“Kam na tarataraingkami bwa e na aki kataenikaingkami temanna ni wanawanan aon te aba ao n te mwamwanaa te aba ae akea uaana, ae . . . aia waaki kaain te aonnaba.”​—IKORO 2:8.

ANENE: 38, 31

1. Tera te reirei ni kairiri n ana reta Bauro nakoia raona ni Kristian? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

E KOREA ana reta te abotoro Bauro nakoia Kristian ake i Korote ngke e kabureaki i Rom tao n 60-61 C.E. Ao e kabwarabwaraa iai kakawakini karekean te “ataibwai are e anga taamnein te Atua.” (IKoro. 1:9) E a manga taku: “I taekina aei nakoimi bwa e na aki burebureingkami temanna n taeka n anainano. Kam na tarataraingkami bwa e na aki kataenikaingkami temanna ni wanawanan aon te aba ao n te mwamwanaa te aba ae akea uaana, ae boto i aon aia katei nikawai aomata ao i aoni baike a boboto iai aia waaki kaain te aonnaba, ma tiaki ni kaineti ma Kristo.” (IKoro. 2:​4, 8) E reitia ni kabwarabwaraa Bauro bwa e aera ngkai a kairua iango tabeua aika taabangaki, ao e aera ngkai a kona n anaaki nanoia aomata aika aki kororaoi n aia iango kaain te aonnaba. N te katoto, a kona iango aikai ni kaira temanna bwa e na iangoia ae e wanawana ao e rietata riki nakoia tabemwaang. Mangaia are e korea te reta aei Bauro ibukini buokaia taari bwa a na rarawa nakon aia iango kaain te aonnaba ao aia mwakuri aika kairua.​—IKoro. 2:​16, 17, 23.

2. E aera bwa ti na rinanoi katoto ni kaineti ma aia iango kaain te aonnaba?

2 A tarariaoaki ke ni kakeaaki bongan ana tua Iehova n aia iango kaain te aonnaba, ma ngkana ti aki taratara raoi e kona aia iango  anne ni kamamaraa ara onimaki teutana imwin teutana. Ni boong aikai, ti bane n rotakibuaka n aia iango kaain te aonnaba bwa e kakatanoataaki n te T.V, te intanete, te tabo ni mwakuri, ke te tabo n reirei. Ti na nenera ngkai te bwai ae ti kona ni karaoia n totokoa iai kabarekaan ara iango ni baikanne. Ti na rinanoi katoto aika nimaua ni kaineti ma aia iango kaain te aonnaba ao arora n rarawa iai.

TI RIAI NI KAKOAUAA AE IAI TE ATUA?

3. Tera te iango ae e anai nanoia aomata aika bati, ao bukin tera?

3 “I kona n riki bwa te aomata ae raoiroi e ngae naba ngkana I aki kakoauaa ae iai te Atua.” N aaba aika bati, e a taabangaki ongoraean aia taeka aomata ae a aki kakoauaa ae iai te Atua, ao a iangoiia i bon irouia bwa beekan. Tao a tuai n nenera raoi te titiraki ae iai te Atua ke akea, ma a atikaki nanoia n te iango ae a inaomata ni karaoa ae a tangiria. (Wareka Taian Areru 10:4.) A kona tabemwaang n iangoia bwa a taraa ni wanawana ngkana a kangai: “I kona ni maiuakini booto n reirei aika raraoi e ngae naba ngkana I aki kakoauaa ae iai te Atua.”

4. Ti na kangaa ni kaeta ana iango te aomata ae kakoauaa bwa akea te tia Karikiriki?

4 E eti aia taeka beekan ae akea te tia Karikiriki? A mangaongao aia iango aomata tabeman ngkana a ukera te rabakau n aonnaba ibukini kaekaan anne. Ma e boni bebete kaekaan anne. Bwa ngkai e kainnanoaki temanna ibukini katean te auti, ai batira riki ngkanne kainnanoan te tia karikii baika maiu! E boni kangaanga riki karaoani baika maiu nakon te auti ibukina bwa a kona baika maiu ni karaoi katotongaia, ao e aki kona ni karaoa anne te auti. Mangaia are a kona taian cell aikai ni kawakina ao ni kaewea te rongorongo ae kainnanoaki ibukini karaoani katotongaia. Antai ae e karikii baika maiu bwa a na kona ni karaoi baikai? Aio ana kaeka te Baibara: “A kateaki auti nako iroun te aomata, ma ane e katei bwaai ni kabane bon te Atua.”​—Ebera 3:4.

5. Tera ae ti kona n taekinna ni kaineti ma te iango ae aongkoa e kona temanna n ataa te bwai ae raoiroi e ngae ngke e aki kakoauaa ae iai te Atua?

5 Ti na kangaa ni kaeta ana iango temanna ni kaineti ma te koaua are aongkoa e kona temanna n ataa te bwai ae raoiroi, e ngae ngke e aki kakoauaa ae iai te Atua? E koaua ae e taekinaki naba n Ana Taeka te Atua bwa aomata ake a aki kakoauaa ae iai ngaia, bon iai naba booto n reirei aika raraoi ake a maiuakin. (IRom 2:​14, 15) N te katoto, a kona ni karineia ao n tangiriia aia karo. Ma ngkana a aki kakairi n ana kaetieti Iehova, a kona ni karaoi motinnano aika buakaka. (Ita. 33:22) A bati aika wanawana ni boong aikai ake a kakoauaa ae a kainnanoa ana ibuobuoki te Atua aomata ibukini kaetan waaki aika rangi ni karawawata. (Wareka Ieremia 10:23.) Ngaia are ti aki riai ni kairaraangaki bwa ti na kakoauaa ae e kona temanna n ataa raoi te bwai ae raoiroi, e ngae ngkana e aki kakoauaa ae iai te Atua ao n aki naba nimti ana kaetieti.​—TaiAre. 146:3.

TI KAINNANOA TE ARO?

6. Tera aia iango aomata aika bati ni kaineti ma te Aro?

6 “Ko kona ni kukurei e ngae ngkana akea am Aro.” A anaaki nanoia aomata aika bati n aia iango kaain te aonnaba aei ibukina bwa a iangoa te Aro bwa e kabotu ao akea manenana. A bati naba Aaro ake a a katannakoia aomata mairoun te Atua ibukin aia reirei ae te ai ni moone, a kairoroiia aia aomata bwa a na angamwane, ke a boutokai waaki n tautaeka. Maroaka ae e a ririkirake mwaitiia aomata aika a iangoia bwa a kona ni kukurei ngkana akea aia Aro! A bae ni kangai aomata akanne: “I kan ongora taekan te Atua, ma I aki kani kaaina te Aro.”

7. E kangaa ni karekea te kukurei te Aro ae koaua?

7 E koaua bwa e kona ni kukurei te aomata ngkana akea ana Aro? Ni koauana, e kona ni kukurei te aomata ngkana e aki kaaina te Aro ae kewe, ma e aki kona n reke te kukurei ni koaua irouna ngkana e aki karekea ana iraorao ma Iehova, ae taekinaki bwa “te Atua ae kukukurei.” (1Tim. 1:11) A kakabwaiaaki aomata  ni bwaai ni kabane ake e karaoi te Atua. A kukurei ana toro ibukina bwa a kaatuua iangoani buokaia tabemwaang. (Mwa. 20:35) N te katoto, iangoa aron te taromauri ae koaua ni buoka te utu bwa e na kukurei. Ti reireinaki iai bwa ti na karineia raora ni mare ao ni kakaonimaki nakoia n iaiangoan ara taetae ni bau n ara mare bwa e tabu, n rarawa nakon te wene ni kimoa, ni kaikawaiia natira bwa a na maiuakina te karinerine, ao ni kaotiota te tangira ae koaua. Ngaia are a katiteuanaaki aomata n te taromauri anne n ekaretia aika kakukurei ao te botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba.​—Wareka Itaia 65:​13, 14.

8. Ti na kangaa ni maroroakina Mataio 5:3 ni kamataataa iai kaekaan te titiraki ae, Tera ae karekea kukureia aomata?

8 Ti na kangaa n ota raoi n aia iango kaain te aonnaba ae e kona ni kukurei temanna e ngae ngkana e aki beku ibukin te Atua? Iangoa te titiraki aei, Tera ae karekea kukureia aomata? Tabeman a reke kukureia n nakoaia aika rietata, te takaakaro ke te bwai ae a mamate nanoia iai. Ake tabeman a reke kukureia n tabeakinaia aia utu ke raoraoia. A kona ni karekea nakoira te kukurei baikai ni kabane, ma iai te bwai ae kakawaki riki ni maiura ae e na karekea te kukurei ae akea tokina. Ti kaokoro ma maan bwa ti kona ni kinaa ara tia Karikiriki ao ni kakaonimaki ni beku ibukina. Ti karikaki n aron anne bwa ti aonga ni karekea kukureira ni karaoan aei. (Wareka Mataio 5:3.) N te katoto, a kukurei taan taromauri ni koaua ao n rangi ni kaungaaki ngkana a ikotaki ma tariia n taromauria Iehova. (TaiAre. 133:1) A kukurei naba ngkai a katiteuanaaki n aia botaki n itaritari, a maiuakina te aroaro ni maiu ae itiaki, ao a ataa te kantaninga ae kakukurei ae imwaia.

TI KAINNANOI KAETIETI IBUKIN TE AROARO NI MAIU AE RIAI?

9. (a) Tera te iango ae taabangaki ibukin te wene n taanga? (b) E aera ngkai e kabuakakaa te wene n taanga i tinanikun te mare te Atua?

9 “E aera bwa e kabuakakaaki te wene n taanga i tinanikun te mare?” A kona ni kangai aomata nakoira: “Ti riai ni kakukureira ni maiura. E aera bwa e kabuakakaaki te wene n taanga i tinanikun te mare?” E kairua te iango ae e riai te Kristian ni kariaia te wene ni bure. Bukin tera? Ibukina bwa e katabuakaki te wene ni bure n Ana Taeka te Atua. * (Wareka 1 I-Tetaronike 4:​3-8.) E bon riai ni karaoi tuua ibukira Iehova ibukina bwa e karikira. E taekinna bwa e kariaia te wene n taanga tii iroun te mwaane ma te aine aika a a tia ni mare. E anganira tuua te Atua ibukin tangirara irouna ao ti kakabwaiaaki iai. A na itangitangiri riki, a na karinerine, ao a na kamanoaki raoi utu aika ongeaba n tuua aikai. Ma e na katuuaaeia te Atua naake a ataa ana tua ao a aki ongeaba iai.​—Ebera 13:4.

10. E na kangaa te Kristian n rarawa nakon te wene ni bure?

10 Ti reiakinaki n te Baibara bwa ti na rarawa nakon te wene ni bure. Te anga ae kakawaki ni karaoan aei bon tiatianakini baika ti tarai. E taku Iesu: “Ane e teimatoa n tarataraa te aine n iango i nanona bwa e kani wene n taanga ma ngaia, ao e a tia ni wene ni kimoa ma ngaia i nanona. Ngkana e kabwakako matam are te atai, ao autia ni karenakoa.” (Mat. 5:​28, 29) Ngaia are e riai n rarawa te Kristian ni mataku n taamnein te bwaitingako ke n ongoraei katangitang aika kaungaa te wene ni bure mwaneweia. E korea aei te abotoro Bauro nakoia raona ni Kristian: “Kamate bwain rabwatami aika bwain aon te aba, ae kaineti ma te wene ni bure.” (IKoro. 3:5) Ti riai naba n taubaang ni baika ti iaiangoi ao n taekini.​—IEbe. 5:​3-5.

TI RIAI N UAIAKINA TE NAKOA AE RIETATA?

11. E aera bwa e kona n anainano uaiakinan te nakoa ae rietata?

11 “Uaiakinan te nakoa ae rietata boni kiingin te  kakukurei.” A bati aika a kaungaira bwa ti na uaiakina te nakoa ae rietata bwa tiara. Ti boni bae ni kakannato, ni karineaki, ao ni kaubwai iai. Ibukina bwa a bati aika a uaiakina te nakoa ae rietata, e a kona naba te Kristian n iraraang n anne.

12. E koaua bwa kiingin te kakukurei te nakoa ae rietata?

12 E koaua bwa e na kairiri nakon te kakukurei ae akea tokina te nakoa ae rietata are e reke iai te mwaaka ao te karineaki? Tiaki ngaia anne. Uringnga bwa bwaruan te kan tautaekania aomata ao te kani karineaki boni baike e kaririaki iai Tatan, ma e a un ngkai ao e a aki kukurei. (Mat. 4:​8, 9; TeKao. 12:12) Ni kaitaraan anne, iangoa aroni kukureira ngkana ti buokiia tabemwaang n reiakina taekan te Atua ao ana berita aika kakukurei n taai aika imwaira. Akea te nakoa ae rietata ae kona ni karekea te kakukurei anne. Irarikina, e korakora te kaiangatoa ni bwainan nanon aon te aba. E kaumakiia aomata bwa a na kan tokanikai i aoia raoia, e kaungaa te bakantang, ao n tokina, e a kakoauaaki bwa boni “kaean te ang.”​—TeMin. 4:4.

13. (a) Tera arora ae riai ibukin ara mwakuri ni kareketianti? (b) Ni kaineti ma ana reta Bauro nakoia kaain Tetaronike, tera are e karekea kukureina ni koaua?

13 Ti bon riai ni kareketianti ibukini maiura, ao akea buren rinean te mwakuri ae ti tangiria. Ma e na aki rangi ni kakawaki anne ni maiura. E taku Iesu: “Akea ae e kona n toro irouia tooka aika uoman, bwa ane e na ribaa temanna ao e na tangira are temanna, ke e na nimta temanna ao e na kakeaa bongan are temanna. Kam aki kona ni kaai n toro iroun te Atua ao te Kaubwai.” (Mat. 6:24) Ngkana ti kaatuua moa iangoan ara beku iroun Iehova ao reiakinaia tabemwaang n te Baibara, ti na namakina iai te kukurei ae akea n ai arona. E rinanon aei te abotoro Bauro. Ngke te roro n rikirake ngaia, e kaatuua iangoan te nakoa are e na kakannato iai n te Aro n Iutaia. Ma e karekea te kukurei ni koaua imwina riki ngke e a riki bwa te tia karekeia taan rimwini Kristo, ao n nora aroia aomata ni maiuakina ana taeka te Atua ao aroni bitakini maiuia iai. (Wareka 1 I-Tetaronike 2:​13, 19, 20.) Akea te nakoa ae rietata ae kona n anga te kukurei ae aron anne.

E reke te kukurei ni koaua mani buokaia tabemwaang n reiakina taekan te Atua (Nori barakirabe 12, 13)

TI KONA NI KANAKORAOI AIA KANGAANGA BOTANNAOMATA?

14. E aera bwa a anaaki nanoia aomata n te iango ae e kona te aomata ni kanakoraoi ana kangaanga?

14 “A kona aomata ni kanakoraoi aia kangaanga.” E kona n anaaki nanoia aomata aika bati n aia iango kaain te aonnaba aei. Bukin tera?  Ngkana arona bwa e koaua, nanona ngkanne bwa e aki kainnanoa ana kairiri te Atua te aomata ao e kona ni karaoa ae e tangiria. E kona naba n anainano te iango anne ibukina bwa e taekinaki ni kakaae tabeua bwa e a kerikaaki te buaka, te iowawa, te aoraki, ao te maiu ni kainnano. Aio te ribooti teuana: “Bukina teuana ngkai e a nakoraoi riki maiuia aomata bwa a a tia ni motinnanoia bwa a na karika te aonnaba bwa te tabo ae raoiroi riki.” E koaua bwa te taeka ae aron anne, e kaotaki iai bwa e a tia temanna ni kona ni kanakoraoi kangaanga ake e karawawataaki iai n te tai ae rangi ni maan? Ibukini kaekaana ti na rinanoi raoi kangaanga akanne.

15. E aera bwa ti kona n taekinna ae a a korakora riki kangaanga n te aonnaba?

15 Buaka: E katautauaki bwa 60 te mirion ke e raka riki mwaitiia ake a mate n taiani buaka aika uoua ake a kabutaa te aonnaba. E bon tuai man reke ana iango te botannaomata ibukini katokan te buaka ni moa man tokin te Kauoua ni Buaka Are Kabutaa Aonnaba. N 2015, e a rikirake mwaitiia aomata ake a a riai ni kitani mwengaia ibukin te buaka ke te bwainikirinaki, nakon 65 tabun te mirion. E katautauaki bwa 12.4 te mirion aomata ake a kitani mwengaia, tii n te ririki 2015. Te iowawa: N taabo tabeua, a a kerikaaki mwakuri n iowawa. Ma n te tai naba anne, a teimatoa n rikirake mwakuri n iowawa riki tabeua n aron te babakanikawai rinanon te intanete, te iowawa n te utu, ao mwakuri ni kakeru. Irarikin anne, a bati aika a kakoauaa ae e a korakora riki te babakanikawai ni kabutaa te aonnaba. Ai bon akea ana konaa te botannaomata ni katoka te iowawa. Te aoraki: A a tia ni katokaki aoraki tabeua. Ma e taekinaki n te ribooti teuana n 2013 bwa ni katoa ririki ao ruaiwa te mirion mwaitiia aomata aika i aan 60 aia ririki ake a mate man aorakin te buroo, te maamaa, te boo, te kaentia, ao te tioka. Te maiu ni kainnano: Ni kaineti ma te World Bank, e a tia n rikirake mwaitiia naake a rangi ni maiu ni kainnano tii i Aberika man 280 te mirion n 1990 nakon 330 te mirion n 2012.

16. (a) E aera ngkai tii Ana Tautaeka n Uea te Atua ae kona ni katoki aia kangaanga aomata? (b) Taekini kakabwaia i aan te Tautaeka n Uea ake a taetae ni burabetini Itaia ao te tia areru.

16 Ni boong aikai, a tauaki taekani waaki ni bitineti ao waaki n tautaeka irouia aomata aika bangaomata. E teretere bwa a aki kona aomata aikai ni katoka te buaka, te iowawa, te aoraki, ao te maiu ni kainnano, ma bon tii Ana Tautaeka n Uea te Atua. Iangoa te bwai ae e na karaoia Iehova ibukia botannaomata. Te buaka: A na kamaunaaki n te Tautaeka n Uea baike a a kamani karika te buaka n aron te bangaomata, te babakanikawai, te nanonnaba, Aaro aika kewe, ao Tatan. (TaiAre. 46:​8, 9) Te iowawa: E a kaman reiakinia naba mirion ma mirion aomata Ana Tautaeka n Uea te Atua bwa a na itangitangiri ao n onimakinia i marenaia. Akea te tautaeka ae e kona ni karaoa aei. (Ita. 11:9) Te aoraki: E na kakabwaiaia Iehova ana aomata n angania te marurung ae kororaoi. (Ita. 35:​5, 6) Te maiu ni kainnano: E na kamaunaaki iroun Iehova ao a nangi mweraoi ana aomata ao n iraorao ma ngaia n te aro ae kaan. Aio te maiu ae rangi ni kakawaki riki nakon te kaubwai.​—TaiAre. 72:​12, 13.

“ATAA AROMI NI KAEKA”

17. Ko na kangaa n rarawa nakon aia iango kaain te aonnaba?

17 Ngkana ko ongo aia iango kaain te aonnaba ae e taraa ni kaitaraa am onimaki, karaoa am kakaae iai n Ana Taeka te Atua, ao maroroakinna ma tarim ae ikawai riki n te onimaki. Iangoia bwa e aera ngkai e kona n anainano, e aera bwa e bure te iango anne, ao ko na kangaa n rarawa nako iai. Ni koauana, ti bane ni kona ni kamanoira man aia iango kaain te aonnaba ngkana ti kakairi n ana kaungaunga Bauro nakon te ekaretia i Korote aei: “Kam na nakonako ma te wanawana i mataia akana i ao . . . Ataa aromi ni kaeka ae riai nakoia aomata n tatabemania nako.”​—IKoro. 4:​5, 6.

^ bar. 9 A bati aika aki ataia ae kiibu ni Baibara tabeua n Ioane 7:53–8:1, bon tiaki kanoan te Baibara are moani kairaki koreana rinanon te taamnei. A kakoauaa tabeman ake a a tia ni wareki kiibu aikai, bwa e tii kona te aomata ae akea ana bure ni kabuakakaa temanna bwa e wene ni kimoa. Ma e kangai te tua are e anga te Atua nakoia tibun Iteraera: “Ngkana e kuneaki te mwaane temanna ni wene ma te aine ae buun te mwaane temanna, ao a riai ni kaai ni mate.”​—TuaKau. 22:22.