Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

Titiraki Mairouia Taani Wareware

Titiraki Mairouia Taani Wareware

N ningai are a kataenikaiaki iai ana aomata te Atua irouni Baburon ae Kakannato?

E moa te kataenikaiaki n taamnei anne man te kauoua n tienture C.E. nakon 1919. Tera bukin te bitaki aei?

A kaotaki ni bwaai ni kakoaua bwa e roko n tokina te kataenikaiaki aei n 1919, ngke a a ikotaki Kristian aika kabiraki nakon te ekaretia ae e a tibwa kaitiakaki. Iangoa aei: A kataaki ao ni kaitiakaki ana aomata te Atua i nanon ririki ake imwin tein Ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa n 1914. * (Maraki 3:1-4) Ao n 1919, e a mwiokoa Iesu “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana” i aoia ana aomata te Atua ake a a tia ni kaitiakaki, bwa e na angangania kanaia n taamnei “n te tai ae riai.” (Mat. 24:45-47) Aei te ririki are a a moanna iai ana aomata te Atua n okira abaia ni kaikonaki are a anganaki iroun te Atua. Te tai naba anne are a a kainaomataaki iai mani kataenikaiaia n te aro ni kaikonaki irouni Baburon ae Kakannato. (TeKao. 18:4) Ma e moanaki raoi n ningai te kataenikaiaki anne?

I nanon ririki aika bati ao ti kakabwarabwaraa te kataenikaiaki aei bwa e moa man 1918, ae irekereke ma te tai ae kimototo ngke a mena ana aomata te Atua i aani mwaakani Baburon ae Kakannato. N te katoto, e taekinaki aei n Te Taua-n-Tantani ae bwaini Maati 15, 1992 n te taetae n Ingiriti: “Ngkai a kairakinako bwa taenikai i nanon tabeua te tai i Baburon ana aomata te Atua rimoa, ao n 1918 a a tautoronaki naba ana toro Iehova i aani Baburon ae Kakannato.” Ma imwin te ukeuke riki ao e kaotaki iai bwa te kataenikaiaki aei e a kamani waaki riki imwain 1918.

N te katoto, ti na rinanon teuana te taetae ni burabeti are e a kaman taekina te kataenikaiaki aei irouia ana aomata te Atua ao kainaomataaia. E koreaki n Etekiera 37:1-14, (BG). N te miitara ao Etekiera e nora te mwarua ae onrake n taian ri. E kabwarabwaraa Iehova nakon Etekiera bwa ri aikai a tei ibukin “te bata are Iteraera ni kabanea.” Ni kakoroani bukina ae kakawaki riki, ao e kaineti naba te taetae ni burabeti aei nakon “ana Iteraera te Atua.” (IKar. 6:16; Mwa. 3:21) Imwina ao e nori taian ri aikai Etekiera bwa a a manga maiu ao n riki bwa te taanga ae rangi ni bati. Ai tonuraoira anne ibukini kabwarabwaraani mangautiia n te aro ni kaikonaki ana aomata te Atua are e a kaotaki ni baika riki n 1919! Ma tera ae kaotaki nakoira n te miitara aei ni kaineti ma maanin te tai?

 Te moan, ti noria bwa a kabwarabwaraaki taian ri bwa a “mau” ke ni “mauteretere.” (Etek. 37:2, 11, BG) E kaotaki n aei bwa a a rangi ni maan ni mate naake riia aikai. Te kauoua, e kabwarabwaraaki te mangauti aei bwa te bwai ae riki teutana imwin teutana, ao tiaki ae e a rina naba n riki. E riki moa te karongoa ae karongoaan te kekeruaatai, ao a “bo n toma rii, te ri teaina ma rina.” Imwina ao a nim “iia, ao a waerake iriko,” ao a a rabunaki ri, taian ia, ao te iriko, n te kun. Imwin anne, “e roko te ikeike i nanoia, ao a maiu.” Ni kabaneana, e a kamaekaia naaka manga maiu aikai Iehova i abaia. A boni kainnanoa te tai ae abwabwaki baikai ni kabane.Etek. 37:7-10, 14, BG.

E rangi ni maan kataenikaiaia tibun Iteraera rimoa. E moa man 740 B.C.E. ni bwakaia ao kataenikaiaia aomata aika bati man te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina mai meang. Ao n 607 B.C.E., e a kamaunaaki Ierutarem ao a kairaki bwa taenikai kaain te tautaeka n uea mai maiaki ae Iuta. E toki te tai n taenikai aei n 537 B.C.E. ngke a a oki nikiraia I-Iutaia ni manga katea te tembora ao ni manga waakina te taromauri ae koaua i Ierutarem.

N iangoani baika taekinaki n te Baibara aikai, e a teretere iai bwa kataenikaiaia ana aomata te Atua irouni Baburon ae Kakannato, e na bae n rangi ni maan riki nakoni baike a riki man 1918-1919. Titeboo tain te kataenikaiaki aei ma te tai are a rikirake iai titania ni kaikonaki i buakon uita ake “natin te tautaeka n uea.” (Mat. 13:36-43) Titeboo te tai n rikirake anne ma te tai are e a taonakinako iai mwaitiia Kristian ni koaua irouia taan tannako man te koaua. Ai aron ae e a kataenikaiaki te ekaretia ni Kristian irouni Baburon ae Kakannato. E moanaki anne i nanon te kauoua n tienture C.E. ao e reitinako ni karokoa kaitiakan te tembora n taamnei n tain te toki.Mwa. 20:29, 30; 2Tet. 2:3, 6; 1Ioa. 2:18, 19.

Ni waakinakon te tai ni kataenikaiaki n te onimaki anne, ao mataniwi n Aaro ma raoia ake kaain te tautaeka, ake a kani kateimatoa mwaakaia, a taua Ana Taeka te Atua mairouia aia aomata. N tabetai ao e katabuakaki n te tua warekan te Baibara n te taetae are kakabonganaaki. A tauraki n te kai ao ni kabuekaki tabeman ake a karaoa anne. E katuuaaeaki n te aro ae iowawa ane e kaota ana iango ae kaokoro ma are e angareirei iai te mataniwi n te Aro, n totokoi iai aanga nako ake a na kabutaanako ootan te koaua.

Ma tera aroni kauouani mwakoron te taetae ni burabeti are taekan te mangauti? E riki n ningai ao n te aro raa? Te mangauti n te onimaki aei e waaki teutana imwin teutana. E irianaki ni karongoaan te kekeruaatai i nanon tienture aika bati imwain tain te toki. E ngae ngke a rangi ni korakora aia reirei Aaro aika  kewe, ma a tei tabeman aika kakaonimaki ibukin te taromauri ae koaua n aron are a konaa. A kekeiaki mwaaka tabeman i buakoia ni karekei Baibara n aia taetae aomata. Ake tabeman a tataekini koaua ake a kunei n iteranibaan Ana Taeka te Atua.

N raatokin 1800 tabun ao e ingainga Charles Taze Russell ma raona, ni kaoki koaua man te Baibara. Ai aron ae e a moanna n nim te iriko ao te kun i aon taian ri ni kaikonaki. A buokaki aomata aika raoiroi nanoia n te Zion’s Watch Tower ao booki riki tabeua, bwa a na karekei ootaia i aon te koaua. Imwina riki ao a a kakorakoraaki ana aomata te Atua ni bwaai ni mwakuri n aron te “Photo-Drama of Creation” n 1914, ao te boki ae The Finished Mystery n 1917. N tokina ao a anganaki maiuia ni kaineti ma te onimaki ana aomata te Atua n 1919, ao a a maeka n abaia ni kaikonaki ae boou. Ni waakinakon te tai, ao a ikarekebai te nikira aei ma te koraki ake a kantaningaa te maiu i aon te aba, ao a a riki bwa “te koraki ae moan te maiti n ai aron te tanga.”Etek. 37:10, BK; Tek. 8:20-23. *

N iangoani koaua aikai, e a teretere iai bwa a kataenikaiaki ana aomata te Atua irouni Baburon ae Kakannato ngke e a rikirake te tannako man te koaua n te kauoua n tienture C.E. Bon te tai ni karawawata aei, ae kuri n titeboo ma are a rinanona tibun Iteraera rimoa ngke a kataenikaiaki. Ai kukureira ngaira bwa imwini kataenikaiaia n te onimaki ana aomata te Atua i nanon tienture aika bati, ti a maeka n te tai ae ‘a a oota iai n raneanea akana rabakau’ ao “a na kaitiakiia aomata aika bati” ao a na “kaburoaki ni kataki”!’—Tan. 12:3, 10, BG.

Te koaua bwa Tatan e boni kaira raoi Iesu nakon te tembora ngke e kariria?

Ni kauarerekeana, ti aki kona ni koaua raoi bwa e bon tei Iesu n te tembora ke e tii karaoa anne rinanon te miitara. N tabetai ao a kaotaki iango akana uoua akanne n ara boki.

Iangoa moa te bwai ae taekinaki n te Baibara. N ana Euangkerio te abotoro Mataio ni kaineti ma te bwai ae riki aei, ao e kairaki rinanon te taamnei bwa e na korea aei: “Ao e kairia te Riaboro nakon te kaawa ae tabu, ao e katokaa i aon oon [“nonon; te tabo ae te kabanea n rietata n,” te kabwarabwara ae i nano] te tembora.” (Mat. 4:5) E taekinaki te rongorongo anne n Ruka ni kangai: “Ao e kairia nako Ierutarem ao e katokaa i aon oon te tembora.”—Ruka 4:9.

N taai aika nako, a kaotaki n ara boki bwa e bon aki riki raoi aei. N te katoto, n Te Taua-n-Tantani ae bwaini Maati 1, 1961 n te taetae n Ingiriti, ao e kabwarabwaraaki iai aei: “E taraa n aki riai iangoan ae a boni karaoaki raoi bwaai nako ake a riki n rongorongoni karirian Iesu n te rereua. Bon akea te maunga ike e kona iai ni kaotaki nakon temanna ‘tautaekan nako te aonnaba ma tamaroaia.’ Ngaia are e bon riai naba bwa ti na iangoia ae Tatan e bon aki kaira raoi Iesu nakon ‘te kaawa ae tabu’ ao ni katokaa ‘i aon oon te tembora.’ E bon aki kainnanoaki rikin anne bwa e aonga ni kakorakoraa riki te kataaki anne.” Ma n taiani kaongora n te maekatin aei, ao ti noria bwa ngke arona bwa Iesu e ongeaba iroun Tatan, e na boni bae ni bakabureia.

A taku tabeman bwa e taburoroko ae e na tei  Iesu i aon te tembora ngkai tiaki tibun Rewi ngaia. Ngaia are e a iangoaki iai bwa tao e ‘kairaki’ Iesu nakon te tembora rinanon te miitara. E kuri n titeboo anne ma are e riki nakon te burabeti are Etekiera n tienture ake mai mwaina.Etek. 8:3, 7-10; 11:1, 24; 37:1, 2.

Ma ngkana arona bwa e riki te kariri aei rinanon te miitara, a na ueke titiraki aikai:

  • E bon riki te kariri aei ke bon tii te iango?

  • Ngkana arona bwa kariri ake tabeua bon ibukini kamwanean Iesu bwa e na karaoi mwakuri ni koaua n aroni bitakin te atibu nakon te amwarake, ke e na bon taromauria raoi Tatan, tiaki ai bon tii te arona naba ma te kariri aei, ike e tuangaki iai Iesu bwa e na ewenako raoi man te tembora?

N te itera are teuana, ngkana arona bwa e bon tei raoi Iesu i aon oon te tembora, a na ueke titiraki aikai:

  • E urua te Tua Iesu ngkai e tei i aon te tembora?

  • E kangaa n roko Iesu i Ierutarem man te rereua?

Karaoan te ukeuke ni kakaae riki, e buokira n ota ni bwaai tabeua aika kona ni kaekai titiraki aika uoua aikai.

Te moan, e taekinna Professor D. A. Carson bwa te taeka ni Kuriiti ae hi·e·ron’, ae rairaki bwa “tembora” n rongorongo akana uoua akanne, “tao e kaineti nakon te kateitei ae bwanin ao tiaki tii te tabo ae tabu.” Ngaia are e kona n aki tei Iesu i aon taubukin te tabo ae tabu. N te katoto, tao e kona n tei ni koonan te tembora are mai maiakimaeao. Man te tabo anne ao e katati rikaaki tao 450 te buuti (137 te mita) nako kabin te Mwarua ae Kiteron. E borababaua taubukin te kateitei are mai maiakimainiku ao iai oona, ao bon te tabo ae te kabanea n rietata n te tembora. E taekinna te tia korea rongorongon rimoa ae Josephus bwa ngkana e tei te aomata n te tabo anne ao e taraa naano, e “na bon tanoi” ibukin rietatana. Ngkai tiaki tibun Rewi Iesu, e bae ni kariaiakaki n tei n te tabo anne, ao e na aki ngureakinaki ngkana e karaoa anne.

Ma e na kangaa ni kairaki Iesu nakon te tembora ngke e mena n te rereua? Kaekaana, ti aki kona n ataia raoi. A kakimototoaki kabwarabwaraani kariri akanne ao e aki kaotaki iai taina bwa maanra ke e mena ia Iesu n te rereua. Ti aki naba kona ni kakeaa ae tao e rianna Iesu n oki nako Ierutarem, e ngae ngke tao karaoan anne e na maan teutana. E aki taekinaki raoi n te rongorongo bwa e teimatoa n tiku Iesu n te rereua ngke a riki kariri akanne. Ma e tii taekinaki bwa e kairaki nako Ierutarem.

Ma tera aron te kariri are e kaotaki iai nakon Iesu “tautaekan nako te aonnaba”? E teretere bwa e aki nori raoi tautaeka ni kabane, bwa bon akea raoi te maunga ae a kona iai n noraki baikai ni kabane. Tao e bae Tatan ni kabongana te aeka ni miitara teuana ni kaotii iai baikai nakon Iesu, tao n aron te taamnei ae oti n te viteo ae kona ni kabonganaaki ni kaotaki iai taamnein taabo aika kakaokoro n te aonnaba nakon temanna. Ma e ngae ngke tao e kabonganaaki te miitara n aei, ma ‘te taromauri’ bon te mwakuri ni koaua ao tiaki tii te iango. (Mat. 4:8, 9) E kona ngkanne n taekinaki bwa te kariri are te ewenako man oon te tembora e irekereke ma karaoan te mwakuri ni koaua ma mwina ake a na bon riki, ao aei are e na kabatiaa riki korakoran te kataaki aei nakon are ngke arona bwa bon tii te miitara.

Ni koauana, n aron ae taekinaki mai moa, ti aki kona ni matoatoa i aon aei. Ma ti aki kona naba ni kakeaa ae Iesu e bon nako Ierutarem ao e tei i aon oon te tembora. Ma te bwai teuana ae ti kona ni koaua raoi iai bwa a bon riki kariri aikai, ao e anga ana kaeka ae matoatoa Iesu ni kaekaa iai Tatan ibukin ana kariri aikai.

^ bar. 2 Nora Te Taua-n-Tantani, Turai 15, 2013, i. 10-12, bar. 5-8, 12.

^ bar. 1 A uaia n taekinaki n Etekiera 37:1-14 ao Te Kaotioti 11:7-12 taekani kaokan te taromauri ae koaua are riki n 1919. Ma te taetae ni burabeti are n Etekiera, e taetae ni burabetina manga okin te taromauri ae koaua nakoia ana aomata te Atua ni kabane imwin te tai ni kataenikaiaki ae rangi ni maan. N te itera are teuana, e kaineti te taetae ni burabeti are n Te Kaotioti ma manga okia nakon te taromauri ae koaua te koraki ae uarereke mwaitiia ae taari aika kabiraki ake a kairiri, imwini kabaeakia ao katokan aia mwakuri i nanon te tai ae kimototo.