Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

Ko Uringnga?

Ko Uringnga?

Ko a tia ni wareki raoi kaongora man Te Taua-n-Tantani n taai aika tibwa nako? Noria ngkana ko kona ni kaekai titiraki aikai:

E aera ngkai a riai kaaro ake a mwaing nakon te aba teuana n neneri raoi kangaanga ni kaineti ma te taetae ibukini buokaia natiia n aia onimaki?

A na bae naati n reiakina taetaen te aba anne man te tabo n reirei ke n taabo ake a mena iai. E kona n rangi ni manena ibukia ataei ngkana e raka i aon teuana aia taetae. A riai kaaro n iangoia bwa te ekaretia raa ae e nene riki iai aia koaua natiia aika rooro n rikirake ao ae a rikirake iai n te onimaki, te ekaretia are e kamanenaaki iai taetaen te aba ke are bon oin aia taetae. A karimoai marurungia natiia n te onimaki kaaro aika Kristian nakon oin nanoia.—w17.05, i. 9-11.

Ngke e titiraki Iesu nakoni Betero ni kangai: “Ko tangirai riki nakoni baikai?” tera ae nanonaki ni “baikai”? (Ioa. 21:15)

E taraa n ae e taekin Iesu iika ake i rarikia ao/ke te bitineti n akawa. Imwini maten Iesu ao Betero e a manga okira ana mwakuri are te akawa. A riai Kristian n taraia raoi bwa e moanibwai tangiran aia mwakuri ni kareketianti ke e aki.—w17.05, i. 22-23.

E aera Aberaam ngke e tuanga buuna bwa e na taekinna bwa mwaanena? (KBwaai 12:10-13)

Ni koauana, Tara boni mwaanen Aberaam ma a kaokoro tinaia. Ngke arona bwa e taekinna Tara ae boni buuna Aberaam, e na bae n tiringaki teuaei, ao e aikoa kona ni karika te kanoa are e beritanna te Atua nakoina.—wp17.3, i. 14-15.

Tera te anga are e kabongana Elias Hutter ibukini buokaia naake a kan reiakina te taetae n Ebera?

E tangiriia ana ataei bwa a na ataa kaokoron te boto n taeka n te taetae n Ebera n te Baibara, ma taeka ake a reita moana ao bukina. Ibukin anne, e boreetia te boto n taeka ni manin koroboki aika turumwaaka, ao taeka ake i moan ao ibukin te boto n taeka, e aki katurumwaakai. A kabonganaaki aanga aika manena aika ai aron akanne n taiani kabwarabwara mai nano ake n te New World Translation of the Holy Scriptures—With References.—wp17.4, i. 11-12.

Baikara baike a kona ni buoka te Kristian n iangoia bwa e na kawakina te katii ibukini kamanoana mairouia aomata ke e na aki?

Aikai tabeua: E tabu te maiu iroun te Atua. E aki kaumakiia taan rimwina Iesu bwa na karekei aia kabaang ibukini kamanoaia. (Ruka 22:36, 38) Ti riai n ororei ara kabaang ni bitii bwa bwaai ni kamarautano. E rangi ni kakawaki riki te maiu nakoni bwaikoraki. Ti karinei mataniwin nanoia tabemwaang, ao ti kan riki bwa banna ni katoto aika tamaroa. (2Kor. 4:2)—w17.07, i. 31-32.

E aera ngkai a kaokoro aia rongorongo Mataio ao Ruka ibukini maiun Iesu ngke e uarereke?

E kaatuua Mataio taekan Ioteba. E taekina aron Ioteba ngke e a bikoukou Maria ao ana rongorongo te Atua nakoina are e na birinako nako Aikubita ao e a manga oki imwina. E kaatuua riki Ruka taekani Maria, n te katoto, kawaran Eritabeta irouna ao aroni Maria ngke e tiku Iesu n te tembora.—w17.08, i. 32.

Baikara bwaai tabeua ake e kaaitarai te Baibara ao e riai n teimatoa iai?

Ni waakinakon te tai, a bibitaki nanon taeka ao kibuntaeka ake a kabonganaaki n te Baibara. Bibitakin te waaki n tautaeka e rotaki naba iai te taetae are kakabonganaaki riki. Totokoan rairan te Baibara nakon taetae aika kakabonganaaki riki.—w17.09, i. 19-21.

Iai te anera ae kakawakinira?

Akea. E taekinia Iesu aia anera taan rimwina bwa a tei i matan te Atua. (Mat. 18:10) E kaotia Iesu bwa anera a rangi n tabeakinia taan rimwina, ma tiaki nanona bwa anera a na kamanoia naakai n tatabemania nako n te kakai.—wp17.5, i. 5.

Tera te tangira ae te kabanea n rietata?

Te a·gaʹpe bon te tangira ae te kabanea n rietata ngkana e aanaki ni booto n reirei aika riai. E kona n nanona naba namakinan tatangiran ao kan tabeakinan temanna. Ma a kaotiotaki iai booto n reirei aika rianako, n aroni mwakuri n akoi aika karaoaki ibukini kakabwaiaaia tabemwaang.—w17.10, i. 7.