“A aki kona n ota n te kaetitaeka ae riai mwaane aika buakaka, ma a kona n ota ni bwaai ni kabane te koraki aika ukoukora Iehova.”—TAERAB. 28:5.

ANENE: 126, 150

1-3. (a) Tera ae e na buokira n teimatoa ni kakaonimaki nakon te Atua ni kabaneani boong aikai? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

NGKAI e a kaan tokini kabaneani boong, a bon teimatoa naba aomata aika buakaka ni ‘bwebwerake n aron taian titania.’ (TaiAre. 92:7) Ngaia are ti aki mimi ngkai a bati aika rawa nakoni baike e taekin te Atua bwa a eti. Ti na kangaa n “riki bwa ataei nakon te buakaka” n ara aonnaba aei ao n “ikawai raoi ni kaineti ma [ara] ataibwai”?—1Kor. 14:20.

2 E kona n reke kaekaan anne n te boto n iango n te kaongora aei ae kangai: “A kona n ota ni bwaai ni kabane te koraki aika ukoukora Iehova” ae nanonaki iai, bwaai ni kabane aika riai ibukini kakukureiana. (TaeRab. 28:5) Ti reireinaki naba n Taeka N Rabakau 2:7, 9, bwa Iehova e “kaikoa te wanawana ibukia akana raoiroi.” Ibukin anne, a a kona aomata aika raoiroi n “ota ngkanne n te raoiroi, ao n te eti, ao n te riai, ae kawain nako te raoiroi.”

3 E reke te wanawana anne iroun Noa, Taniera, ao Iobi. (Etek. 14:14) Ao ai uana naba ma ana aomata te Atua ni boong aikai. Ao tera arom? Ko “ota ni bwaai ni kabane” aika riai ibukini kakukureian  Iehova? Te bwai ae kakawaki iai boni karekean te atatai ae eti ibukina. N iaiangoan anne, ti na rinanon (1) aron Noa, Taniera, ao Iobi ni kinaa te Atua, (2) aroni kakabwaiaaia man te atatai anne, ao (3) arora ni kona ni karikirakei ara onimaki n aroia.

E NAKONAKO NOA MA TE ATUA N TE AONNABA AE BUAKAKA

4. E kangaa Noa ni kinaa Iehova, ao e kangaa ni buokaki n te atatai ae eti?

4 Aron Noa ni kinaa Iehova. Mani moani karikaia aomata, e a tia n reiakinaki taekan te Atua irouia aomata aika kakaonimaki n aanga aika tenua aikai: Man tarataraan ana karikibwai, mairouia ana toro te Atua aika kakaonimaki, ao man namakinani kakabwaia ni maiuakinan ana kaetieti te Atua aika raraoi ao ana boto n reirei. (Ita. 48:18) Ngke e matakuakina te karikibwai Noa, e bon nori baika rangi ni bati ake e a kakoauaaki iai bwai bon iai te Atua ao aroarona naba aika bati aika aki nonoraki, n aroni “mwaakana ae akea tokina ao bon te Atua ngaia.” (IRom 1:20) Ibukin anne, e aki tii kakoauaa te Atua Noa ma e karikirakea naba onimakinana ae nene.

5. E kangaa Noa n reiakina ana kantaninga te Atua ibukia aomata?

5 “E reke te onimaki imwin te ongora n te taeka.” (IRom 10:17) E kangaa Noa n ongo taekan Iehova? E boni bae n ongo mairouia ana utu. E nanonaki n aei tamana are Rameka, ae te mwaane ae onimaki are e bungiaki imwaini maten Atam. (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) E irekereke naba iai tibuna are Metutera, ao tibumwamwanuna are Iareta, are e mate 366 te ririki imwini bungiakin Noa. * (Ruka 3:36, 37) A boni bae n reireina Noa mwaane akanne ma buuia bwa bon Iehova ae karikiia aomata ao e tangiriia bwa a na karikiia natiia, a na kaona te aonnaba, ao taekan naba aia karitei Atam ma Ewa, are e a kona n nora mwina Noa. (KBwaai 1:28; 3:16-19, 24) E ringaki nanon Noa ni baike e reiakin, ao e a kairaki iai bwa e na beku ibukin te Atua.—KBwaai 6:9.

6, 7. E kangaa te kantaninga ni kakorakoraa ana onimaki Noa?

6 E kakorakoraaki te onimaki n te kantaninga. Iangoa aron ana namakin Noa ngke e a ataa nanon arana ae tao nanona “Motirawa; te Kabebeteaki,” ae kaotaki iai te kantaninga! (KBwaai 5:29, kbn.) E taku Rameka i aani kairana n te taamnei: “E na kabebeteira teuaei [Noa] . . . mani korakaira ni mwakuri ni baira ibukini karekeani kain aontano iroun Iehova.” E kantaningaa te Atua Noa. N aron Abera ao Enoka ake a maiu imwain teuaei, e kakoauaa naba ‘te kanoa’ are e na kamanatuaa atun te naeta.—KBwaai 3:15.

7 E ngae ngke e tuai n ota raoi Noa n te taetae ni burabeti ni Karikani Bwaai 3:15, ma e ataia ae iai te kantaninga ibukini kamaiuaia aomata iai. Irarikina, e boraoi te berita ibukia botannaomata ao te aonnaba i Eten ma te rongorongo are e tataekinna Enoka, are e a kaman taekinna bwa e na motiki taekaia aika buakaka te Atua. (Iuta 14, 15) Ai boni kakorakoraakira ana onimaki ma ana kantaninga Noa n ana rongorongo Enoka are e na kakoroaki bukina n Aremaketon!

8. E kangaa ni kamanoaki Noa n te atatai ae eti ibukin te Atua?

8 Aroni kakabwaiaan Noa man te atatai ae eti ibukin te Atua. Man te atatai ae eti, e a reke ana onimaki Noa ao te wanawana are mairoun te Atua, ake e kamanoaki iai mani baike e na kananokawaka iai Iehova ao ruanikain ana onimaki. N te katoto, ibukina bwa “e nakonako Noa ma te Atua ae koaua,” e bon aki nakonako ke n iraorao ma aomata aika aki onimakina Iehova. E aki mwane irouia taimonio ake a karikiia n aomata. Ma a anaaki  nanoia aomata aika aki onimaki ni korakoraia ao aia konabwai taimonio aikai ae riaoni korakoran te aomata, ao a kataia naba n taromauria. (KBwaai 6:1-4, 9) E ataia naba Noa ae a tuangaki aomata bwa a na karikiia natiia ao ni kaona te aonnaba. (KBwaai 1:27, 28) Ngaia are e bae n ataia ae bon te bure ao e aki naba raoiroi te wene n taanga i marenaia aine ao anera ake a karikiia n aomata. E noraki koauan anne ngke a a riki natiia aika ririkirake n totoa ao ni korakora riki nakoia ataei. Imwina riki, e a tuanga Noa te Atua bwa e nang karokoa te ieka i aon te aba. Ibukina bwa e onimakina Noa ana kauring Iehova, e a kairaki iai bwa e na kabaa te aake ibukini kamaiuaia ana utu.—Ebera 11:7.

9, 10. Ti na kangaa ni kakairi n ana onimaki Noa?

9 Arora ni karikirakea ara onimaki n aron Noa. Ti kona ni karekea anne ngkana ti reiakina raoi Ana Taeka te Atua, n arora ni karini baike ti reiakin i nanora ao ni kariaia bwa a na bitii maiura ao ni kairiraki iai. (1Bet. 1:13-15) Ti na kamanoaki man ana kunemwaan Tatan ao nanon aon te aba ae buakaka n ara onimaki ao n te wanawana are mairoun te Atua. (2Kor. 2:11) E karikirakea tangiran te iowawa ao te wene ni bure nanon aon te aba. Ao e kaumakiia aomata bwa a na kaatuua iangoani kaibwabwarun te rabwata. (1Ioa. 2:15, 16) A kona naba te koraki aika mamaara aia onimaki ni kaririaki bwa a na aki tabe ma kaanin ana bong ae kakannato te Atua. Noria bwa ngke e kabotaua Iesu ara tai aei ma ana tai Noa, e aki kaatuua taekan te iowawa ke te buakaka, ma e kaatuua karuanikain te katikakinako man te beku ibukin Iehova.—Wareka Mataio 24:36-39.

10 Titirakiniko ni kangai: ‘E oti n aroaroni maiuu bwa I kinaa raoi Iehova? E kaumakai au onimaki bwa N na aki tii maiuakin ana kaetieti aika raraoi te Atua ma N na tataekini naba?’ Ko na ataia n am kaeka bwa ko “nakonako ma te Atua ae koaua” ke ko aki.

E KAOTIOTA TE WANAWANA ARE MAIROUN TE ATUA TANIERA I BABURON AE AIA TABO BEEKAN

11. (a) Tera ae kaotaki ibukia ana karo Taniera man tangiran Iehova irouna? (b) Taekin aroaron Taniera ake ko kani kakairi iai.

11 Aron Taniera ni kinaa Iehova. E boni bae n reireinaki Taniera irouia ana karo bwa e na tangira Iehova ao ana Taeka ae koreaki. Ao e tiku i nanon Taniera te tangira anne ni kabane maiuna. Ngke e a kara, e bon teimatoa naba n ukeuke n reirei n te Baibara. (Tan. 9:1, 2) E kinaa raoi te Atua Taniera. E atai naba bwaai ni kabane ake e karaoi te Atua ibukia tibun Iteraera ao ti kakoauaa aei n arona n nanorinano ao n ana tataro ma nanona ni koaua ae koreaki n Taniera 9:3-19. E aera bwa ko aki wareka te tataro aei, ni kananoa am iango iai, ao n iaiangoi raoi baika ko tuangaki iai ibukin Taniera?

12-14. (a) E kangaa Taniera ni kaotiota te wanawana are mairoun te Atua? (b) E kangaa Iehova ni kakabwaiaa Taniera ibukin ninikoriana ao kakaonimakina ni koaua nakoina?

12 Aroni kakabwaiaan Taniera man te atatai ae eti ibukin te Atua. Ngkana e maeka te I-Iutaia ae kakaonimaki i Baburon ae aia tabo beekan, e na boni bae n aitara ma kataaki aika kangaanga. N te katoto, e taku Iehova nakoia I-Iutaia: “Ukoukora raun te kaawa are I kataenikaingkami nako iai.” (Ier. 29:7) Ma e ngae n anne, e tua naba nakoia bwa a na taromauria n tii ngaia. (TeOti. 34:14) Tera ae e buoka Taniera bwa e na irii nanon tuua aika uoua aikai? E buokaki n te wanawana are mairoun te Atua bwa e na ataia ae e riai te ongeaba moa nakon Iehova ao imwina te tautaeka. E reireinia naba aomata Iesu te boto n reirei anne bubua ma bubua te ririki imwina.—Ruka 20:25.

13 Iangoa te baere e karaoia Taniera ngke e a otinako te tua ae akea ae e na bubutii te bwai teuana nakon te atua ke te aomata temanna, ma tii nakon te uea i nanon 30 te bong. (Wareka Taniera 6:7-10.) E kona ni karekea aonana Taniera ao ni kangai, ‘Bon tii tenibwi te  bong’ Ma e aki kariaia Taniera bwa e na kakawaki riki ana tua te uea nakon taromaurian te Atua irouna. E boni kona naba n tataro ni karabaa bwa e aonga n aki noraki. E ataia ae e a rangi n ataaki te bae e kakaraoia ni katoabong. E ngae ngke karaoan aei irouna e na ruanikai iai maiuna, ma e aki tangiria Taniera bwa a na iangoia aomata bwa e a kaaki taekan ana taromauri.

14 E kakabwaiaa Taniera Iehova ibukin ana motinnano ae e kaota iai wanawanana ao ninikoriana, ao e a kamanoa n te kakai man tiringana irouia raian. Ibukin anne, e a butanako n te Embwaea ni Miria ma Botia ataakini mwaakan Iehova!—Tan. 6:25-27.

15. Ti na kangaa ni karikirakea ara onimaki n aron Taniera?

15 Arora ni karikirakea ara onimaki n aron Taniera. Aron reken te onimaki ae korakora, bon tiaki tii mani warekan Ana Taeka te Atua, ma boni mani karekean te “ota n ae nanonaki iai.” (Mat. 13:23) Ti kan ataa ana iango Iehova ibukini bwaai nako ae irekereke naba ma karekean otara n ana boto n reirei te Baibara. Ngaia are ti riai ni kananoi ara iango ni baika ti wareki. E kakawaki naba te tataro mai nanora n taai nako, moarara riki ngkana ti aitara ma kataaki ke kangaanga riki tabeua. Ngkana ti tataro ibukin ara onimaki, te wanawana, ao te korakora, e na bon tituaraoi Iehova n anganira.—Iak. 1:5.

E MAIUAKIN IOBI ANA BOTO N REIREI TE ATUA N TAAI AIKA NAKORAOI AO AIKA AKI

16, 17. E kangaa Iobi ni karekea te atatai ae eti ibukin te Atua?

16 Aron Iobi ni kinaa Iehova. Bon tiaki tibun Iteraera Iobi. Bon tiaki naba ana koraki ni kaan Aberaam, Itaaka, ao Iakoba. E reireinia naakai Iehova taekana ma ana kantaninga ibukia aomata. E boni bae Iobi n reiakini koaua aika kakawaki aika bati n aaro tabeua aika aki ataaki. (Iobi 23:12) E taku nakon Iehova: “A a tia taningau n ongo taekam.” (Iobi 42:5) Ao Iehova e taekina Iobi bwa e tataekina te koaua ibukina.—Iobi 42:7, 8.

A kakorakoraaki ara onimaki ngkana ti nori aroaron te Atua aika aki nonoraki man ana karikibwai (Nora barakirabe 17)

17 E nori naba Iobi aroaron te Atua aika aki nonoraki man ana karikibwai. (Iobi 12:7-9, 13) Imwina, a uaia Eriu ao Iehova ni kamanenai baika karikaki ni kauringa iai Iobi ae a mangori riki aomata ni kabotauaki ma te Atua ae kakannato. (Iobi 37:14; 38:1-4) E ringaki nanon Iobi n ana taeka Iehova bwa e nanorinano ni kangai nakon te Atua: “I a ataia ngkai bwa ko boni kona ni karaoi bwaai ni kabane, ao akea te bae ko iangoa karaoana ae e na aki konaaki iroum. . . . I raira nanou i buakon te tano ma te mannang.”—Iobi 42:2, 6.

18, 19. E kangaa ni kaotia Iobi bwa e kinaa raoi Iehova?

 18 Aroni kakabwaiaan Iobi man te atatai ae eti ibukin te Atua. E rangi n atai ana boto n reirei te Atua Iobi. E kinaa raoi Iehova, ao e kairaki iai bwa e na maiuakina te atatai anne. N te katoto: E ataia Iobi bwa e aki kona n taekinna bwa e tangira te Atua ngkana e aki akoiia raona n aomata. (Iobi 6:14) E aki iangoia bwa e raoiroi riki nakoia tabemwaang ma e kaotiota te itangitangiri n tari nakoia aomata nako, aika kaubwai ma aika maiu ni kainnano. E taku: “Bwa tiaki Teuare karaoai i nanon te biroto, e boni karaoiia naba?” (Iobi 31:13-22) E teretere bwa e ngae ngke e kaubwai Iobi ao ni korakora ma e bon aki kamoamoa ao n iangoiia tabemwaang bwa a aki kakawaki. Ai kaokorora anne ma aroia aomata aika kaubwai ao aika iai mwaakaia ni kairiri n te aonnaba aei!

19 E aki tangiria Iobi bwa e na iai te bwai teuana n ikotaki ma bwaikoraki ae e na kakawaki riki nakon Iehova. E ataia ae te taromauri ae kewe n ikotaki ma tangiran te kaubwai boni kakeaan “te Atua ae koaua ae mena i eta.” (Wareka Iobi 31:24-28.) E iangoa te mare bwa te berita ae kakawaki i marenan te mwaane ma te aine. E karaoa naba ana berita ma matana bwa e na aki tarataraa te teinnaine n te aro ae aki riai. (Iobi 31:1) Uringnga bwa n te tai aei, e kariaia te Atua kabatiaani buun te aomata. Ngaia are e boni kona Iobi ni karekeia uoman buuna ngke arona bwa e kani karaoia. * Ma e teretere bwa e kakairi n te mare are e karaoia te Atua i Eten, ao e karikia bwa te tua nakoina. (KBwaai 2:18, 24) Tao 1,600 te ririki imwina, ao Iesu Kristo e reireinia naake a ongora irouna bwa a na kakairi n te boto n reirei anne ibukin te mare ao te wene ni bure.—Mat. 5:28; 19:4, 5.

20. Ti na kangaa ni buokaki n rineiia raoraora ao ara kaakibotu aika raoiroi man te atatai ae eti ibukin Iehova ao ana kaetieti?

20 Arora ni karikirakea ara onimaki n aron Iobi. Ti na manga taekina aroni karekean anne. Boni karekean te atatai ae eti ibukin Iehova ao kariaiakan te atatai anne bwa e na kairirira n iterani maiura ni kabane. N te katoto, e taekinna te tia areru ae Tawita bwa Iehova “e riribaa ane e tangira te iowawa,” ao e anga naba te kauring Tawita bwa ti na aki iraorao “ma aomata aika mwamwanaa te aba.” (Wareka Taian Areru 11:5; 26:4.) Tera ae ko tuangaki ni kiibu aika uoua aikai ibukin ana iango te Atua? Tera aron rotakim n te atatai anne ibukini baika ko moanibwai, arom ni kamanena te intanete, ao rineaia raoraom ma am kaakibotu? E kona n reke buokam man am kaeka bwa tera raoi aroni kinaakin Iehova iroum. Ngkana ti kan teimatoa n aki kabarekaaki n te aonnaba ae buakaka aei, ti riai ni kataneia ara “atatai,” bwa ti aonga n ataa te kaokoro tiaki tii i marenan te bwai ae eti ma ae buakaka, ma te kaokoro naba i marenan te wanawana ao te aki wanawana.—Ebera 5:14; IEbe. 5:15.

21. Tera ae e na buokira n “ota ni bwaai ni kabane” aika ti riai n atai ibukini kakukureian Tamara are i karawa?

21 Kioina ngkai a ukoukora Iehova ma nanoia ni kabane Noa, Taniera, ao Iobi, e a kariaia bwa e na reke irouia. E buokiia bwa a na “ota ni bwaai ni kabane” aika a riai ibukini kakukureiana. Ibukin anne, a a riki bwa banna ni katoto ibukin te raoiroi, ao a nakoraoi maiuia. (TaiAre. 1:1-3) Ngaia are titirakiniko ni kangai, ‘I kinaa raoi Iehova n aron Noa, Taniera, ao Iobi?’ Ni koauana, ti kakaitau bwa e a ririkirake otara n Ana Taeka Iehova, ao ti a kona ni kinaa riki! (TaeRab. 4:18) Ngaia are keniken n Ana Taeka te Atua. Kananoa am iango iai, tataroa te taamnei ae raoiroi, ao ko na rangi ni kaan riki iai ma Tamam are i karawa. Ane ko na karaoi am mwakuri ma te ataibwai ao te wanawana n te aonnaba aei ae e aki karineaki iai te Atua.—TaeRab. 2:4-7.

^ bar. 5 E “teimatoa n nakonako ma te Atua ae koaua” Enoka are tibutorun Noa. Ma “e anaia te Atua” tao 69 te ririki imwaini bungiakin Noa.—KBwaai 5:23, 24.

^ bar. 19 E kona naba n taekinaki anne ibukin Noa. Bon tii temanna buuna e ngae ngke a a moanna aomata ni kabatiaia buuia imwin te karitei are i Eten.—KBwaai 4:19.