong ao ni kananoi ara iango ni baike e tutuangira Iehova.

13. A kangaa n rotaki aomata n nanon aon te aba, ao ti na kangaa n rarawa nakon te kariri ane karuanikai anne?

13 E karika te nimatutu n te onimaki nanon aon te aba. A bati aika tabeakin riki tabeia ni katoabong ibukini maiuia ao a aki “ataia bwa a kainnanoa te Atua.” (Mat. 5:3) A katikaki nanoia ni bwain te aonnaba ae kairiri nakon “ana kaibwabwaru te rabwata ma baika a tangiri maata.” (1Ioa. 2:16) A karikirakea riki ‘tangiran te kakukurei’ irouia aomata taabo ni kaakibotu, ao a a kakaiaki riki kariri n te ririki teuana ma teuana. (2Tim. 3:4) Aei bukina ngke e tuangia Kristian Bauro bwa a riai n aki “bairea irakin nanon ana kaibwabwaru te rabwata,” ae karekea te nimatutu n te onimaki.IRom 13:11-14.

14. Tera te kauring ae ti noria n Ruka 21:34, 35?

14 Ti tangira taamnein te Atua ni maiura ao tiaki nanon aon te aba. E kaotaira Iehova n taamneina bwa ti na ota raoi ni baika a na riki n taai aika imwaira. (1Kor. 2:12) Ma ti riai n taratara raoi. A kona naba baika ti taneiai ni kakaraoi ni katikiiranako man ara beku ibukin Iehova ngkana ti kariaia bwa a na karibwai ara tai. (Wareka Ruka 21:34, 35.) A kona ni kakanikoira tabemwaang ngkai ti teimatoa n tantani, ma ti aki riai ni kabuaa nanora n umaki ibukin anne. (2Bet. 3:3-7) Ma ti riai ni katoatai n iraorao ma raora ni Kristian n ara bobotaki n te ekaretia, ike e mena iai taamnein te Atua.

Ko karaoa am kabanea ni konaa bwa ko aonga n teimatoa n tatauraoi n te aro n taamnei? (Nori barakirabe 11-16)

15. Tera ae riki nakoni Betero, Iakobo, ao Ioane, ao e na kangaa n riki naba anne nakoira?

15 E kona rabwatara ae aki kororaoi ni kamamaraa ara motinnano ae te teimatoa n tantani. E ataia Iesu ae a aki kororaoi aomata ao a mamaara naba. Iangoa te baere riki n te tairiki are imwain tiringan Iesu. Ibukini kateimatoaan etin arona, e riai ni butiia Tamana are i karawa kakorakoraana. A tuangaki Betero, Iakobo, ao Ioane iroun Iesu bwa a na “teimatoa n tantani” ngke e tabe n tataro. Ma a aki ataa karuanikain te bwai are e nang riki. A aki teimatoa n tantani ibukin aia Toka ma a kariaia mamaaran rabwataia bwa a na rotaki iai ao a a matu. E ngae naba ngke e kua Iesu, ma e teimatoa n taratara ao ni kakorakoraa n tataro nakon Tamana. Anne te bwai ae a riai ni karaoia raona aikai.Mareko 14:32-41.

16. Ni kaineti ma Ruka 21:36, e kangaa Iesu n tuangira bwa ti na “teimatoa n tantani”?

16 E bati ae kainnanoaki riki n te “teimatoa n tantani” nakon tii kani karaoana. Tabebong imwain te baere riki n te onnaroka ae Ketetemane, ao Iesu e tuangia abotoro naba akanne bwa a na kakorakoraia n tataro ni bubutii nakon Iehova. (Wareka Ruka 21:36.) Ngaia are ngkana ti na teimatoa n tantani n te aro n taamnei, ti riai naba n tatauraoi n tataro.1Bet. 4:7, kabwarabwara mai nano.

KAOTIA BWA KO TEIMATOA N TANTANI

17. Ti na kangaa ni koaua raoi bwa ti a tauraoi imwain te bwai ae e na riki n te tai ae e a uakaan ae imwaira?

17 Kioina ngkai e taekinna Iesu bwa e na roko te toki “n te aoa are [ti] taku bwa e na aki roko iai,” ai tiaki ngkai te tai n nimatutu n te aro n taamnei, ao te tai naba ibukini baika iangoaki n ana waaki Tatan bwa a kakukurei ao baika a tangiri rabwatara. Anne bon tii te mii. (Mat. 24:44) E tuangira te Atua ma Kristo n te Baibara aia babaire ibukira n te tai ae e a rangi ni kaan ae imwaira, ao arora ni kona n teimatoa n tantani. Ti riai n tabe ma ara onimaki, ara iraorao ma Iehova, ao baika riai ni moanibwaiaki ibukin te Tautaeka n Uea. Ti riai n ataa te tai ao baika riiriki bwa ti aonga n tauraoi imwain te bwai ae e na riki. (TeKao. 22:20) E boboto iai kamaiuara!

[1] (barakirabe 14) Nora mwakoro 21 n te boki ae God’s Kingdom Rules!