Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  Tianuare 2018

E Aera Ngkai Ti na Angabwai Nakon Teuare Bon Ana Bwai Bwaai ni Kabane?

E Aera Ngkai Ti na Angabwai Nakon Teuare Bon Ana Bwai Bwaai ni Kabane?

“Atuara, ti katituaraoiko ao ti karaoiroa aram ae tamaroa.”—1RONG. 29:13.

ANENE: 80, 50

1, 2. E kangaa Iehova n tituaraoi ni kamanenai kaubwaina?

IEHOVA bon te Atua ae tituaraoi. Bwaai nako aika ti karekei, boni mairouna. Bon ana bwai Iehova koora ma tirewa ni kabane ao kaubwain nako te aonnaba aei, ao e kamanenai ni katauraoi iai baika kainnanoaki ibukini kateimatoaan te maiu. (TaiAre. 104:13-15; Akai 2:8) A bati rongorongon Iehova n te Baibara aika kaota arona ni kamanenai kaubwaina ibukini karekeani baika a kainnanoi ana aomata, rinanon te kakai.

2 E katauraoa te manna ao te ran Iehova i nanon 40 te ririki ibukin te natannaomata ae Iteraera, ngke a mena n te rereua. (TeOti. 16:35) Ngaia are bon “akea te bwai ae a tare iai.” (Neem. 9:20, 21) E karaoa te kakai Iehova rinanon te burabeti ae Eritai ngke e kabatiaa te oera ae karako mwaitina ibukin te aine ae e a tia ni mate buuna. E a kona neiei ni kabwarai ana taarau man ana bwaintangira te Atua aei, ao e tau naba ana mwane ibukini maiuna ma natina. (2Uea 4:1-7) Man ana ibuobuoki Iehova, e karaoa te kakai Iesu ni karekea te amwarake ao te mwane ngke a kainnanoaki.—Mat. 15:35-38; 17:27.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

 3 E kona Iehova ni kamanenai bwaai ni kabane ibukini kateimatoaani maiuia ana karikibwai i aon te aba. Ma e boni kaungaia naba ana toro bwa a na kamanenai kaubwaia ibukini boutokaan te mwakuri n ana botaki. (TeOti. 36:3-7; wareka Taeka N Rabakau 3:9.) E aera ngkai e kantaningaira Iehova bwa ti na kamanenai kaubwaira ni manga kaokia nakoina? A kangaa naake a kakaonimaki rimoa ni boutokai aia mwakuri ana toro Iehova n aia mwane? E kangaa ana botaki Iehova ni kamanena te bwaintangira ae te mwane ni boong aikai? A na maroroakinaki kaekaan titiraki aikai n te kaongora aei.

E AERA NGKAI TI ANGABWAI NAKON IEHOVA?

4. Tera ae ti kaotia nakon Iehova ngkana ti boutokaa ana mwakuri?

4 Ti angabwai nakon Iehova ibukin tangirana iroura ao ara kakaitau nakoina. A rotaki nanora n iaiangoani bwaai nako ake e karaoi ibukira. Ngke e kabwarabwarai te Uea ae Tawita baika a kainnanoaki ibukini katean te tembora, e taekinna iai bwa baike ti karekei boni mairoun Iehova, ao baike ti anganna, a bon reke mairouna.—Wareka 1 Rongorongo 29:11-14.

5. E kangaa ni kaotaki n te Baibara bwa te angabwai man te nano bon iteran naba te taromauri ae koaua?

5 Te angabwai bon iteran naba ara taromauri nakon Iehova. N ana miitara te abotoro Ioane, e ongo bwa a kangai ana toro Iehova i karawa: “Ko riai n anganaki te neboaki ma te karineaki ma te mwaaka, ngkoe ae Iehova ae Atuara, ibukina bwa ko karikii bwaai ni kabane, ao ibukin nanom, ao a a riki baikai bwa ko karikii.” (TeKao. 4:11) Tiaki bwa ti bon tau n angan Iehova te neboaki ma te karineaki n arora n anganna ara bwai aika taiani kabanea n tamaroa? Rinanoni Mote, e tua Iehova nakon te natannaomata ae Iteraera bwa a na kaoti i matana n taian toa ake tenua n te ririki. A aki riai tibun Iteraera “ni kaoti i matan Iehova n akea [uotaia]” n tain tooa aikai, bwa anne bon iteran aia taromauri. (TuaKau. 16:16) N aron naba anne, ni boong aikai bon iteran naba ara taromauri ae kakawaki ara angabwai aika nako mai nanora ibukin ara kakaitau ao boutokaan te mwakuri n ana botaki Iehova i aon te aba.

6. E aera ngkai e raoiroi ibukira te tituaraoi n anganga? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

6 E raoiroi ibukira te tituaraoi n anganga, ao ti na aki riki bwa tii taani butimwaei bwaintangira. (Wareka Taeka N Rabakau 29:21.) Ti kona n iangoa te teei ae anga ana bwaintangira nakoia ana karo man te mwane ae uarereke are a anganganna. Ai kakaitaura ana karo n ana bwaintangira! E kona n anga te mwane teutana te nati ae bwaiania ae maeka ma ana karo ibukini buokan te kabanemwane. E ngae ngke a aki kantaningaa aei kaaro, ma a kona ni butimwaeia ibukina bwa bon te anga ae e kaota iai ana kakaitau natiia ibukini bwaai nako ake a karaoi ibukina. N aron naba anne, e ataia Iehova ae e raoiroi ibukira bwa ti na anga mai buakon ara bwai aika kakawaki.

TE ANGABWAI N TAAI AKE A KARAKINAKI N TE BAIBARA

7, 8. A kangaa ana toro Iehova ake a karakinaki n te Baibara ni katea te katoto n aia angabwai ibukini (a) mwakuri ni kateitei tabeua? (b) boutokaan ana mwakuri Iehova?

7 Te angabwai bon te katei ae e a kaman taekinaki n te Baibara. N tabetai, a angabwai ana toro Iehova ibukini mwakuri ni kateitei tabeua. N te katoto, e katanoataa Mote kainnanoan te angabwai ibukini katean  te umwanrianna ae tabu, ao ai aron naba te Uea ae Tawita ibukini katean te tembora. (TeOti. 35:5; 1Rong. 29:5-9) N ana tai te Uea ae Ioati, a kamanena te mwane are reke ibonga n onobwaia iai ana auti Iehova. (2Uea 12:4, 5) N te ekaretia ni Kristian rimoa, ngke a ongo taari kainnanoan te ibuobuoki ibukin te rongo, a “baireia . . . bwa a na kanakoa aia ibuobuoki n aron are a kona ni karekea n tatabemania nako, nakoia taari ake a maeka i Iutaia.”—Mwa. 11:27-30.

8 N tabetai, a anga te mwane ana aomata Iehova ibukini boutokaaia taani kairiri n te mwakuri. I aan te Tua Rinanoni Mote, a aki reke tibwangaia tibun Rewi n te aba, ma tii baronga ake tabeua. Ma a anga tibun Iteraera te kabwianibwai ke teuana katebwinani mwakoroni bwaai nako nakoia tibun Rewi, bwa a aonga ni kaatuui aia iango naakai n aia beku n te umwanrianna ae tabu. (WarIte. 18:21) N aron naba anne, a kakabwaiaaki Iesu ma ana abotoro n aia tituaraoi aine ‘ake a akoiia n aia bwai.’—Ruka 8:1-3.

9. A reke mai ia bwaintangira n taai ake rimoa?

9 Ni koauana, a kakaokoro nako aroia aomata ni karekei aia angabwai. Ngke a angabwai tibun Iteraera ibukini katean te umwanrianna ae tabu n te rereua, a bae n anga baike a uotii mai Aikubita. (TeOti. 3:21, 22; 35:22-24) N te moan tienture, tabeman Kristian a kaboonakoi aia bwai n aron abaia ke aia auti, a uotii mwaneia nakoia abotoro. A tibwatibwai mwaane aikai abotoro nakoia naake a kainnano. (Mwa. 4:34, 35) Tabeman a kaokoroa aia mwane ao a katoatai n anga bwa aia bwaintangira ibukini boutokaan te mwakuri. (1Kor. 16:2) Ngaia are a bane n ibuobuoki aomata aika kakaokoro aroia, ni moa mairouia naake a rangi ni kaubwai ni karokoa naake a rangi ni maiu ni kainnano.—Ruka 21:1-4.

TE BWAINTANGIRA NI BOONG AIKAI

10, 11. (a) Ti na kangaa ni kakairi n aia tituaraoi ana toro Iehova n taai ake a karakinaki n te Baibara? (b) Tera am namakin ngkai ko kona ni boutokaa te mwakuri ibukin te Tautaeka n Uea?

10 Ni boong aikai, ti kona naba ni butiiaki bwa ti na anga ara bwaintangira ibukin te bwai teuana. N te katoto, iai te babaire ibukini katean te Tabo n Taromauri ae Boou n am ekaretia? Ke e a kainnanoaki kaboouan te Tabo n Taromauri ae ko kakabongana? Ti bae ni kaongoaki kainnanoan te mwane ibukini kaboouan ara aobiti n tararua, te kabanemwane n ara bwabwaro, ke buokaia taari ake a rotaki n te kabuanibwai ae karina. Ti anga naba ara bwaintangira ibukini boutokaaia naake a tabeakina te mwakuri ni kautun ara botaki, ao n aobiti n tararua ni kabutaa te aonnaba. A boutokaaki mitinare, bwaiania aika okoro, ao naake a mwamwananga n te aono, n ara bwaintangira aikai. Akea te nanououa bwa e kakanakoa naba te bwaintangira am ekaretia ibukini boutokaani katean Taabo ni Botaki Ibukin te Runga ao Taabo n Taromauri, ae a kakabwaiaaki iai tarira ni katobibia te aonnaba.

11 Ti bane ni kona ni boutokaa ana mwakuri Iehova ni kabaneani boong aikai. Angiini bwaintangira a aki kaotaki bwa mairoun antai. Ti kabwakai ara bwaintangira ni bwaoki n te Tabo n Taromauri, ke ti karaoia rinanon te intanete n te jw.org, n akea ataakina irouia aomata. Ti kona n iangoia bwa e rangi n uarereke ara bwaintangira. Ma angiin bwaintangira aika reke ni boong aikai boni man te mwaiti ae uarereke, ao e karako man te mwaiti ae bubura. E ngae ngke e karako kaubwaia tarira ma a katotongia kaaini Maketonia ake a “rangi ni karako aia bwai,” ma a onnon bwa e na butimwaeaki aia bwaintangira, ao a tituaraoi n anga.—2Kor. 8:1-4.

12. E kangaa ana botaki Iehova ni kataia ni kamanenai raoi bwaintangira?

12 E kakaonimaki ao ni wanawana te  Rabwata n Tautaeka ni kaineti ma aroni kamanenaan te mwane n ana botaki Iehova. (Mat. 24:45) A tataro bwa a na karaoi babaire aika raoiroi ibukini kamanenaan te mwane. (Ruka 14:28) N taai ake a karakinaki n te Baibara, a kakairi raoi n te babaire naake a tararuai bwaintangira, bwa e aonga ni kamanenaaki raoi te mwane n aron are kantaningaaki. N te katoto, e mwananga n okira Ierutarem Etira ma bwaintangira mairoun ueani Botia, aika te koora, te tirewa, ao bwaai riki tabeua, ae katautauani booia n taai aikai e raka i aon $100 te mirion te (U.S.). E iangoi bwaintangira aikai Etira bwa karea ni kan anga nakon Iehova, ao e karaoi babaire ibukini kawakinaia man te kangaanga ni mwanangaia rinanon aono aika karuanikai. (Etira 8:24-34) E rikoi bwaintangira te abotoro Bauro bwa te ibuobuoki ibukia taari ake i Iutaia. E taraia raoi naba bwa naake a na nikiri bwaintangira aikai, a na karaoi “bwaai nako n te aro ae eti raoi, tiaki tii i matan Iehova, ma i mataia naba aomata.” (Wareka 2 I-Korinto 8:18-21.) Ni boong aikai, e kakairi ara botaki n aia katoto Etira ao Bauro n irii raoi babaire ni kaineti ma aroni bairean ao kamanenaani bwaintangira.

13. E aera ngkai a karaoaki bitaki n taai aika tibwa nako n ana botaki Iehova?

13 E kona te utu teuana ni karaoi bitaki bwa e na aki riao aia kabanemwane nakon aia karekemwane, ke a iangoa kabebeteani maiuia ao kauarerekean aia kabanemwane bwa a aonga ni kabatiaa riki aia beku ibukin Iehova. Anne naba aron ana botaki Iehova. N ririki aika tibwa nako, a bati baika boou aika karaoaki. N tabetai, e a bati te kabanemwane iai nakon te mwane are reke. Ma e ukeri aanga ara botaki ake e na kauarerekei iai kabanemwane ao ni kabebetea aron te mwakuri, bwa e aonga ni bati riki ae kona n reke man ami bwaintangira ake kam tituaraoi n anga.

KAKABWAIA MAN AMI BWAINTANGIRA

A buoka ara mwakuri ni katobibia te aonnaba ami bwaintangira (Nori barakirabe 14-16)

14-16. (a) Baikara bwaai tabeua aika kona ni karaoaki man ami bwaintangira? (b) N aaro raa aika ko kakabwaiaaki iai mani baika katauraoaki?

14 A bati ana toro Iehova ake a a maan n te koaua ake a taekinna bwa e a rangi ni bati ngkai te amwarake n taamnei nakon are ngkekei. Ao bon iangoia! N ririki aika tibwa nako, ti nora moani waakinan te jw.org ao te JW Broadcasting. E a boreetiaki te Baibara ae Tabu—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taetae aika bati riki. N 2014/2015, a booaki ni marae n takaakaro aika taiani kabanea ni bubura n te aonnaba ni kaawa aika 14, taiani Bwabwaro Ibukin Aaba Aika Kakaokoro ae tenibong bongina, ae atuna, “Teimatoa n Ukoukora Moa Ana Tautaeka n Uea te  Atua!” A rangi ni kukurei naake a kaei botaki aikai.

15 A bati ake a kaota aia kakaitau ibukini kakabwaia aika rianako ake a karekei man ana botaki Iehova. N te katoto, ni kaineti ma te JW Broadcasting, a korea aei te taanga teuana ae a beku n te aono n Atia: “Te tabo are ti mwiokoaki iai bon te kaawa ae uarereke. Ngaia are ti namakinna n tabetai ae ti a rangi n tionako, ao ti a mwaninga taekan raababan ana mwakuri Iehova. Ma n te tai are ti mamataku iai ni kanoan te JW Broadcasting aika kakaokoro, ti a uringnga ae boni ngaira naba kaain te botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba. A rangi n taatangira te JW Broadcasting taari n ara tabo. Ti ongongo ae a taku bwa imwini matakuia ni katoa namwakaina, a a namakina ae a a kaaniaki ma kaain te Rabwata n Tautaeka. A a kakatonga riki ngkai ni kaainakin ana botaki te Atua.”

16 E kaania 2,500 Taabo n Taromauri ni katobibia te aonnaba aika kateaki ke ni kabuburaaki riki. A taekinna kaain te ekaretia teuana i Honduras bwa a a kaman tangira reken aia Tabo n Taromauri, ao e a reke ngkai. A korea aei: “Ti namakina te kukurei ngkai ti kaaina ana utu Iehova ao te botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba.” A bati ake a kaota naba aia kakaitau n reken aia Baibara ke booki riki tabeua ake a rairaki n oin aia taetae, ao ni buokaia imwin te kabuanibwai ae karina, ke n noran uaan te uarongorongo n ana tabo te botannaomata n aia kaawa.

17. Tera aroni butin ana botaki Iehova ngkai, ae oti raoi iai bwa E boni boutokaa te mwakuri?

17 A bati aika tiaki taani Kakoaua ake a mino aia iango bwa ti kangaa ni kakororaoi mwakuri aikai ni kabane, tii mani kabonganaani bwaintangira aika aki tebonaki. Imwin neweabaan ara tabo ni boreeti teuana iroun te manatia n te kambwana teuana ae bubura, ao e mimi ni mwakuri nako ake a karaoi naake a anganano, aika boutokaaki ni bwaintangira aika aki tebonaki, ao akea te karikirake. E taku bwa te bwai ae ti karaoia e bon aki kona ni karaoaki. Ao e bon eti anne! Ma ti ataia ae e kona ni karaoaki tii man ana ibuobuoki Iehova.—Iobi 42:2.

KAKABWAIAARA NI KAOKANI KAUBWAIRA NAKON IEHOVA

18. (a) Baikara kakabwaia aika ti karekei ngkana ti anga ara bwaintangira ibukini boutokaan te Tautaeka n Uea? (b) Ti na kangaa ni kataneiaia natira ao aika boou bwa a na boutokaa naba aei?

18 E kaota karineara Iehova n anganira te konaa ni boutokaa te mwakuri ae rangi ni kakawaki ni boong aikai. E berita nakoira bwa ti na boni karekei kakabwaia ngkana ti anga ara bwaintangira ibukini boutokaan te Tautaeka n Uea. (Maraki 3:10) E berita Iehova bwa e na toronibwai te aomata ae tituaraoi n anga. (Wareka Taeka N Rabakau 11:24, 25.) Ti kukurei naba ngkana ti anga bwa “e kakukurei riki te anga nakon te anganaki.” (Mwa. 20:35) Ti kona ni kataneiaia natira ao naake a boou n ara taeka ao n ara mwakuri bwa a na ataa aroia ni boutokaa naba aei, ao aroia ni kona ni kakabwaiaaki iai.

19. Tera ae ko kaungaaki bwa ko na karaoia n te kaongora aei?

19 Bwaai nako aika ti karekei, boni mairoun Iehova. Ngkana ti a manga kaoki nakoina, ti kaotia iai bwa ti tangiria ao ti kakaitau ibukini baike e karaoi ibukira. (1Rong. 29:17) Ngke a angabwai aomata ibukini katean te tembora ao “a . . . kimwareirei n anga taiani karea ni kan anga aikai, bwa a anga taiani karea ni kan anga nakon Iehova ma te nano ae tabwanin raoi.” (1Rong. 29:9) N aron anne, e bia reke naba kukureira ao raun nanora ngkana ti a manga kaoki nakon Iehova ara bwai ake a bon reke mairouna.