“E a rai te uteute ae kiriin, ao e a mate te uee, ma e teimatoa n aki toki ana taeka Atuara.”​ITA. 40:8.

ANENE: 95, 97

1, 2. (a) Tera aron te maiu ngke arona bwa akea te Baibara? (b) Tera ae buokira bwa ti na kakabwaiaaki man Ana Taeka te Atua?

E NA tera aroni maium ngke arona bwa akea te Baibara? E na bon akea te taeka n reirei ae kona n onimakinaki ibukini kairani maium ni katoabong. Ko na aki atai kaeka aika karaunano ibukin titiraki ni kaineti ma te Atua, te maiu, ao te tai ae imwaira. Ao ko na aki ataa te bwai ae e karaoia Iehova nakoia aomata n taai ake rimoa.

2 Ma ti kakaitau bwa e aki reke anne iroura. E a tia Iehova ni katauraoa ibukira ana Taeka ae te Baibara. Ao e berita bwa e na teimatoa n aki toki ana rongorongo. E mwanewea Itaia 40:8 te abotoro Betero. E ngae ngke e aki kaineti raoi te kibu anne nakon te Baibara, ma e kaineti nakon te rongorongo ae n te Baibara. (Wareka 1 Betero 1:​24, 25.) Ni koauana, ti kona ni kakabwaiaaki riki man te Baibara ngkana e tauraoi n te taetae ae ti ota raoi iai. A a kaman ataa anne te koraki ake a tangira te Atua. E ngae ngke e aki bebete karaoana, ma i nanon tienture aika bati, a teimatoa naake a raoiroi nanoia n raira te Koroboki ae Tabu ao n tibwatibwaia. E boraoi nanoia anne ma nanon te Atua are kantaningaiia “aeka n aomata nako bwa a na kamaiuaki, ma ni karekea te atatai ae eti ibukin te koaua.”​—1Tim. 2:​3, 4.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

 3 N te kaongora aei, ti na nori katoto ibukin aron Ana Taeka te Atua n teimatoa n aki ongea (1) bibitakin te taetae, (2) bibitakin te waaki n tautaeka ae rotaki iai te taetae are kakabonganaaki riki, ao (3) totokoan rairakin te Baibara. Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man te maroro aei? E na kakorakoraa riki ara kakaitau ibukin Ana Taeka te Atua. E na kakorakoraa riki naba iroura tangiran te tia Korea te Baibara are e katauraoia ibukini kabwaiara.​—Mika 4:2; IRom 15:4.

BIBITAKIN TE TAETAE

4. (a) A kangaa ni bitaki taian taetae ni waakinakon te tai? (b) Tera ae kaotia bwa e aki inanonano Atuara ni kaineti ma te taetae, ao tera aron rotakim iai?

4 Ni waakinakon te tai ao a bibitaki taian taetae. A kona taeka ke kibuntaeka tabeua ni manga kaokoro nanoia imwina riki ma are n te moantai. Tao ko kona n iangoi katoto tabeua ni bitakin naba am taetae. Anne naba aron te taetae n Ebera ao ni Kuriiti, ake e moani koreaki iai te Baibara. Te taetae n Ebera ao ni Kuriiti n taai aikai e a kaokoro ma te taetae are kabonganaaki n taai ake a karakinaki n te Baibara. Ngaia are angia aomata a kainnanoa rairan Ana Taeka te Atua bwa a aonga n ota iai. A kainnanoa naba anne naake a rabakau te taetae n Ebera ke ni Kuriiti ae kakabonganaaki n taai aikai. A iangoia tabeman bwa a riai n reiakina te taetae n Ebera ao ni Kuriiti nikawai bwa a aonga ni kona ni wareka te Baibara n taetae ake a moani koreaki iai. Ma e kona n aki manena aia iango anne. * Ma ti kakaitau bwa e a tia n rairaki te Baibara ke mwakorona tabeua nakon taetae aika raka i aon 3,200. E teretere bwa e tangiriia aomata Iehova man “natannaomata nako ao baronga ao taian taetae” bwa a na karekea kakabwaiaaia man ana Taeka. (Wareka Te Kaotioti 14:6.) Ko aki ngkanne kani kaania riki Atuara ae tatangira ao n aki inanonano?​—Mwa. 10:34.

5. E aera ngkai e rangi ni kakawaki te Baibara ae te King James Version?

5 Ni waakinakon te tai, a boni bitaki naba taian taetae ake e rairaki iai te Baibara. Te rairai n te Baibara ae kai ota te aba iai ngke e moani karaoaki, e a kona n rikirake n aki ota rimwi riki. Iangoa te katoto ni kaineti ma te rairai n te Baibara teuana n te taetae n Ingiriti. E moani katauraoaki te King James Version n 1611. Bon teuana i buakon rairai n te Baibara n te taetae n Ingiriti ae rangi ni kakabonganaaki, ao e rangi n ibuobuoki naba nakon te taetae n Ingiriti. * E ngae n anne, e kaota aran te Atua tii tabeua te tai te King James Version. E kamanena te ara ae “Iehova” ni kiibu tabeua, ao e kamanena te taeka ae “TE UEA” ae bubura manna n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ni kiibu ake a moani koreaki iai aran te Atua. Katotona ake a boreetiaki imwina riki a kabongana naba te taeka ae “TE UEA” ae bubura manna ni kiibu tabeua n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. N te aro anne, e kaotaki raoi nnen aran te Atua ae riai n te King James Version n iterana are aranaki bwa te Nuu Tetemanti.

6. E aera ngkai ti kakaitau ibukin te Rairai ae te Aonnaba ae Boou?

6 E ngae n anne, a a moanna n aki ataaki nanon angiin taeka n te King James Version imwin ririki aika bati. E riki naba anne n taian rairai n te Baibara rimoa n taetae ake tabeua. Tiaki bwa ti kakaitau n te Baibara ae Tabu​—Te Rairai ae te Aonnaba ae Boou ae  kabonganaaki iai te taetae n taai aikai? E a tauraoi te rairai n te Baibara aei ae bwanin ke mwakorona n taetae aika raka i aon 150, ibukia angia aomata ni boong aikai. E a kona n rotii nanora te rongorongo ae n Ana Taeka te Atua ibukin taeka aika mataata iai. (TaiAre. 119:97) Ao ae kakawaki naba bwa te Rairai ae te Aonnaba ae Boou e kaoka aran te Atua nakoni nnena ae riai n te Koroboki ae Tabu.

TE TAETAE AE KAKABONGANAAKI RIKI

7, 8. (a) E aera ngkai a bati I-Iutaia n te katenua n tienture B.C.E. ake a aikoa ota n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera? (b) Tera te Greek Septuagint?

7 N tabetai ao bibitakin te waaki n tautaeka e rotaki naba iai te taetae are kakabonganaaki riki n te tai teuana ma teuana. E kangaa n taraia raoi te Atua bwa e na aki rotaki ana Taeka ni bitaki akanne, ao a na aki ota iai aomata? E na buokira ni kaekaa anne te katoto teuana rimoa. A koreaki moani bokin te Baibara ake 39 irouia tibun Iteraera ke I-Iutaia. Boni ngaiia ake a moani “mwiokoaki n te rongorongo mairoun te Atua.” (IRom 3:​1, 2) Ma n te katenua n tienture B.C.E., a bati I-Iutaia ake a aikoa ota n te taetae n Ebera. Bukin tera? Ngke e kataenikai angiin aaba n te aonnaba Alexander te Kakannato, ao e a raababanako te Embwaea ni Kuriiti. (Tan. 8:​5-7, 20, 21) Ngke e a butanako te embwaea aei, e a riki te taetae ni Kuriiti bwa te taetae ae kakabonganaaki riki irouia aomata ake a mena i aana, n ikotaki ma I-Iutaia aika uamaenako. Ma ngkai a bati I-Iutaia ake a kabongana te taetae ni Kuriiti, e a moanna ni kangaanga te ota n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera irouia angia aomata. E kangaa ni kanakoraoaki aei?

8 Tao n nukan te katenua n te tienture B.C.E., e a rairaki moani bokin te Baibara ake nimaua man te taetae n Ebera nakon te taetae ni Kuriiti. Imwina riki, a a rairaki nikirani booki n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera n te kauoua n tienture B.C.E. E a ataaki te rairai aei bwa te Greek Septuagint. E ataaki te Septuagint bwa te moan rairai i aon te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ae bwanin.

9. (a) E kangaa te Septuagint ao rairai ake rimoa ni buokiia taani wareka Ana Taeka te Atua? (b) Tera am kibu ae ko tatangiria n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera?

9 E ibuobuoki te Septuagint bwa a a kona iai I-Iutaia ao tabeman riki ake a kabongana te taetae ni Kuriiti ni wareka te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. Iangoa kukureia ngkai a a kona n ongoraea ao ni wareka Ana Taeka te Atua n oin aia taetae! Imwina riki, a a rairaki mwakoron te Baibara nakon taetae aika kakabonganaaki riki n aron te Syriac, Gothic, ao Latin. Ngkana a wareka te Koroboki ae Tabu taani wareware n te taetae are a ota iai, a boni bae ni bati aika reke aia kibu ae a tatangiria, n arora ni boong aikai. (Wareka Taian Areru 119:​162-165.) Ni koauana, e bon teimatoa Ana Taeka te Atua n aki ongea bibitakin te taetae are kakabonganaaki riki.

TOTOKOAN RAIRAN TE BAIBARA

10. E aera ngkai akea aia Baibara angia aomata n ana tai John Wycliffe?

10 N tabetai, ao taani kairiri aika korakora mwaakaia a kataia n tukiia aomata aika mangori mani warekan te Baibara. Ma iai aomata aika raoiroi nanoia ake a tei ni kaitaraa te totoko anne. N te katoto, iangoa te tia rabakau i aon te Aro n te ka-4 n tienture ae John Wycliffe. E kakoauaa raoi teuaei bwa a riai aomata nako ni karekea kakabwaiaaia man Ana Taeka te Atua. Ma n te tai are e maiu iai, e bon aki kona n reke aia Baibara aomata aika mangori i Engiran. Bukin tera? Teuana bukina bwa angiina a aki kona ni kabooa bwa e rangi ni bobuaka, ibukina bwa a kaeweaki n te bai katotona ao e bobuaka karaoana. Irarikina,  angia aomata a babanga ni wareware. Tao a a tia n ongongo kiibu ake a warekaki n tain te taromauri. Ma a boni bae n aki ota iai. Bukin tera? Ibukina bwa e koreaki n te taetae n Ratine te Baibara (te Vulgate) are kabonganaaki n te Aro. Ao i nanon te tai ae aranaki bwa te Middle Ages, te taetae n Ratine bon te taetae ae aki kabonganaaki irouia aomata aika mangori! E na kangaa ni kaotaki nakoia rongorongo aika kakawaki man te Baibara?​—TaeRab. 2:​1-5.

E tangiria John Wycliffe ma raona bwa e na reke irouia aomata nako Ana Taeka te Atua. Anne naba ae ko tangiria? (Nora barakirabe 11)

11. Tera aron rotakia aomata n te Baibara ae te Wycliffe Bible?

11 N 1382, e a katauraoaki te Baibara ae rairaki n te Taetae n Ingiriti ae e a ataaki imwina n arana ae te Wycliffe Bible. E rangi ni kakabonganaaki te Baibara aei irouia taan rimwin Wycliffe aika aranaki bwa taian Lollards. A tangiria naakai bwa e na rotii aia iango ao nanoia aomata aika mangori Ana Taeka te Atua, ngaia are a ririanna n uarongorongo n te kaawa teuana ma teuana ni kabutaa Engiran. A wawareki kiibu taian Lollards man te Wycliffe Bible nakoia aomata ake a boo ma ngaiia, ao a anganako katoton te Baibara ake a kaewei ni baia. E korakora te bitaki ae reke man aia kakorakora, bwa e a manga ueke tangiran Ana Taeka te Atua irouia aomata.

12. Tera aroia mataniwi n Aaro nakoni Wycliffe ma ana mwakuri?

12 Tera aroia mataniwi n Aaro? A kaota ribaakin Wycliffe ma ana Baibara ao taan rimwina. A bwainikirinia taian Lollards mataniwi n Aaro, ao a kakaaei ma ni kamaunai katoton te Wycliffe Bible aika bati ake a kona n reke irouia. E ngae ngke e a tia ni mate Wycliffe, ma a katanoataa teuaei bwa bon te tia kaitaraa te Aro. Ni koauana, e a aki kona ni katuuaaeaki te aomata ae e a tia ni mate. Ma a bon tua mataniwi n Aaro bwa e na kenaki riin Wycliffe ma ni kabuekaki, ao e karenakoaki mannangina n te karaanga ae te Swift. Ma e aki kona te Aro n tuka rikiraken Ana Taeka te Atua i buakoia naake a kani warekia ao n ota iai. N tienture ake imwina, a bati aomata i Eurobe ao n taabo riki tabeua n te aonnaba ake a a moana rairan te Baibara ao tibwatibwaakina, ibukini kakabwaiaaia aomata aika mangori.

“TEUARE REIREINIKO BWA KO AONGA NI KABWAIA”

13. Tera ae ti kakoauaa raoi, ao e aera ngkai e kakorakoraaki iai ara onimaki?

13 E kairaki korean te Baibara iroun te Atua. Ma tiaki nanona bwa anne ae riki  naba n rairakin te Septuagint, te Wycliffe Bible, te King James Version, ke rairai riki tabeua. E ngae n anne, ngkana ti iangoi rongorongoni Baibara aikai ao rairai aika bati riki ake a a tia ni boreetiaki, e a boutokaaki raoi iai koauan aei: E bon teimatoa Ana Taeka Iehova n aron are e beritanna. E aki ngkanne kakorakoraaki am onimaki bwa a na boni koro bukin ana berita nako Iehova?​—Iot. 23:14.

14. E kangaa ni kakorakoraaki tangiran Ana Taeka te Atua iroura?

14 Irarikini kakorakoraan ara onimaki, e kakorakoraa naba tangiran Iehova iroura, noran aron te Baibara n teimatoa i nanon ririki aika bati. * Bukin tera ngke e katauraoa ana Taeka n te moantai? Ao e aera ngkai e beritanna bwa e na teimatoa? Ibukina bwa e tangirira ao e kan reireinira arora ae ti na kabwaia iai. (Wareka Itaia 48:​17, 18.) Ti bon riai ni kairaki bwa ti na kabooa mwin ana tangira Iehova n arora n tangiria naba ao n ongeaba n ana tua.​—1Ioa. 4:19; 5:3.

15. Tera ae ti na rinanona n te kaongora are imwina?

15 Ni koauana, ibukina bwa ti kakaitau n Ana Taeka te Atua, ti na boni kani karekea kakabwaiaara raoi mai iai. Ti na kangaa ni karekei kakabwaiaara man ara wareware n te Baibara? Tera ae kona ni buokira ni kairiia aomata nakon te Baibara n ara mwakuri ni minita? A na kangaa naake a kabwarabwara mai moa ni kabotoi aia angareirei i aon te Koroboki ae Tabu? Ti na nori kaekaan titiraki aikai n te kaongora are imwina.

^ bar. 4 Nora te kaongora ae “Do You Need to Learn Hebrew and Greek?” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Nobembwa 1, 2009 n te taetae n Ingiriti.

^ bar. 5 A bati taeka ni karariki n te taetae n Ingiriti aika nako man te King James Version.

^ bar. 14 Nora te bwaoki ae “ Nakomai Noria!