Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  Tianuare 2018

Nora te Kaokoro i Marenaia Aomata

Nora te Kaokoro i Marenaia Aomata

“Kam na . . . ataa te kaokoro i marenan te aomata ae raoiroi ma te aomata ae buakaka.”—MARAKI 3:18.

ANENE: 127, 101

1, 2. Tera te kangaanga ae a rinanona ana aomata te Atua ni boong aikai? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

A BATI taokita ma neeti aika mwakuri i buakoia aomata aika ewewe aorakia. A tararuaiia aia aoraki ibukina bwa a kani buokiia. Ma ni karaoan anne, a riai ni kamanoia bwa a na aki ewekaki n aoraki ake a kataia ni katoki. Titeboo arora ma anne. A bati i buakora aika maeka ao ni mwakuri ma aomata aika iai irouia aroaro ao anua aika rangi ni kaokoro ma aroaro aika kakukureia te Atua. E kona n riki anne bwa ara kangaanga.

2 E a rangi ni buakaka te aroaro ni maiu ni kabaneani boong aikai. N ana kauoua n reta te abotoro Bauro nakon Timoteo, e kabwarabwaraaki iai aroaroia aomata aika buakaka ake a ianena mairoun te Atua, bwa a na taabangaki riki ni boong aika imwaira. (Wareka 2 Timoteo 3:1-5, 13.) E ngae ngke tao ti rangi n nanokawaki ibukin taabangakin aroaro aikai, ma ti boni kona naba n iraraang n aroaroia ao aia mwakuri aomata akanne. (TaeRab. 13:20) N te kaongora aei, ti na rinanoni kaokoron aroaroia aomata ni kabaneani boong aikai ma aroaroia ana aomata te Atua. Ti na nora naba iai arora ni kamanoira man aroaro aika bubuaka, n ara tai ni buokiia tabemwaang bwa a na kinaa Iehova.

3. E kaineti nakon antai aroaro ake n 2 Timoteo 3:2-5?

 3 E korea aei te abotoro Bauro: “Ni kabaneani boong,” ao a na roko “taai aika okoro aika karuanikai.” Imwin anne, e a karinani 19 aroaro aika buakaka ke anua ake a na taabangaki n ara bong aikai. Titeboo aroaro akanne ma ake n I-Rom 1:29-31, ma e karin n ana reta nakon Timoteo taeka aika akea ni booki ake tabeua n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. Ngke e karinani aroaro aika buakaka Bauro, e moana ana taeka ni kangai: “Bwa ane a nang riki aomata bwa . . . ” Ma e ngae n anne, a aki reke aroaro akanne irouia aomata ni kabane. A rangi ni kaokoro aroaroia Kristian.—Wareka Maraki 3:18.

ARORA N IAIANGOIRA I BON IROURA

4. Ko na kangaa ni kabwarabwaraia aomata aika kainikatonga?

4 Ngke e tia Bauro n taekina ae a na bati ake a na riki bwa taan tangiriia i bon irouia ao taani bakimwane, e reitia n taekinna bwa a na kamoamoa aomata, a na nanorieta, ao a na kainikatonga, aika aroaro ake e kaotaki iai te kan rietata ibukin ana konabwai temanna, taraakina, kaubwaina, ke nakoana. Aomata aika iai irouia aroaro aikai, a rangi ni kani karineaki ao ni kamoamoaaki. E korea aei te tia rabakau temanna ibukin te aomata ae aron anne: “Iai i nanona te baonikarea ae uarereke are e boni bobaraaki i matana.” A taekinna tabeman bwa e rangi ni buakaka te nanorieta ae riao, n te aro are a ribaia naba aomata aika kamoamoa ngkana a noria irouia tabeman.

5. A kangaa n taonakinako n te kainikatonga ana toro Iehova aika kakaonimaki?

5 E bon ribaa te nanorieta Iehova. E riribai “maata aika kainikatonga.” (TaeRab. 6:16, 17) Ti aki kona ni kawara te Atua ngkana ti kainikatonga. (TaiAre. 10:4) Bon anuan te Riaboro. (1Tim. 3:6) Ma e kananokawaki bwa iai naba ana toro Iehova tabeman aika ituaki n te kainikatonga. N te katoto, e kakaonimaki i nanon ririki aika bati Utia ae uean Iuta. Ma e taku te Baibara: “Ma n te tai are e a korakora iai ao e a kainikatonga naba nanona ni karekea oini kamaunaana, ao e aki kakaonimaki nakon Iehova ae Atuana n arona n rin n ana tembora Iehova, bwa e na kabueki baika boiarara i aoni baonikareani baika boiarara.” E kakaonimaki naba te Uea ae Etekia ao imwina riki e a kainikatonga, ma tii i nanon tabeua te tai.—2Rong. 26:16; 32:25, 26.

6. Tera ae e kona ni kaira Tawita bwa e na kamoamoa, ma e aera ngkai e teimatoa n nanorinano?

6 A kamoamoa tabemwaang ibukini baaraoia, tanoatan taekaia, mwaataia ni katangitang, korakoraia, ke rietatan nakoaia. A bane n reke baikanne iroun Tawita, ma e bon teimatoa naba n nanorinano ni maiuna. E taku Tawita imwin tiringani Koria irouna ao anganakina natin te Uea ae Tauro bwa buuna: “Antai ngai ao antai au koraki, ma ana utu tamau i Iteraera, ngkai N na riki bwa buun natin te uea?” (1Tam. 18:18) Tera are e buoka Tawita n teimatoa n nanorinano? A reke aroaron Tawita, ana konabwai, ao mwiokoana, ibukina bwa e “bwatiku rikaaki” te Atua ke E kananorinanoa bwa e na mutiakinna. (TaiAre. 113:5-8) E ataia ae bwaai nako aika raraoi ake irouna, boni mairoun Iehova.—Kabotaua ma 1 I-Korinto 4:7.

7. Tera ae e na buokira ni kaotiota te nanorinano?

7 N aron Tawita, a kekeiaki naba ana aomata Iehova ni boong aikai ni kaotiota te nanorinano. A ringaki nanora n ataakin ae e kaotiota te aroaro ae anainano ae te nanorinano Iehova ae te Aomata ae te kabanea ni kakannato n te iuniweeti. (TaiAre. 18:35) Ti mutiakina ana reirei ni kairiri te Atua aei: “Karina i aomi te atataiaomata ae nako man te nanoanga, te akoi, te nanorinano,  te nimamannei, ao te taotaonakinnano.” (IKoro. 3:12) Ti ataia naba bwa “e aki taetae ni kamoamoa, ao e aki kainikatonga” te tangira. (1Kor. 13:4) Ngkana ti kaotiota te nanorinano, a na bae ni katikaki aomata nakon Iehova. N aron ae a kona n anaaki nanoia buumwaane n aroaroia buuia e ngae ngke a aki taetae, a kona naba ni katikaki aomata nakon te Atua man te nanorinano ae a kaotiotia ana toro.—1Bet. 3:1.

ARORA NAKOIA AOMATA

8. (a) Tera aia iango aomata ni boong aikai ibukin te aki ongeaba nakoia kaaro? (b) Tera ana kaungaunga te Baibara nakoia ataei?

8 E kabwarabwaraa Bauro aroia aomata nakoia tabemwaang ni kabaneani boong. E koreia bwa ni kabaneani boong, ao ataei a na aki ongeaba irouia aia karo. Ni boong aikai, e kariaiakaki n tabetai te aroaro anne ao e kaungaaki naba bwainakina ni booki aika bati, taamnei, ao kaongora n te terewitin. Ma ni koauana, te aki ongeaba e kamamaraa nakoraoin te utu ae te rabwata ae moan te kakawaki ibukin rikiraken te aba. A a kaman ataa te koaua aei aomata. N te katoto, i Kuriiti rimoa, ngkana iai ae e oreiia ana karo, e na boni kakioakinako man ana kaawa, ao n aia tua kaain Rom, orean te karo titeboo rawawatana ma te tiritiri. A kaungaaki ataei bwa a na karineia aia karo n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ao n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.—TeOti. 20:12; IEbe. 6:1-3.

9. Tera ae e na buokiia naati bwa a na ongeaba irouia aia karo?

9 A kona ataei ni kamanoia man ituakia n nanon aon te aba ae te aki ongeaba ngkana a iaiangoi raoi baike a a tia ni karaoi aia karo ibukia. E karikirakeaki te nano ni kakaitau n ataakin ae e tangiria te Atua ae Tamara bwa ti na ongeaba. Ngkana a taekini baika raraoi ataei ibukia aia karo, a kona iai ni buokiia ataei ake tabeman bwa a na karineia riki aia karo. Ni koauana, ngkana a aki tatangira kaaro, e na bae ni kangaanga irouia natiia bwa a na ongeaba ni koaua irouia. N te itera are teuana, ngkana e namakina tangirana ni koaua te nati irouia ana karo, e na kani kakukureiia e ngae naba ngkana e kangaanga irouna. E taku Austin: “E ngae ngke I kani kakaraoi bwaai n oin nanou, ma a katei kaetieti aika raraoi au karo, a kabwarabwaraa bukini katean aia tua ao a teimatoa n tauraoi ni maroro ma ngai. I buokaki n ongeaba n aroia aei. I ataia ae a bon tabeakinai, ngaia are I a kani kakukureiia.”

10, 11. (a) Baikara aroaro aika bubuaka ake e kaotaki iai bwa ai akea te itangitangiri i marenaia aomata? (b) Tera aron raababan aia tangira Kristian nakoia raoia n aomata?

10 E taekin riki Bauro aroaro aika bubuaka ae e oti iai bwa ai akea te itangitangiri i marenaia aomata. Imwin taekinan te “aki ongeaba irouia aia karo,” e a mwanewea te bangaomata. E tonu raoi aei ibukina bwa naake a bangaomata, e aki kakawaki irouia mwakuri aika raraoi ake a karaoaki ibukia. Ao aomata a na bon aki kakaonimaki nakoia raoia. A na kakanneti, n aroia n rawa n raoiakinaki ma tabemwaang. A na riki bwa taan taetae ni kabuakaka ao taani kamwamwane, n aroia n taekin taeka aika aki riai ao aika kamatauninga ni kaineti ma aomata ao te Atua naba. A na riki bwa taan uarao, n aroia n taekin rongorongo aika kewe ni kabuakakai taekaia aomata aika raoiroi. *

11 A kaokoro aomata aika akea aia tangira ni boong aikai ma naake a taromauria Iehova, bwa a kaotiota te tangira ni koaua ibukia raoia n aomata. E a kaman noraki koauan aei. E taekinna Iesu bwa te tua ae moan te kakawaki riki n te Tua Rinanoni Mote bon tangiran te Atua, ao te kauoua ni  kakawaki tangiraia raora n aomata ae te aeka n tangira ae te a·ga’pe. (Mat. 22:38, 39) E taekinna naba Iesu bwa te itangitangiri i marenara boni kanikinaeaia Kristian ni koaua. (Wareka Ioane 13:34, 35.) E na raababanako te tangira ni Kristian anne nakoia naba taani kairiribai.—Mat. 5:43, 44.

12. Tera aron Iesu ni kaotiota tangiraia aomata?

12 E kaotiota ana tangira ae korakora Iesu ibukia aomata. E nakon te kaawa teuana ma teuana n taekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan Ana Tautaeka n Uea te Atua. E kamarurungia mataki, mwauku, rebera, ao bonotaninga. E kautiia naba maate. (Ruka 7:22) E bon anga naba maiuna Iesu ibukia aomata, e ngae ngke a bati ake a ribaia. Ana tangira Iesu boni katotongan raoi te tangira are e kaotiotia Tamana. A kaotiota te tangira are mairoun te Atua Ana Tia Kakoaua Iehova nakoia aomata ni kabutaa te aonnaba.

13. A na kangaa ni katikaki aomata bwa a na kaania Iehova ni kaotiotan ara tangira nakoia?

13 Ngkana ti kaotiota tangiraia aomata, a na katikaki iai nakon Tamara are i karawa. N te katoto, e anaaki nanon te mwaane temanna i Thailand, n noran aia itangitangiri taari n te bwabwaro teuana. Ngke e a okira mwengana, e a bubutii bwa e na reirei n te Baibara uatai n te wiki. E uarongorongo nakoia ana koraki ni kabane ao onoua te namwakaina imwin te bwabwaro, e a karaoa ana moani wareware n te Baibara n te Tabo n Taromauri. Ngkana ti kan tuoira bwa ti uara ni kaotiotan tangiraia tabemwaang, ti kona n titirakinira ni kangai: ‘I kakorakoraai ni buokiia tabeman n au utu, n au ekaretia, ao n au mwakuri ni minita? I kakorakoraai n iangoiia tabemwaang n aron iangoaia iroun Iehova?’

TE KAMEAANTI AO TE TIIBUTETEI

14, 15. Baikara aroaro ae kaanga aroia maan ae a kaotiotia aomata aika bati, ma a kangaa tabeman ni bitii aroia nakon ae raoiroi riki?

14 Ni kabaneani boong, ao a kaotiotii aomata aroaro riki tabeua aika bubuaka ake a riai n rarawa nako iai Kristian. Bon taan riribaa te raoiroi aomata aika aki karinea te Atua, ke n rairai tabeua a raira te taeka anne bwa “taani kaitaraa te raoiroi” ke aomata aika “taboribaa te raoiroi ni kabane.” A na  riki bwa taan aki taubaang ao taan iowawa. Tabeman, a na riki bwaa taan aki kani bwerengaki, ke a na aki iango moa imwaini karaoan te bwai teuana ao a aki kuba n te bwai ae riki nakoia aomata imwin te baere a karaoia.

15 A bati aika kaotiotii ngkoa aroaro ae kaanga aroia maan ma a a tia ni bitii aroia nakon ae raoiroi riki. E a kaman taetae ni burabetinaki aei n te Baibara. (Wareka Itaia 11:6, 7.) Ti wareka iai taekaia maan aika moaanti, n aron te kameaanti ao te raian, aika a bobotaki ma te rau ma maan aika manana, n aron te tiibutetei ao te kao te teei. Noria bwa e na taabangaki te rau aei “ibukina bwa e na boni buta te aonnaba n ataakin Iehova.” (Ita. 11:9) Kioina ngkai a aki kona maan n reiakina taekan Iehova, e a kaineti kakororaoan te taetae ni burabeti n te aro ni kaikonaki aei nakoia aomata.

E bitii maiuia aomata maiuakinani booto n reirei man te Baibara! (Nora barakirabe 16)

16. A kangaa ni buokaki aomata man te Baibara bwa a na bitii aroaroia?

16 A bati aika iowawa ngkoa n aroia kameaanti ma a a maeka ngkai n rau ma aomata. Ko kona ni wareki rongorongoia n te kaongora ae bati mwakorona ae “E Bitii Maiuia Aomata te Baibara,” n te jw.org. A kaokoro naake a kinaa Iehova ao ni beku ibukina ma naake a baka n tangira te Atua ma a kabwaka ni maiuakina tangirana, bwa a baka n taromauria te Atua ma e oti n aroaroia bwa bon taani kewe. Ma a bati i buakoia ana aomata Iehova aika iowawa ngkoa ma a a “karina te aroaro ae boou ae karaoaki ni kaineti ma nanon te Atua ao e boraoi ma te itiaki ni koaua ao te kakaonimaki ni koaua.” (IEbe. 4:23, 24) Ngkana a reiakina taekan te Atua aomata, a ataia ae a riai ni kaboraoi maiuia ma ana kaetieti. Ngaia are a a buokaki iai bwa a na karaoi bitaki ni kaineti ma aia koaua, aroaroia, ao anuaia. E aki bebete karaoani bitaki akanne ma a kona ni karaoaki man ana ibuobuoki taamnein te Atua nakoia naake a boni kani karaoa nanon te Atua.

“TANNAKO MAIROUIA NAAKAI”

17. Ti na kangaa n rarawa n iraraang irouia naake a kaotiotii aroaro aika buakaka?

17 E a rikirake ni kai noraki te kaokoro i marenaia naake a beku ibukin te Atua ma naake a aki. Ti riai ngaira ake ti beku ibukin te Atua n taratara raoi bwa ti na aki iraraang n aroaroia aomata aika buakaka. Ti wanawana ngkana ti mutiakina ana reirei ni kairiri Iehova, ae ti na tannako mairouia aomata ake a kabwarabwaraaki taekaia n 2 Timoteo 3:2-5. Ni koauana, ti aki kona n tannako raoi mairouia aomata aika buakaka aroaroia. Bwa ti bae ni mwakuri ma ngaiia, titeboo ara tabo n reirei, ke ti maeka ma ngaiia. Ma ti boni kona n rarawa ni kakairi n aia iango ke aia mwakuri. Ti kona ni karaoa aei ngkana ti kakorakorai ara onimaki rinanon te ukeuke n reirei n te Baibara ao ara iraorao ae kaan ma naake a motikia bwa a na beku ibukin Iehova.

18. A na kangaa ni buokaki tabemwaang ni kinaa te Atua man ara taetaenikawai ao aroarora?

18 Ti riai naba ni kakorakoraira ni buokiia tabemwaang bwa a na kinaa Iehova. Ukeri taai ake ko kona iai n uarongorongo, ao bubutiia Iehova buokam bwa ko na taekina te taeka ae riai n te tai ae riai. Ti riai ni kaotira nakoia aomata bwa Ana Tia Kakoaua Iehova ngaira. E na boni karaoiroaki te Atua n aroarora aika raraoi ao tiaki ngaira. Ti a tia ni kataneiaaki “bwa ti na rawa nakoni bwaai ni kabane ake a kaitaraa nanon te Atua ao nakon tangirani bwain aon te aba, ao e kataneiaira bwa ti na maiuakina te iangoraoi ao te eti ao tangiran te Atua n te waaki ae ngkai i aon te aba.” (Tit 2:11-14) Ngkana ti maiuakina ae boraoi ma nanon te Atua, a na norira aomata, ao iai ake a na bae ni kangai: “Ti kan iriingkami, bwa ti ongo ae e mena iroumi te Atua.”—Tek. 8:23.

^ bar. 10 Te taetae ni Kuriiti ae rairaki bwa “te tia uarao” ke “te tia bukibuki” bon di·aʹbo·los, ae te taeka ae kamanenaaki n te Baibara bwa aran Tatan, ae te tia uarao ae buakaka are e uaraoa te Atua.