Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  Nobembwa 2017

Ko Kamanoko Iroun Iehova?

Ko Kamanoko Iroun Iehova?

“E a manga kabooa maiun ana toro Iehova, ao akea i buakoia naake a kamanoia irouna, ae e na reke n te bure.”​—TAIARE. 34:22.

ANENE: 8, 54

1. Baikara namakin aika rereke irouia ana aomata te Atua aika kakaonimaki, imwini karaoan te bure?

“AI KANANOANGARA ngai!” (IRom 7:24) A bati ana toro te Atua aika kakaonimaki ake a a tia naba ni mwanewei ana taeka te abotoro Bauro akanne. Ti bane n rawawata ibukin rikiara ae te bure, ao ngkana ti karaoi mwakuri aika oti iai bwa ti aki tangira Iehova, ti kona n namakina te bwarannano. A iangoia naba Kristian tabeman ake a karaoa te bure ae kakaiaki, bwa e a aki kona ni kabwarai aia bure te Atua.

2. (a) E kangaa ni kaotaki n Taian Areru 34:22 bwa a aki riai n taonakinako n aia bure ana toro te Atua? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei? (Nora te bwaoki ae “ Taian Reirei ke Kaikonakani Banna?”)

2 Ma e ngae n anne, e karaui nanora te Baibara bwa naake a kamanoia iroun Iehova, a aki riai n taonakinako n aia bure. (Wareka Taian Areru 34:22.) Tera ae nanonaki n ae ti na kamanoira iroun Iehova? Baikara mwaneka ake ti riai ni karaoi bwa e aonga n nanoangaira Iehova ao ni kabwarai ara bure? Ti kona n atai kaekaan titiraki akanne man rinanoan te babaire ibukini kaawa ni kamanomano i Iteraera ngkoa. E koaua ae e boto te babaire anne i aon te berita n Tua are oneaki mwina ni Bentekota 33 C.E. Ma uringnga are e roko te Tua mairoun Iehova. Ngaia are man te babaire  ibukini kaawa ni kamanomano, ti a kona iai n reiakina ana iango Iehova ibukin te bure, taani bure, ao te rairannano. Ti na nora moa manenan ao bukini kateani kaawa aikai.

“RINEI AMI KAAWA NI KAMANOMANO”

3. Tera ae a karaoia tibun Iteraera nakon te aomata ae tiritiri n oin nanona?

3 E rangi n tabe Iehova ma buure ni katuturaraa i Iteraera rimoa. A riai ni kamateaki naake a tiritiri n oin nanoia iroun te mwaane ae ana koraki ni kaan teuare tiringaki, ae ataaki bwa “te tia irantangaa te raraa.” (WarIte. 35:19) N te aro anne ao teuare tiriaomata e a kabooa mwin te maiu are e anaia, n oini maiuna. Karaoan te tuuaa n te tai ae waekoa e a kateimatoaaki iai itiakin te Aba ni Berita, bwa e tua aei Iehova: “Kam na tai kabarekaa te aba ae kam maeka iai, bwa e kabarekaa te aba [katutuan] te raraa.”​—WarIte. 35:​33, 34.

4. Tera aroni bairean taekan te katuturaraa n tiaki te nano i Iteraera?

4 Ma tera ngkanne ae a baireia bwa a na karaoia tibun Iteraera ibukin te tiritiri n tiaki te nano? E ngae ngke tiaki nanon teuanne n tiritiri ma e boni bure ni katutua raraan te aomata ae akea ana bure. (KBwaai 9:5) Ma e nanoangaaki ngke e kariaiakaki ni birinako mairoun te tia irantangaa te raraa, nakon teuana mai buakoni kaawa ni kamanomano ake onoua. E kona ni kamanoaki ikanne. E riai n tiku n te kaawa ni kamanomano ni karokoa maten te ibonga ae rietata.​—WarIte. 35:​15, 28.

5. E kangaa te babaire ibukini kaawa ni kamanomano ni buokira n ota riki n aroaron Iehova?

5 Bon tiaki aia babaire aomata katauraoani kaawa aikai bwa kaawa ni kamanomano. E tua ni kangai Iehova nakon Iotua: “Tuangia tibun Iteraera ni kangai, ‘Rinei ami kaawa ni kamanomano.’ ” A boni ‘katabuaki’ kaawa aikai. (Iot. 20:​1, 2, 7, 8) E ngae ngke e rangi n irekereke Iehova ma kaokoroani kaawa aikai ibukini kamanenaaia ae okoro, ma ti kona n titiraki ni kangai: E kangaa te babaire aei ni buokira ni kamataataira riki n ana nanoanga Iehova? Ao tera reireiara iai ni kaineti ma kamanoara irouna ni boong aikai?

‘E RIAI NI KAOTA ARONA I MATAIA UNIMWAANE’

6, 7. (a) Kabwarabwaraa tabeia unimwaane ni motikan taekan te tia tiritiri n tiaki nanona. (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) E aera ngkai e wanawana te tia birinako ni karabaa ngkana e kawariia unimwaane?

6 Ngkana e tiritiri tibun Iteraera temanna n tiaki nanona, e riai moa ni biri nakon te kaawa ni kamanomano ni ‘kaota arona i mataia unimwaane’ i rarikini mataroan oon te kaawa. E riai ni butimwaeaki raoi. (Iot. 20:4) Tabeua te tai imwina, e kaokaki nakoia unimwaanen te kaawa are e riki iai te tiritiri, ao a na motika taekana unimwaane akanne. (Wareka Warekaia Iteraera 35:​24, 25.) Ngkana a motikia bwa bon tiaki nanona n tiritiri, e na kaokaki teuanne nakon te kaawa ni kamanomano.

7 E aera ngkai a irekereke iai unimwaane? Ibukina bwa a riai ni kateimatoa itiakin aia botaki tibun Iteraera, ao e buoka naba te tia tiritiri n tiaki nanona bwa e na kakabwaiaaki man ana nanoanga Iehova. E koreia te tia rabakau n te Baibara temanna bwa ngkana e aki kawariia unimwaane teuanne, “e na boni kabuanibwai maiuna.” E reitia ni kangai: “E boni mena raraana i aon atuna, ibukina bwa e aki kabongana raoi te kamanomano are e katauraoia te Atua ibukina.” E tauraoi te ibuobuoki nakon te tia tiritiri n tiaki nanona, ma e riai n ukeria ao ni butimwaeia. Ngkana e aki ukera kamanoana n teuana i buakoni kaawa ake e kaokoroi Iehova, ao e inaomata ni kamatea teuaei ana koraki ni kaan teuare mate.

8, 9. E aera ngkai a riai Kristian ake a karaoa te bure ae kakaiaki ni kawariia unimwaane ibukini buokaia?

8 Ni boong aikai, e riai te Kristian ae karaoa te bure ae kakaiaki n ukera aia ibuobuoki  unimwaane bwa e aonga ni manga oki ana iraorao ae kaan ma Iehova. E aera ngkai e rangi ni kakawaki aei? Te moan, e nako mairoun Iehova te babaire ibukia unimwaane ae a na rinanon te bure ae kakaiaki, n aron ae kaotaki n ana Taeka. (Iak. 5:​14-16) Te kauoua, e kakorakoraaki te tia bure ae raira nanona n te babaire aei bwa e na teimatoa i aan ana tararua te Atua ao n aki manga okira ana bure. (IKar. 6:1; Ebera 12:11) Te katenua, a mwiokoaki ao ni kataneiaaki unimwaane bwa a na karaui nanoia taani bure aika rairi nanoia, ni kabebetei marakia, ao uringaabaia n aia bure. E arania mwaane aikai Iehova bwa “te tabo ni kamanomano man te karau ae korakora.” (Ita. 32:​1, 2.) Tiaki bwa ko boraoi n iango bwa te babaire aei boni kaotan ana nanoanga te Atua?

9 A bati ana toro te Atua aika reke kabebeteaia n ukeran ao karekean te ibuobuoki mairouia unimwaane. N te katoto, e karaoa te bure ae kakaiaki te tari te mwaane ae Daniel, ma e tabwara ni kawariia unimwaane ibukini buokana i nanon tabeua te namwakaina. E taku: “Imwin te tai ae rangi ni maan, I a iangoia bwa akea te bwai ae a kona ni buokai iai unimwaane. Ma I bon tataninga ao n raraoma imwin au mwakuri ake I karaoi. Ao ngkana I tataro nakon Iehova, I namakinna ae I riai ni moanna man te kabwarabure ibukin te baere I karaoia.” N tokina, e a ukera aia ibuobuoki unimwaane Daniel. E ururing rikaaki ao e taku: “I boni maaku ni kawariia. Ma imwina, ai aron ae iai ae e kanakoa te bwai ae rawawata mai aou. I a kona ngkai ni kaania Iehova n akea tukau.” E a itiaki ngkai mataniwin nanon Daniel ao e mwiokoaki bwa te tabonibai n te ekaretia n taai aika tibwa nako.

“E RIAI NI BIRINAKO NAKON TEUANA MAI BUAKONI KAAWA AIKAI”

10. Ngkana e na nanoangaaki te tia tiritiri n tiaki nanona, tera ae e riai ni karaoia?

10 E riai te tia tiritiri n tiaki nanona ni waekoa ni karaoa te bwai teuana ibukin nanoangaana. E riai ni birinako nakon te kaawa ni kamanomano ae te kabanea ni kaan. (Wareka Iotua 20:4.) Ti aki kona n iangoa te tia birinako ni karabaa bwa e na bon aoaoria, bwa e boboto kamaiuana n rokona n te kaawa anne n te tai ae waekoa ao tikuna ikanne! E nanonaki naba iai bwa e na kakeai baika bati.  E riai ni kitana ana mwakuri ni kareketianti are mai mwaina, mwengaraoina, ao inaomatana ni mwamwananga, ni karokoa maten te ibonga ae rietata. * (WarIte. 35:25) Ma a materaoi kakeaani baikanne. Ngkana e kitana te kaawa ni kamanomano, e kaotia iai bwa akea kubana ngke e tiringa te aomata, ao e na bon ruanikai iai maiuna.

11. E na kangaa te Kristian ae raira nanona ni kaotia bwa e kakaitau n ana nanoanga te Atua?

11 Ngkana a na nanoangaaki iroun te Atua taani bure aika rairi nanoia ni boong aikai, a riai ni karaoi bwaai tabeua. Ti aki riai ni manga karaoi mwakuri aika bure, n ikotaki naba ma mwakuri ake a na kairira nakon te bure ae kakaiaki. E kabwarabwaraa te abotoro Bauro i aani kairana n te taamnei aroia n rairannano Kristian ake i Korinto. E korea aei: ‘Ai batira uaa aika nako man nanokawakimi ae boraoi ma nanon te Atua. Ai korakorara ungan nanomi iai, ma kaitiakan aromi, ma marakin nanomi ibukin te kairua, ma maakakin te Atua, ma korakoran nanomi ni kan rairi nanomi, ma ingaingami, ma kani kaetan te kairua!’ (2Kor. 7:​10, 11) Ngkana ti kakorakoraira n aki manga karaoi mwakuri aika bure ti kaotia iai nakon Iehova bwa ti raraoma n ara bure, ao ti aki iangoia bwa e a reke naba ngkekei nanoangaara.

12. Tera ae e riai ni kakeaa iai te Kristian bwa e aonga ni karekea ana nanoanga te Atua?

12 Tera ae e na kakeaa iai te Kristian bwa e aonga n teimatoa ni karekea ana nanoanga te Atua? E riai n tauraoi ni kakeai baike e tatangiri ngkana e na kairaki ni baikanne nakoni karaoan te bure. (Mat. 18:​8, 9) Ngkana a kaririko raoraom tabeman bwa ko na karaoi baike e aki kukurei iai Iehova, ko na katoka am iraorao ma ngaiia? Ngkana e kangaanga iroum tianakin nimakin moi aika kamanging, ko na rarawa nakoni baike a na kona ni kaririko bwa ko na moi n te aro ae riao? Ngkana ko buakana tangiran te wene ni bure, ko na rarawa ni matakuakini taamnei, ni kawari taabo n te intanete ke ni karaoi mwakuri ake a na kona ni kauekei iango aika aki itiaki? Uringnga ae e materaoi ara kakorakora ni kakeai baike ti tatangiri ibukini kateimatoaan etin arora nakon Iehova. Moan te kammaraki riki ngkana e a kitaniko Iehova. N te tai naba anne ao bon akea te namakin ae kakukurei riki nakon namakinan ana “tangira ae koaua ae akea tokina.”​—Ita. 54:​7, 8.

“A NA RIKI BWA TAABO NI KAMANOMANO IBUKIMI”

13. Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e kona te tia birinako ni karabaa n namakina te mano, te rau, ao te kukurei ni menana n te kaawa ni kamanomano.

13 Ngkana e a mena i nanon te kaawa ni kamanomano te tia birinako, e a ataia bwa e a mano. Ni kaineti ma kaawa akanne, e taku Iehova: “A na riki bwa taabo ni kamanomano ibukimi.” (Iot. 20:​2, 3) E aki tangiria Iehova bwa e na manga motikaki taekan te tia tiritiri ibukin ana bure anne, ke ni kariaiakaki te tia irantangaa te raraa bwa e na rin i nanon te kaawa ao n tiringa te tia birinako anne. Ngaia are e aki riai ni maaku te tia birinako anne. E a mano ao n rau i aan ana kamanomano Iehova ni menana n te kaawa. Tiaki te karabuuti ni kamanomano aei. E kona ni mwakuri iai, ni buokiia tabemwaang, ao ni beku iroun Iehova ma te rau. Eng, e kona n reke maiuna ae kakukurei ao n uaana!

Kakoauaa raoi bwa e kabwarai buure Iehova (Nori barakirabe 14-16)

14. Tera ae kona ni kakoauaa te Kristian ae raira nanona?

14 A namakinna tabeman ana aomata te Atua ake a karaoa te bure ae kakaiaki ma a a tia n rairi nanoia, bwa kaanga a kabureaki ibukin aia bure. A namakinna naba bwa e aki kona Iehova ni mwaninga te bure are a karaoia. Ngkana ko namakina naba anne, ko riai ni kakoauaa ae ngkana e kabwarai am bure Iehova, e na boni kakeai ni kabane ao ko aki riai ni manga uringaaba! E kakoauaa aei  Daniel, are taekinaki mai moa. Imwini kaetakina irouia unimwaane ao buokana ni manga karekea mataniwin nanona ae itiaki, ao e taku: “I namakina ae I a kabebeteaki. Ngke e tia n rinanoaki raoi au kangaanga, I a aikoa manga uringaaba n au bure. Ngkana e a tia ni kakeaaki te bure, ai bon akea. N aron ae e taku Iehova, e uotiinako rawawatara ao ni karenakoi n te tabo ae raroanako ma ngaira. Ko na bon aki manga nori.” N te tai are e mena iai i nanon te kaawa ni kamanomano te tia birinako ni karabaa, e aki riai ni maaka te tia irantangaa te raraa. N aron anne, imwini kabwaraan ara bure iroun Iehova, ti aki riai ni maaku ao n iangoia bwa e na manga kakaaea riki te anga ae e na manga uringa ara bure anne ke ni motika taekara iai.​—Wareka Taian Areru 103:​8-12.

15, 16. E na kangaa nakoan Iesu ae te tia Anga te Karea ni Kaboomwi ao te Ibonga ae Rietata ni kakorakoraa onimakinan ana nanoanga te Atua iroum?

15 Ni koauana, iai riki bukina ae kakawaki iroura ae ti na onimakina iai ana nanoanga Iehova, nakon onimakinana irouia tibun Iteraera. Ngke e tia Bauro n taekina nanokawakina ibukini kabwakana n ongeaba iroun Iehova ao e taku: “I kaitaua te Atua rinanon Iesu Kristo ae ara Uea!” (IRom 7:25) E ngae ngke e kabokorakora Bauro ma te bure ao ana kairua rimoa ake e a tia n raira nanona mai iai, ma e kakoauaa bwa e boni kabwarai buure te Atua rinanon Iesu. Ngkai bon te Karea ni Kaboomwi Iesu ibukira, e a kaitiakii mataniwin nanora ao e anganira te raunnano. (Ebera 9:​13, 14) Ngkai bon ara Ibonga ae Rietata naba, “e kona ni kakororaoa kamaiuaia te koraki ake a kaania te Atua rinanona, ibukina bwa e teimatoa ni bubutii ibukia ngkai e teimatoa ni maiu.” (Ebera 7:​24, 25) Ngkana ngaia bwa mwiokoan te ibonga ae rietata e karauaki iai nanoia tibun Iteraera bwa a kabwaraaki iai aia bure, ai mwaitira riki karauan nanora n ana beku ara Ibonga ae Rietata ae Iesu bwa “ti aonga n nanoangaaki ao ni karekea te akoi ae rianako ibukini buokara n te tai are ti kainnanoia iai.”​—Ebera 4:​15, 16.

16 Ngkana ti na kamanoira iroun Iehova, ti riai n onimakina ana angakarea Iesu. Tai iangoia bwa e tii kaineti te kaboomwi ibukia aomata, ma kakoauaa bwa e kaineti naba nakoim. (IKar. 2:​20, 21) Onimakina te kaboomwi anne bwa e boto iai kabwaraan am bure, ao e na reke naba iroum te kantaninga ibukin te maiu ae akea tokina. Ana angakarea Iesu bon ana bwaintangira Iehova nakoim.

17. E aera bwa ko kani kamanoko iroun Iehova?

17 Kaawa ni kamanomano boni kaotan ana nanoanga Iehova. Rinanon te babaire aei, e aki tii kaota kakawakin tabun te maiu te Atua ma e kaota naba iai aroia unimwaane ni buokira, tera ae irekereke ma te rairannano ni koaua, ao e aera bwa ti kona ni koaua raoi bwa e kabwarai raoi buure Iehova. Ko karekea kamanoam iroun Iehova? Bon tii ngaia te tabo ae ko na mano raoi iai! (TaiAre. 91:​1, 2) N te kaongora ae imwina, ti na nori aroni kaawa ni kamanomano aikai ni buokira ni kakairi n ana katoto Iehova ae rianako ni kaineti ma ana motikitaeka ao ana nanoanga.

^ bar. 10 Ni kaineti ma aia taeka taan rabakau aika I-Iutaia, a riai ana utu ni kaan te tia tiritiri n tiaki nanona n iria nakon te kaawa ni kamanomano.