“I a tia n taekinna ao N na boni karokoa. I a tia ni baireia ao N na boni kakoroa naba bukina.”ITA. 46:11.

ANENE: 25, 18

1, 2. (a) Tera ae e a tia ni kaotia nakoira Iehova? (b) Tera te karaunano n Itaia 46:10, 11 ao 55:11?

A MATAATA ao a rangi ni kakawaki moan taeka n te Baibara aikai: “N te moantai ao e karika karawa ma te aonnaba te Atua.” (KBwaai 1:1) E koaua ae tii teutana otara ni baika bati ake e karikii te Atua, n aron tinanikun te aonnaba, te oota, ma ana katikitiki te aonnaba, ao ti a tia n nora tii mwakoron te iuniweeti ae uarereke. (TeMin. 3:11) Ma e ngae n anne, e kaota nakoira ana kantaninga Iehova ibukin te aonnaba ao te botannaomata. E na riki te aonnaba bwa mwengaia ni koaua aomata aika karikaki bwa katotongan te Atua. (KBwaai 1:26) A na riki bwa natina ao Iehova e na riki bwa Tamaia.

2 N aron ae e kabwarabwaraaki ni mwakoro tenua ni Karikani Bwaai, e a kaitaraaki ana kantaninga Iehova. (KBwaai 3:1-7) Ma tiaki nanona bwa e a aki kona ni kaetaki te kangaanga anne. Akea ae kona n tuka ana iango Iehova. (Ita. 46:10, 11; 55:11) Ngaia are ti kona ni kakoauaa ana moani kantaninga Iehova bwa e na boni kakororaoaki n taina raoi!

3. (a) Baikara koaua aika kakawaki ibukin otara n te rongorongo ae n te Baibara? (b) E aera bwa ti a manga rinanon reirei aikai n te tai aei? (c) Taekin titiraki aika ti na maroroakin.

3 Akea te nanououa bwa ti atai ana koaua te Baibara ni kaineti  ma ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba ma te botannaomata, ao ana mwakuri Iesu Kristo ae moan te kakawaki ibukini kakororaoan ana kantaninga te Atua. A rangi ni kakawaki ao tao boni ngaai ake ti moan reiakini ngke ti reiakina Ana Taeka te Atua. Ibukin anne, ti kani buokiia aomata aika raoiroi nanoia bwa a na reiakini koaua aika kakawaki aikai. N iaiangoan te kaongora aei ngkai n ara ekaretia, ti a kakorakoraira iai ni kaoia aomata aika bati n aron ara konaa nakoni Kauringaani Mateni Kristo. (Ruka 22:19, 20) A na reiakina ae bati ibukin ana kantaninga te Atua naake a kaea. Ngaia are ni boong ake imwain raoi te Kauring, bon tain raoi iaiangoan titiraki tabeua aika ti kona ni karikirakei iai nanoia naake ti reirei n te Baibara ma ngaiia, ao aomata riki tabeman aika raoiroi nanoia bwa a na kaea te botaki ae kakawaki aei. Ti na maroroakin titiraki aika tenua aikai: Tera ana moani kantaninga te Atua ibukin te aonnaba ao te botannaomata? Tera te kangaanga are e riki? Ao bukin tera bwa ana karea ni kaboomwi Iesu bon te kiing ae e na kauka te kawai ibukini kakororaoan ana kantaninga te Atua?

TERA ANA MOANI KANTANINGA TE TIA KARIKIRIKI?

4. E kangaa ni kaotaki mimitongin Iehova n te karikibwai?

4 Bon te tia Karikiriki ae kamimi Iehova. A bane ni boraoi baike e karikii ma ana kaetieti aika moan raraoi. (KBwaai 1:31; Ier. 10:12) Tera reireiara n noran ana karikibwai aika tamaroa ma ni baireaki raoi? Ngkana ti nori ana karikibwai ni kabane Iehova, ti mimi ngkai baika uarereke ao aika bubura a bane n iai manenaia. Antai ae e na aki mimi n ana cell te aomata ae kaminonano karaoana, ke te ataei ae e a tibwa bungiaki, ke bungin taai ae moan te tamaroa ma ni kantara? A kantara iroura ana karikibwai aikai ibukina bwa ti karikaki ma ataakin te bwai ae rangi n tamaroa.Wareka Taian Areru 19:1; 104:24.

5. E kangaa Iehova n taraia raoi bwa a na bane ni kaai ni mwakuri ana karikibwai?

5 N aron ae e noraki n te karikibwai, e tatangira Iehova bwa e katei tiani bwaai nako. E karaoi tuua ibukin te karikibwai ao te aroaro ni maiu ae riai bwa a aonga ni kaai ni mwakuri bwaai ni kabane. (TaiAre. 19:7-9) A a tia bwaai ni kabane n te iuniweeti ni katauaki ma aia tabo ao aia mwakuri ni kaineti ma ana kantaninga te Atua. E katei naba kaetieti Iehova ibukin aron ana karikibwai n uaia ni mwakuri. N te katoto, te tua ibukin ana katikitiki te aonnaba e kateimatoa kaanin karawan te aonnaba ma te aonnaba, e bairea tain te iabuti ma te ora ao taiani marawa, ao e karaoi baika kainnanoaki ibukin te maiu i aon te aba. A bane taiani karikibwai n ikotaki naba ma aomata ni mwainging ao ni mwakuri n aki riaon tiaia aikai. E teretere ngkanne bwa bairean raoi baika karikaki, e kakoauaaki ae iai ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba ao te botannaomata. Ti kona ni kairi aia iango aomata n ara mwakuri ni minita bwa a na ataa te tia Karikiriki ae bairei baikai n te aro ae kamimi.TeKao. 4:11.

6, 7. Baikara bwaai n tituaraoi tabeua ake a anganaki Atam ma Ewa iroun Iehova?

6 Bon ana moani kantaninga Iehova ibukin te botannaomata bwa a na maekana te aonnaba aei n aki toki. (KBwaai 1:28; TaiAre. 37:29) E tituaraoi n angania Atam ma Ewa bwaai n tituaraoi aika raraoi aika kakaokoro bwa a aonga ni kukurei ni maiuia. (Wareka Iakobo 1:17.) E angania naba Iehova te inaomata n rinea ae a na karaoia, te rabakau n iango, te konabwai ni kaotiota te tangira ao ni kukurei n aia iraorao. E kataetaea Atam te tia Karikiriki ao e reireinna arona n ongeaba. E reireinaki naba Atam  arona ni karekei baike e kainnanoi, n tararuaia maan ao n ununiki. (KBwaai 2:15-17, 19, 20) A karikaki naba iroun Iehova aia bwai n namakin Atam ma Ewa n aron te nokangkang, ringani bwaai, te noraaba, te kakauongo, ao te aroboi. Ibukin anne, a a kona ni kukurei n tamaroan ao batini bwaai ni mwengaia ae te Bwaretaiti. A na akea tiaia Atam ma Ewa ni karaoi mwakuri aika kakukurei, rabakauia ao ukerani baika boou.

7 Tera riki ana kantaninga te Atua? A karikaki Atam ma Ewa iroun Iehova ma te konaa ni karikiia natiia aika kororaoi. Bon ana kantaninga te Atua bwa a na manga karikiia natiia te taanga aei ni karokoa e onrake te aonnaba irouia aomata. E tangiriia Atam ma Ewa ao kaaro ni kabane ake imwia bwa a na tangiriia natiia n arona ngke E tangiriia natina ake a kororaoi ake e moani karikiia. E na riki te aonnaba ma bwaina nako bwa mwengaia n aki toki.TaiAre. 115:16.

TERA TE KANGAANGA ARE E RIKI?

8. Tera te kantaninga ni karaoan te tua ni Karikani Bwaai 2:16, 17?

8 A aki waekoa ni waakinaki mwakuri nako n aron are e kantaningaia te Atua. Bukin tera? E anga Iehova nakon Atam ma Ewa te tua ae bebete are e a riki bwa tuoaia bwa a ataa tian inaomataia ke a aki. E taku: “Ko kona n amwarake ni kanuaiko mani kain nako te onnaroka. Ma ko na tai amwarake man te kai n ataa te raoiroi ao te buakaka, bwa n te bong are ko amwarake mai iai ao ko na boni mate.” (KBwaai 2:16, 17) A bon ota Atam ma Ewa n te tua aei ao e bebete naba ongeabaia iai. Ni koauana, a bati riki amwarake aika katauraoaki nakon ae a kona ni kanna.

9, 10. (a) Tera ana kabuakaka Tatan ibukin Iehova? (b) Tera aia motinnano Atam ma Ewa? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

9 E kamanena te naeta Tatan te Riaboro ni mwamwanaa Ewa bwa e na aki ongeaba iroun Tamana ae Iehova. (Wareka Karikani Bwaai 3:1-5; TeKao. 12:9) E kauekea te nanououa Tatan bwa a aki kariaiakaki natin te Atua aika aomata n amwarake “mani kain nako te onnaroka.” Titeboo iai ma e kangai: ‘Kam nanonna bwa kam aki kona ni karaoa te bwai ae kam kani karaoia?’ Imwina, e a taekina te kewe aei: “Kam na bon aki mate.” Ao e kataia n anaa nanon Ewa bwa e aki riai n ongeaba n ana taeka te Atua ngke e kangai: “E ataia te Atua bwa n te bong are kam amwarake mai iai, ao a na kaureaki matami.” E taekinna Tatan bwa e aki tangiriia naakai Iehova bwa a na kana uaan te kai ibukina bwa ngkana a kanna, a na wanawana riki. Irarikin anne, e karaoa te berita ae kewe aei Tatan: “Kam na riki bwa ai aron te Atua n ataa te raoiroi ao te buakaka.”

10 A a riai ngkai ni karaoa aia motinnano Atam ma Ewa n te bae a na karaoia. A na ongeaba iroun Iehova, ke te naeta? A motinnanoia bwa a na aki ongeaba iroun te Atua. Ni karaoan aei, a a raona iai Tatan ni karitei. A rawa n atonga Iehova bwa Tamaia ao a aikoa kamanoaki irouna.KBwaai 3:6-13.

11. Bukin tera bwa e aki taona nanona Iehova nakon te karitei?

11 A kabuaa kororaoia Atam ma Ewa ibukin aia karitei nakon Iehova. A a riki naba iai n ianena mairoun Iehova ibukina bwa “a rangi n itiaki [matana] ao a aki kona n taraa te bwai ae buakaka.” Ngaia are e “aki kona n taona [nanona] nakon te buakaka.” (Aba. 1:13) Ngke arona bwa e kariaia anne, a na ruanikai rauia ao katiteuanaakini baika maiu ni kabane i karawa ao i aon te aba. Ma ae kakawaki riki, ngke arona bwa akea te bae e karaoia te Atua ibukin te bure are i Eten, e na onimakinaki ana taeka ke e na aki. Ma e kakaonimaki Iehova nakon ana kaetieti ao e aki urui. (TaiAre. 119:142) Ngaia are tiaki nanona bwa ngkai iai inaomataia Atam ma Ewa n rinea ae a na karaoia, a a kariaiakaki  iai n urua ana tua te Atua. Ao ibukin aia karitei nakon Iehova, a a mate ao n okira te tano are a karikaki mai iai.KBwaai 3:19.

12. Tera ae riki nakoia kanoan Atam?

12 Ngke a kana te uaanikai Atam ma Ewa, a aikoa kona n riki iai bwa kaain ana utu te Atua. E kaotinakoia te Atua mai Eten, ao ai akea kantaningaani manga okirana irouia. (KBwaai 3:23, 24) Ni karaoan anne, e a kariaia Iehova bwa a na anaa uaan aia motinnano. (Wareka Te Tua-Kaua 32:4, 5.) Ibukin anne, a aikoa kona aomata ni kakairi n aroaron te Atua n te aro ae kororaoi. E aki tii kabuaa Atam kantaningaan te maiu ae moan te kakukurei ibukina n taai aika a na roko, ma e a riki bwa rikiaia naba kanoana te aki kororaoi, te bure, ao te mate. (IRom 5:12) E kabuaa naba nakoia kanoana kantaningaan te maiu ae akea tokina. Irarikina, a aikoa kona Atam ma Ewa ni karika natiia ae kororaoi, ao ai uana naba ma natiia. Imwini kitanakin te Atua irouia, e teimatoa Tatan te Riaboro ni mwamwanaiia botannaomata ni karokoa ngkai.Ioa. 8:44.

E KONA N REKE ARA IRAORAO MA TE ATUA N TE KABOOMWI

13. Tera ae e tangiria Iehova ibukin te botannaomata?

13 E teimatoa n tangira te botannaomata te Atua. E tangiriia Iehova bwa a na karekea aia iraorao ma ngaia, e ngae naba ngke a a tia ni karitei Atam ma Ewa. E aki tangira maten temanna. (2Bet. 3:9) Ngaia are imwin raoi te karitei, e a karaoa ana babaire te Atua bwa a aonga ni kona aomata ni manga karekea aia iraorao ma ngaia, ngkai e tabe ni kateimatoai ana kaetieti aika raraoi. E kangaa Iehova ni kakororaoa aei?

14. (a) Ni kaineti ma Ioane 3:16, tera ae e katauraoia te Atua ibukini kamaiuan te botannaomata man te bure ao te mate? (b) Tera te titiraki ae ti kona ni maroroakinna ma naake a kan ongora?

14 Wareka Ioane 3:16. E na matenikuna te kibu aei irouia aomata aika bati ake ti kaoia nakon te Kauring. Ma e kangai te titiraki iai, E na kangaa ni kona n reke te maiu ae aki toki man ana angakarea Iesu? E reke ara tai ni buokiia naake a ukoukora te koaua n ota raoi ni kaekaan te titiraki ae kakawaki aei, n uataboan te mwakuri ae okoro ibukin te Kauring, n tain te Kauring, ao ni kawaraia naake a roko. A bae n anaaki nanoia aomata ngkana a a moanna n ota raoi n aron ana tangira Iehova ao wanawanana ae kaotaki ni katauraoan te kaboomwi. Baikara reirei aika kakawaki ibukin te kaboomwi aika ti kona n tibwai nakoia?

15. Tera kaokoron Iesu ma Atam?

15 E anga Iehova te aomata ae kororaoi ae kona n anga maiuna bwa te kaboomwi. E riai te aomata ae kororaoi anne ni kakaonimaki ni koaua nakon Iehova ao ni kukurei n anga maiuna ibukia aomata aika kabuakakaaki. (IRom 5:17-19) E kamwainga maiun ana moani karikibwai Iehova mai karawa nako aon te aba. (Ioa. 1:14) E riki Iesu bwa te aomata ae kororaoi n ai aron Atam. Ma e kaokoro ma Atam, bwa Iesu e maiuakin ana kaetieti Iehova ake e kantaningai mairoun te aomata ae kororaoi. E ngae naba ngke e aitara Iesu ma kataaki aika moan te rawawata, ma e aki roko n te bure ke n urui ana tua te Atua.

16. E aera bwa te bwaintituaraoi ae rangi ni kakawaki te kaboomwi?

16 Ibukina bwa e kororaoi Iesu, e a kona ni kamaiua te botannaomata man te bure ao te mate ngke e anga maiuna ibukia. E boraoi raoi maiuna ma baike e riai ni kaotiotii Atam. E kororaoi Iesu, e kakaonimaki ni koaua, ao e ongeaba iroun te Atua. (1Tim. 2:6) E riki Iesu bwa te karea ni kaboomwi are e kauka te kawai nakon te maiu ae akea tokina “ibukia aomata aika bati” aika mwaane, aine, ao ataei. (Mat. 20:28) Te kaboomwi bon te kiing ae kauka te mataroa are e na kakororaoaki  iai ana moani kantaninga te Atua. (2Kor. 1:19, 20) A karekea kantaningaan te maiu n aki toki aomata aika kakaonimaki man te kaboomwi.

E KAUKA IEHOVA TE MATAROA IBUKINI MANGA OKIRANA

17. Tera ae kona n reke man te kaboomwi?

17 E katauraoa Iehova te kaboomwi e ngae ngke e rangi n rawawata iai. (1Bet. 1:19) A rangi ni kakawaki aomata irouna ngaia are e kukurei n anga Natina ae te rikitemanna bwa e na mate ibukia. (1Ioa. 4:9, 10) E nanonaki n anne bwa e riki Iesu bwa tamara n oneani mwin Atam. (1Kor. 15:45) Ni karaoan anne iroun Iesu, e a anganira iai tiaki tii te maiu ae aki toki ma ti na manga okira ana utu te Atua. Eng, rinanon ana karea Iesu, e a kona Iehova ni butimwaeia aomata ake a okira ana utu n aki urui ana tua. Tiaki bwa e kaunganano iaiangoan te tai are a nangi bane iai ni kororaoi aomata aika kakaonimaki? N tokina, a nangi bane ni katiteuanaaki kaain ana utu te Atua i karawa ao i aon te aba. Ti na bane n riki bwa natin te Atua.IRom 8:21.

18. E na riki n ningai Iehova bwa “bwaninin bwaai ni kabane nakoia aomata nako”?

18 E aki kona ana karitei Tatan ni katoka karababaan ana tangira Iehova nakon te botannaomata, ao e aki kona naba n tukiia aomata aika aki kororaoi mani kakaonimakia ni koaua nakon Iehova. E kona Iehova ni buokiia natina bwa a na bane n raoiroi rinanon te kaboomwi are e katauraoia. Iangoia bwa tera aron te maiu ngkana a a bane aomata “ake a ataa te Nati ma n onimakinna” ni karekea te maiu n aki toki. (Ioa. 6:40) Ibukin ana tangira ao wanawanan Iehova ae bati, e na buokiia ana utu aika aomata bwa a na kororaoi, n aron ana moani kantaninga. Ao ngkanne e nang riki Iehova ae Tamara bwa “bwaninin bwaai ni kabane nakoia aomata nako.”1Kor. 15:28.

19. (a) Ti kairaki man ara kakaitau ibukin te kaboomwi bwa ti na karaoa tera? (Nora te bwaoki ae “ Ti Riai n Teimatoa ni Kakaaeia Aika Tau ni Kawaraki.”) (b) Tera iteran te kaboomwi ae ti na maroroakinna imwina?

19 Ibukin nanora ni kakaitau n te kaboomwi, ti riai ni kairaki iai bwa ti na karaoi ara kabanea ni konaa, ni kaongoia aomata ae a kona ni kakabwaiaaki man te bwaintituaraoi ae rangi ni kakawaki anne. A riai n ataia ae te kaboomwi, bon ana anga n tatangira Iehova n angania aomata nako kantaningaan te maiu n aki toki. Ma a bati riki nakon anne baika kakororaoaki n te kaboomwi. N te kaongora ae imwina, e na maroroakinaki iai aron ana angakarea Iesu ni kaetii kabuakaka ake a tabekaki ngkoa iroun Tatan i Eten.