Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  January 2016

“Ti na Airi ma Ngkami”

“Ti na Airi ma Ngkami”

“Ti na airi ma ngkami, ba ti ongo ba E memena te Atua i roumi.”—TEK. 8:23, BG.

ANENE: 65, 122

1, 2. (a) Tera are e taekinna Iehova bwa e na riki n ara bong aikai? (b) Baikara titiraki aika a na kaekaaki n te kaongora aei? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

E TAETAE ni burabetina te tai ae ti maiu iai ngkai Iehova ni kangai: “Ni boong akekei ao a na taua ririn temanna tengaun te aomata mai buakon taetaeia botanaomata ni kabane, eng, a na bon taua ririn temanna ae te I-Iutaia, ao a na kangai, Ti na airi ma ngkami, ba ti ongo ba E memena te Atua i roumi.” (Tek. 8:23, BG) Naake a kantaningaa te maiu i aon te aba, a “taua ririn temanna ae te I-Iutaia” n aron ae kaikonakaki irouia aomata aika tengaun. A kakatonga n aia iraorao ma ana “Iteraera te Atua” aika kabiraki n te taamnei, bwa a ataia ae e kakabwaiaia Iehova ana aomata aika kabiraki.IKar. 6:16.

2 N aron are e karaoia te burabeti ae Tekaria, e katerea Iesu te katiteuanaaki irouia ana aomata te Atua. E taekinia taan rimwina bwa uakoraki bwa “te nanai ae uarereke” ao “tiibu tabemwaang,” ma e taku bwa a na riki bwa “tii tenanaina” ao “tii temanna te tia kawakintiibu.” (Ruka 12:32; Ioa. 10:16) Ma a rio titiraki tabeua ibukin irekerekeia koraki aika uoua aikai: (1) A riai tiibu tabemwaang n atai araia ni kabane aomata aika kabiraki ni boong aikai? (2) Tera aroia n iangoiia i bon irouia naake a kabiraki? (3) Tera arom ngkana iai n am ekaretia ae e a tibwa  katoong banna n te Kauring? (4) Ko riai n tabeaianga n rikirakeni mwaitiia naake a katoong banna? Ti na rinanoi kaekaan titiraki aikai.

TI RIAI N ATAI ARAIA NI KABANE AIKA KABIRAKI NI BOONG AIKAI?

3. E aera bwa ti aki kona n ataia raoi bwa antai ae e na kaaina te koraki are 144,000?

3 A riai tiibu tabemwaang n atai araia ni kabane naake a kabiraki ni boong aikai? Kaekaana ae kimototo, a aki. Bukin tera? Ibukina bwa ngkana e weteaki mai karawa te aomata temanna, e tii kaoaki ma e tuai ni kamatoaaki raoi kaniwangana. Anne bukina ngke e kateirakeia Tatan “burabeti ni kewe . . . bwa aonga ni burebureiia naba ake a rineaki ngkana a kona.” (Mat. 24:24) Akea ae e kona n ataia bwa e na karekea kaniwangana i karawa te Kristian ae kabiraki ke e na aki, ni karokoa ae e motikia Iehova bwa e tau nako iai. Bon Iehova ae na baireia ao e na kamatoaa kanikinaeana tao tabeua te tai imwaini maten ae kakaonimaki ke tabeua te tai imwaini moanakin “te rawawata ae korakora.” (TeKao. 2:10; 7:3, 14) Bon akea uaana ngkana e kataia te aomata ae maiu ngkai ni kan ataia bwa antai i buakoia ana toro te Atua ae na kaaina te koraki are 144,000. [1]

4. Ngkana e aki kona n ataaki araia ni kabane taani kabiraki aika i aon te aba ni boong aikai, ti na kangaa ngkanne n “airi ma” ngaiia?

4 Ngkana a aki kona n ataaki raoi araia ni kabane kaain te Iteraera n taamnei i aon te aba ni boong aikai, a na kangaa ngkanne tiibu tabemwaang n “airi ma” ngaiia? Nora ana taetae ni burabeti Tekaria ibukia aomata aika tengaun. Naakai ake a na “taua ririn temanna ae te I-Iutaia, ao a na kangai, Ti na airi ma ngkami, ba ti ongo ba E memena te Atua i roumi.E ngae ngke tii temanna te I-Iutaia ae taekinaki ikai ma te taeka ae “ngkami” e nanonaki iai aika bati. E riai n riki ngkanne te I-Iutaia n taamnei aei bwa te rabwata teuana ae kaainaki irouia aomata aika bati ao tiaki tii temanna! Ngaia are, e aki riai bwa e na kinaaki te I-Iutaia n taamnei temanna ma temanna bwa ko na airi ma ngaia. Ma ti riai ni kinaia naakai bwa te rabwata teuana ao ni boutokaiia n aron anne. Ti aki kaungaaki n te Baibara bwa ti na kakairi iroun temanna. Bon Iesu ara tia Kairiri.Mat. 23:10.

TERA AROIA N IANGOIIA I BON IROUIA KRISTIAN AIKA KABIRAKI?

5. Tera te kauring ae a riai naake a kabiraki n iaiangoia raoi, ao bukin tera?

5 A riai naake a katoong banna n te Kauring n iangoa raoi te kauring ae n 1 Korinto 11:27-29. (Warekia.) Tera te bwai ae kakawaki ae e taekinna ikai te abotoro Bauro? E na aki uaana katoongan te banna iroun te Kristian ae kabiraki ngkana e aki kawakina ana iraorao ae raoiroi ma Iehova. (Ebera 6:4-6; 10:26-29) E ibuobuoki te kauring anne nakoia Kristian aika kabiraki bwa a na uringnga ae a tuai moa karekea te kaniwanga. A riai n teimatoa ni kakorakoraia n “uaiakina te tia ae karekean te kaniwanga ae te wewete nako karawa mairoun te Atua rinanoni Kristo Iesu.”IBir. 3:13-16.

6. Tera aroia n iangoiia i bon irouia Kristian aika kabiraki?

6 I aani kairani Bauro n te taamnei, e butiia Kristian aika kabiraki bwa a na ‘nakonako n te aro ae tau ma weteakia are a weteaki iai.’ E na kangaa ni karaoaki aei? E reitia n taku Bauro, “n te nanorinano n taai nako ao n te nimamannei, ao n te taotaonakinnano, n taotaon nanomi i marenami n te tangira, ni kaingaingai nanomi ni maiuakina te aro ni katiteuanaaki rinanon te taamnei n te bwai ni kabaebae are te raoi.” (IEbe. 4:1-3) E karikirakea te nanorinano taamnein Iehova ao tiaki te kainikatonga. (IKoro. 3:12) A nanorinano naake a kabiraki ao a ataia ae e aki bati riki te taamnei ae raoiroi irouia nakoia naake a  kantaningaa te maiu i aon te aba. A aki iangoia bwa iai irouia te wanawana ae okoro ke taiani kaotioti, ao a aki naba kataia ni kaotia bwa a kakannato riki n aanga tabeua. A aki riai naba n taekinia tabeman bwa a a tia ni kabiraki ao a a riai ni katoong banna, ma a na nanorinano ni kakoauaa ae bon Iehova are e na weteiia aika kabiraki.

7, 8. Tera ae a aki kariaa Kristian aika kabiraki, ao bukin tera?

7 E ngae ngke bon te tibwanga ae tamaroa te wewete mai karawa, ma a aki kantaningaa karineaia ae okoro Kristian aika kabiraki mairouia tabemwaang. (IEbe. 1:18, 19; wareka I-Biribi 2:2, 3.) E kaotioti taamnein Iehova nakoia n tatabemania nako. E aki katanoataaki n te aonnaba. Ngaia are a aki mimi ngkana iai tabeman aika tuai n tauraoi ni kakoauaa ae a boni kabiraki n te taamnei ae raoiroi. Ni koauana, a ataia ae e kauring te Koroboki ae Tabu bwa e aki riai ni waekoa ni kakoauaaki temanna ae taku bwa iai mwiokoana ae okoro mairoun te Atua. (TeKao. 2:2) Ngaia are a bon aki riai n taekinna nakoia tabeman ake a a tibwa kaitiboo ma ngaiia bwa ngaiia taani kabiraki. A aki naba taekina te baere a rinanona nakoia tabemwaang bwa a aonga n aki tabeakinaki riki, ao a aki naba kani kamoamoa ibukini kaniwangaia n te tai ae na roko.1Kor. 1:28, 29; wareka 1 I-Korinto 4:6-8.

8 Irarikin anne, a aki iangoiia i bon irouia Kristian aika kabiraki bwa kaain te rabwata teuana ae rine riki. A aki kakaaeia tabeman ake aongkoa a karekea naba te wewete aei, ni kantaningaa ae a na katiteuanaaki ma ngaiia ke ni kakorakoraia ni katei rabwata aika okoro ibukin reiakinan te Baibara. (IKar. 1:15-17) A kona waaki aikai ni karika te iraraure n te ekaretia ao ni kaitaraa te taamnei ae raoiroi, are e karikirakea te rau ao te katiteuanaaki.Wareka IRom 16:17, 18.

TERA AROM AE RIAI?

9. E aera bwa ko riai n taratara raoi n arom nakoia naake a kang bwerena ao n nima te wain n te Kauring? (Nora te bwaoki ae “ ‘E Aki Kakamatauninga’ te Tangira.”)

9 Tera arom ae riai nakon temanna ae katoong banna n te Kauring? E tuangia Iesu taan rimwina ni kangai: “Taari ngkami ni kabane.” E reitia riki ni kangai: “Ane karietataa ao e na karinanoaki, ao ane e karinanoa ao e na karietataaki.” (Mat. 23:8-12) Ngaia are e kairua bwa ko na karietataia tabemwaang, e ngae naba ngkana a kabiraki bwa tarini Kristo. Ti kaungaaki n te Baibara ibukia unimwaane n te ekaretia bwa ti na kakairi n aia onimaki ngkai ngaiia taani kairiri, ma ti aki tuangaki bwa ti na karietataia aomata bwa taani kairira. (Ebera 13:7) Ni koauana, a taekinaki tabeman n te Koroboki ae Tabu bwa “a tau ni kabatiaaki karineaia.” Ma a tau ni karineaki nakanne tiaki ibukina bwa a kabiraki ma ibukina bwa a “kairiri n te aro ae raoiroi” ao a “mwakuri korakora n tataekina ana taeka te Atua ao n angareirei iai.” (1Tim. 5:17) Ngaia are e kamaamaa irouia naake a weteaki mai karawa ngkana iai tabeman ake e a manga riao kamoamoaaia ke tabeakinaia irouia. Ao ae e karuanikai riki, e na bae ni kangaanga irouia Kristian aika kabiraki bwa a na teimatoa n nanorinano ngkana a anganaki kamoamoaaia ae okoro. (IRom 12:3) Akea i buakora ae tangira tarini Kristo temanna bwa e na bwaka!Ruka 17:2.

Tera arom ae riai nakon temanna ae katoong banna n te Kauring? (Nori barakirabe 9-11)

10. Ko na kangaa ni kaotia bwa ko karineia Kristian aika kabiraki?

10 Ti na kangaa ni kaota te karinerine ae riai nakoia naake e rineia Iehova bwa e na kabiriia? Ti aki kona n titirakinia n tatabemania nako ibukini kabirakia. Ti riai n aki reberake nakoni bwaai aika tiaki ara bwai.  (1Tet. 4:11; 2Tet. 3:11) Ti na aki iangoia ae a riai naba ni kabiraki ana karo temanna ae kabiraki, buuna ke temanna mai buakoia ana utu. Akea te ikokoraki ni kabiran temanna n taamnein te Atua. (1Tet. 2:12) Ti riai naba n rarawa n titirakinia buuia naake a kabiraki bwa tera aia namakin n ataan ae a na maiu n te aonnaba ae Bwaretaiti n te tai ae na roko n akea buuia i rarikia. N oneani mwin ae a na tabekaki titiraki ake a kona ni karika te maraki, ti riai ni bane n onimakina raoi Iehova bwa e na kaurea baina ao ni “kabaneia akana maiu ni kanuaiia n te bwai ae a tangiria.”—TaiAre. 145:16, BG.

11. Ti kangaa ni kamanoira ngkana ti rawa ni kamoamoaia aomata ni karang?

11 A kamanoia i bon irouia man te bwai ni kamwane ae karuanikai, aomata ake a karaoa ae riai nakoia Kristian aika kabiraki. Ti tuangaki n te Koroboki ae Tabu bwa a kona “taari ni kewe” n rin n te ekaretia. (IKar. 2:4, 5; 1Ioa. 2:19) A bae naba taani mwamwanaa te aba aikai n taekinna bwa a a tia ni kabiraki. Irarikin anne, a kona ni kerikaaki n te onimaki tabeman Kristian aika kabiraki. (Mat. 25:10-12; 2Bet. 2:20, 21) Ngkana ti na rawa nakon te bwai ni kamwane ae kamoamoaaia aomata ni karang, ti na aki katikakinako man te koaua irouia aeka n aomata akanne, ke e na aki bua ara onimaki ngkana e a aki kakaonimaki te Kristian are e a rangi ni maan ni beku.Iuta 16.

TERA ARONI MWAITIIA NAAKE A KATOONG BANNA N TE KAURING?

12, 13. E aera bwa ti na aki tabeaianga ibukini mwaitiia naake a kang bwerena ao n nima te wain n te Kauring?

12 N ririki aika tibwa nako, ti nori iai rikirakeni mwaitiia naake a katoong banna ni Kauringaani mateni Kristo. Anne are e a kaitaraa aroni kerikaakini mwaitiia taani katoong banna ake ti noriia i nanon tatabebwi te ririki n nako. E riai te rikirake aei ni katabeaiangaira? E aki. Ti na rinanoi ngkai ao n ururingi bukina tabeua aika kakawaki.

13 “E ataiia aika bon ana aomata Iehova.” (2Tim. 2:19) A aki kona naake a wareka te mwaiti n tain te Kauring n ataia bwa antai raoi aika a kantaningaa te nako karawa. A warekaki mwaitiia taani katoong banna ma mwaitiia naba naake a taku bwa aongkoa a kabiraki. Iai tabeman ake a a manga moanna ni katoka katoongan banna imwina riki. Iai tabeman aika iai kangaanga n aia iango ke n aia namakin ake a kairaki iai bwa a na kakoauaa ae a na uea ma Kristo i karawa. Ngaia are, e aki kaotaki raoi  mwaitiia nikiraia aika kabiraki i aon te aba mani mwaitiia aika a katoong banna.

14. Tera ae taekinaki n te Baibara ni kaineti ma mwaitiia taani kabiraki ake a na mena i aon te aba ni moanakin te rawawata ae korakora?

14 A na mena n taabo aika bati n te aonnaba aomata aika kabiraki ngkana e roko Iesu n ikotiia nako karawa. Ni kaineti ma te tai anne, e taekinaki ae kangai ibukin Iesu n te Baibara: “E na kanakoia ana anera ma tangin te buu ae tangimwaaka, ao a na ikotiia naake a rineaki ake ana aomata mai meang ao maiaki, mainiku ao maeao, mai rabarabani karawa are teuana nakon rabarabana are teuana.” (Mat. 24:31) E taekinaki n te Koroboki ae Tabu bwa tii tabeman nikiraia taani kabiraki aika a na tiku i aon te aba ni kabaneani boong. (TeKao. 12:17) Ma e aki taekinaki n te Baibara bwa iraman ake a na tiku ni moanakin te rawawata ae korakora.

15, 16. Tera ae ti riai n ota iai ni kaineti ma te koraki are 144,000 ake a rineaki iroun Iehova?

15 E bairea Iehova te tai ae e na rineiia iai aomata aika kabiraki. (IRom 8:28-30) E moana rineaia aomata aika kabiraki Iehova imwini maten ao mangautin Iesu, ao e taraa n ae a bane ni kabiraki kaain te ekaretia ni Kristian are n te moan tienture. Man te moan tienture ni karokoa moanakini kabaneani boong, angiina mai buakoia ake a taku bwa a toua mwini Kristo boni Kristian aika kewe ao e kabotauia Iesu ma “titania.” E ngae n anne, e waakinako Iehova ni kabiriia tabeman aika kakaonimaki i nanon te tai anne, ao a kaotiia bwa ai aron te “uita” ngaiia are e kabwarabwaraa Iesu. (Mat. 13:24-30) Ni kabaneani boong ao e boni waakinako Iehova n rineiia naake a na kaaina te koraki are 144,000. [2] Ngkana e baireia bwa e na tataninga ni karokoa teutana te tai imwain te toki n rineiia iai tabeman nakon te tibwanga anne, antai ngaira bwa ti na nanokokoraki ni wanawanana? (Ita. 45:9; Tan. 4:35; wareka I-Rom 9:11, 16.) [3] Ti riai n taratara raoi bwa ti na aki katotongia taani mwakuri ake a aki rau nanoia, ake a ngurengure n aron aia toka ni kabooia naake a roko n te ka-11 n aoa.Wareka Mataio 20:8-15.

16 A aki bane ni kaaina “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana” naake a kantaningaa te nako karawa. (Mat. 24:45-47) N aron are n te moan tienture, a kakaamwarakeia aika bati ni boong aikai Iehova ao Iesu rinanoia aika karako mwaitiia. Tii tabeman Kristian aika kabiraki n te moan tienture ake a kabonganaaki bwa a na korea te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. Ai arona naba ni boong aikai, tii tabeman Kristian aika kabiraki ake a rineaki bwa a na katauraoa te amwarake n taamnei “n te tai ae riai.”

17. Tera reireiam man te kaongora aei?

17 Tera reireiara man te kaongora aei? E a tia Iehova ni baireia bwa e na kaokoroi kaniwanga aika uoua, bwa te maiu i karawa ibukia I-Iutaia n taamnei ao te maiu i aon te aba ibukia aomata aika tengaun. Ma e tangiriia naake a weteaki mai karawa ao naake a na maiu i aon te aba bwa a na ongeaba n tuua aika tii te arona ao n teimatoa ni kakaonimaki. A riai koraki akanne n teimatoa n nanorinano. A riai naba ni katiteuanaaki. A riai ni karikirakea te rau n te ekaretia. Ngkai e a uakaan tokini kabaneani boong, ti bia bane ni motikia bwa ti na beku bwa tii tenanaina i aan ana kairiri Kristo.

^ [1] (barakirabe 3) E katereaki n Taian Areru 87:5, 6 bwa e bae n ae n te tai ae na roko ao a na kaotaki araia ni kabane naake a kautaki bwa a na uea ma Iesu i karawa.IRom 8:19.

^ [2] (barakirabe 15) E ngae ngke e kaotaki ni Mwakuri 2:33 bwa Iesu e irekereke naba ma te rinerine ma bon te tia kakao Iehova.

^ [3] (barakirabe 15) Ibukin rongorongona riki, nora “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n Te Taua-n-Tantani ae bwaini Mei 1, 2007, i. 30-31 n te taetae n Ingiriti.