Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  Aokati 2017

Ko Kukurei n Tataninga ma te Taotaonakinnano?

Ko Kukurei n Tataninga ma te Taotaonakinnano?

“Ao ngkami naba kam na taotaon nanomi.”​—IAK. 5:8.

ANENE: 114, 79

1, 2. (a) Tera ae kona ni kairira bwa ti na titiraki ni kangai: “Maanra”? (b) Ti kangaa ni kaungaaki n aia katoto ana toro Iehova rimoa aika kakaonimaki?

“MAANRA?” Anne te titiraki are a tabekia burabeti aika kakaonimaki ake Itaia ao Abakuka. (Ita. 6:11; Aba. 1:2) Ngke e otea Taian Areru 13 te Uea ae Tawita, e titiraki naba aua te tai ni kangai: “Maanra?” (TaiAre. 13:​1, 2) E titiraki naba n aron anne ara Uea ae Iesu Kristo ibukina bwa akea aia onimaki aomata ake i rarikina. (Mat. 17:17) Ngaia are ti aki riai ni mimi ngkana ti a manga titiraki n aron anne n tabetai.

2 Tera ae kona ni kairira bwa ti na titiraki ni kangai: “Maanra”? Tao n tabetai ti aitara ma aeka n ribuaka tabeua. Ke tao ti kekeiaki ribuakon te kara ao te aoraki, ke kariri tabeua ngkai ti a maiu n “taai aika okoro aika karuanikai.” (2Tim. 3:1) Ke tao a a bwara nanora ibukin aroaroia kaain rarikira aika kairua. N aki ongeia bwa bukin tera, ma e kaunganano ataakin ae a kona ana toro Iehova rimoa n tabeka te titiraki anne, ae kona naba n ueke n ara iango, ao a aki kabuakakaaki iai!

3. Tera ae kona ni buokira ngkana ti aitara ma kangaanga?

3 Ma tera ae kona ni buokira ngkana ti a bon aitara ma aeka ni  kangaanga akanne? E kairaki n te taamnei tarin Iesu are te tia rimwina ae Iakobo bwa e na tuangira aei: “Mangaia ae taotaon nanomi taari, ni karokoa ae e a oki ma n tiku iai te Uea.” (Iak. 5:7) Eng, ti bane ni kainnanoa te taotaonakinnano. Ma tera ae irekereke ma te aroaro ae tangiraki aei iroun te Atua?

TERA TE TAOTAONAKINNANO?

4, 5. (a) Tera ae irekereke ma te taotaonakinnano? (b) E kangaa te tia rimwini Kristo ae Iakobo ni kaikonaka te aroaro teuana ae iteran naba te taotaonakinnano? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

4 N aron ae taekinaki n te Baibara, te taotaonakinnano bon uaan naba te taamnei ae raoiroi. Ngkana akea ana ibuobuoki te Atua, a aki kona aomata aika aki kororaoi ni bwaina te taotaonakinnano n taai aika kangaanga. Te taotaonakinnano bon te bwaintangira mairoun te Atua, ao bwainan te aroaro aei bon te anga ae kakawaki ibukini kaotan tangirana iroura. Te taotaonakinnano boni kaotan naba tangiraia aomata iroura. Bwabwainan te aki taotaonakinnano, e kamamaraa te bwai ni kabaebae ae te tangira, ma te taotaonakinnano e kakorakoraa te tangira. (1Kor. 13:4; IKar. 5:22) E irekereke te taotaonakinnano ma aroaro ni Kristian riki tabeua aika kakawaki. N te katoto, e rangi n irekereke ma te nanomwaaka, ae ti kona iai n taotaon nanora nakoni kangaanga ao ni kateimatoa naba te iango ae raoiroi. (IKoro. 1:11; Iak. 1:​3, 4) E irekereke naba te taotaonakinnano ma butimwaeani karawawataara ao aki kabooani mwina, ao te teimatoa n nene ao ni kakaonimaki n aki ongea te baere ti kaaitara ma ngaia. Irarikina, e kaumakira te Baibara bwa ti na kukurei ni butimwaea ae ti riai n tataninga. Aei naba iteran te taotaonakinnano ae kabwarabwaraaki n Iakobo 5:​7, 8. (Warekia.)

5 E aera ngkai ti riai ni kukurei ni butimwaea ae ti na tataningaa Iehova ibukini kanakoraoani bwaai? E kabotaua arora Iakobo ma te tia ununiki. E ngae ngke e mwakuri korakora te tia ununiki n unika arokana, ma akea mwaakana i aon tauani kanoan te bong, ke rikiraken arokana. E aki kona ni kawaekoaa te tai. E butimwaea ae e riai n taotaona nanona n tataningaa “te uaa ae rangi ni kakawaki ae uaan aontano.” N aron naba anne, a bati baika riaon ara konaa ngkai ti tabe n tataningai kakoroani bukin ana berita Iehova. (Mareko 13:​32, 33; Mwa. 1:7) N aron te tia ununiki, ti riai n tataninga ma te taotaonakinnano.

6. Tera reireiara man ana katoto te burabeti are Mika?

6 Baika ti rinanoi ni boong aikai, bon titeboo ma ake n ana bong te burabeti are Mika. E maiu n ana tai te Uea ae Aati ae buakaka, ike e a taotira iai te babakanikawai n aekana nako. Ni koauana, ‘a a mwaatai aomata ni karaoan ae buakaka.’ (Wareka Mika 7:​1-3.) E ataia Mika ae e aki kona ni bitii baikai. Ma tera ae e kona ni karaoia? E tuangira aei: “N na teimatoa ngai n tantani n tataningaa Iehova. N na kaota te nano ni kan tataninga [“N na tataninga ma te taotaonakinnano,” kabwarabwara mai nano] ibukin te Atua ae te tia kamaiuai. E na ongo irou Atuau.” (Mika 7:7) N aroni Mika, ti riai naba ni karekea “te nano ni kan tataninga.”

7. E aera ngkai e bati riki ae tangiraki mairoura nakon ae tii tataningaan Iehova bwa e na kakoroi bukin ana berita?

7 Ngkana iai ara onimaki n aron are irouni Mika, ti na boni kukurei n tataningaa Iehova. Ti kaokoro ma aron te bure are tataninga n te karabuuti imwain te tai are e na tiringaki iai. E kairoroaki bwa e na tataninga, ao e aki ingainga ni kariariaa te tai anne. Ai kaokorora anne ma ngaira! Ti kukurei n tataningaa Iehova ibukina bwa ti ataia ae e na boni kakoroa bukin ana berita are e na anganira te maiu ae aki toki n te tai ae riai, ae te tai ae te kabanea n tamaroa! Ngaia are ti “nanomwaaka ni bwaai ni kabane ma te taotaonakinnano  ao te kimwareirei.” (IKoro. 1:​11, 12) Ma ngkana ti tataninga ma te ngurengure ao te aki kukurei bwa e a rangi ni baenikai Iehova, e na bon aki kukurei Atuara.​—IKoro. 3:12.

AIA KATOTO AOMATA AIKA KAKAONIMAKI AKE A TAOTAON NANOIA

8. Tera ae ti riai n uringnga ngkana ti kananoi ara iango n aia katoto mwaane ao aine aika kakaonimaki rimoa?

8 Ti na boni kukurei riki n tataninga ngkana ti uringia mwaane ao aine aika kakaonimaki rimoa, ake a taotaon nanoia n tataningaa Iehova bwa e na kakoroi bukin ana berita. (IRom 15:4) Ngkana ti kananoi ara iango n aia katoto, e kakawaki ibukira bwa ti na uringa maania n tataninga, bukini kukureia n tataninga, ao kakabwaiaaia man aia taotaonakinnano.

E riai n tataninga Aberaam i nanon ririki aika bati imwaini bungiakia tibuna ake Etau ma Iakoba (Nora barakirabe 9, 10)

9, 10. Maanra te tai are a riai n tataningaa iai Iehova, Aberaam ma Tara?

9 Iangoa ana katoto Aberaam ma Tara. A mena i buakoia “te koraki ake a reke tibwangaia n taiani berita, ibukin aia onimaki ao aia taotaonakinnano.” Ti tuangaki n te Baibara bwa “imwini kaotan te taotaonakinnano iroun Aberaam,” ao e a reke irouna te berita are e na kakabwaiaa Iehova ao ni kabatiaia kanoana. (Ebera 6:​12, 15) E aera ngkai e riai Aberaam ni kaota te taotaonakinnano? Ibukina bwa kakoroani bukin te berita anne e kainnanoa te tai ae maan. E moanaki kakoroani bukin ana berita Iehova nakon Aberaam n Nitian 14, 1943 B.C.E. N te tai anne are e mwananga iai ma Tara ao kaaini bataia n rinanon te Karaanga ae Iuberetiti ao n rin n te Aba ni Berita. Imwina, e riai n tataninga Aberaam i nanon 25 te ririki imwaini bungiakin natina are Itaaka n 1918 B.C.E., ao e riai ni manga tataninga riki 60 te ririki  imwaini bungiakia tibuna ake Etau ma Iakoba n 1858 B.C.E.​—Ebera 11:9.

10 Abwakira aban Aberaam are tibwangana? Ti tuangaki aei: “E aki anganna [Iehova] tibwangana iai, eng, bon akea naba ae abwakini mwanekana, ma e berita bwa e na anganna te aba aei bwa ana bwai ao aia bwai kanoana imwina, e ngae ngke akea natina n te tai anne.” (Mwa. 7:5) E a tibwa koro bukin anne 430 te ririki imwini mwanangan Aberaam n rinanon te Iuberetiti, ngke a a riki kanoana bwa te natannaomata ae baireaki raoi are a nang abana te aba anne.​—TeOti. 12:​40-42; IKar. 3:17.

11. E aera ngke e kukurei Aberaam n tataningaa Iehova, ao baikara kakabwaia aika e na nori imwin ana taotaonakinnano?

11 E kukurei n tataninga Aberaam ibukina bwa e boto ana taotaonakinnano i aon onimakinan Iehova. (Wareka Ebera 11:​8-12.) E kukurei n tataninga e ngae ngke e aki nora kakoroani bukin te berita n ana bong. Ma kataamneia aroni kimwareirein Aberaam ngkana e a kautaki nakon te bwaretaiti i aon te aba. E na mimi n nori mwakoron te Baibara aika bati ake a koreaki iai rongorongona ma kanoana. * Kataamneia aroni kukureina ngkana e a ataa tabena ae kakawaki ibukini kakororaoan ana kantaninga Iehova, ni kaineti ma te kanoa are beritanaki! Akea te nanououa, bwa e na namakina ae e materaoi ana tataninga i nanon te tai ae maan.

12, 13. E aera ngkai e kainnanoa te taotaonakinnano Ioteba, ao tera te iango ae raoiroi are e bwainna?

12 E kukurei naba n taotaona nanona tibutorun Aberaam are Ioteba. A karaoaki nakoina mwakuri n ribuaka aika riao. Te moan, a kaboonakoa tarina bwa te toro ngke tao 17 ana ririki. Imwina, e a manga bukinaki bwa e kataia n taua buun ana toka, ao n tokina e a kabureaki. (KBwaai 39:​11-20; TaiAre. 105:​17, 18) N taraana, e katuuaaeaki ibukin ana mwakuri aika raraoi n oneani mwin are e na kakabwaiaaki. Ma imwin 13 te ririki, a waekoa ni bitaki bwaai. E a kabwaraaki man te karabuuti, ao ni kabirirakeaki nakon te nakoa ae te kauoman ni kakannato i Aikubita.​—KBwaai 41:​14, 37-43; Mwa. 7:​9, 10.

13 Ma e korakora unin Ioteba ni mwakuri n ribuaka aikai? E bua onimakinan Atuana ae Iehova irouna? E aki. Tera ae buoka Ioteba bwa e na tataninga ma te taotaonakinnano? Bon onimakinan Iehova. E ataia ae e kaangaraoi baika riki Iehova. Nora aei n ana taeka nakoia tarina: “Tai maaku. I onea mwini ngkai te Atua? E ngae ngke kam bon iangoa karaoan ae iowawa nakoiu, ma n aron ae oti n te bong aei ao e bitia te Atua nakon te bwai ae raoiroi ao nakoni kateimatoaani maiuia aomata aika bati.” (KBwaai 50:​19, 20) E ataia Ioteba ae e materaoi ana tataninga.

14, 15. (a) Tera ae rianako iai ana taotaonakinnano Tawita? (b) Tera ae buoka Tawita n tataninga ma te taotaonakinnano?

14 A bati naba mwakuri n ribuaka aika karaoaki nakon te Uea ae Tawita. E ngae ngke e a kamani kabiria Iehova ngke e uarereke bwa e na riki bwa aia uea tibun Iteraera, ma e riai n tataninga 15 te ririki imwain ae e kaueaaki i aoia tii kaain ana baronga. (2Tam. 2:​3, 4) I nanon taai akanne, e kakioaki Tawita iroun te Uea ae aki kakaonimaki ae Tauro, bwa e kan tiringnga. * Ibukin anne, e a riki Tawita bwa te tia karabarabaa, n tabetai n te aba ae ianena iai, ao n tabetai n taian nangananga n te rereua. E ngae ngke e a mate Tauro n te buaka imwina riki, ma e riai n tataninga Tawita itiua riki te ririki imwain anganakina te nakoa n uea i aon te natannaomata ae Iteraera ae bwanin.​—2Tam. 5:​4, 5.

 15 E aera ngkai e kukurei Tawita n tataninga ma te taotaonakinnano? E kaekaa anne ni bon te areru are e titiraki iai aua te tai ni kangai: “Maanra?” E taku: “Ao ngai, N na onimakina am tangira ae koaua, e na kimwareirei nanou n am mwakuri ni kakamaiu. N na anene nakon Iehova, bwa e kabatiaa kakabwaiaau.” (TaiAre. 13:​5, 6) E onimakina Tawita ana tangira ae koaua Iehova. E kimwareirei ni kariariaa kamaiuana, ao e iaiangoa aron Iehova ni kakabwaiaa mai mwaina. Eng, e namakinna Tawita bwa e materaoi ana tataninga.

Ni kaineti ma bwainan te taotaonakinnano, e aki kantaningaira Iehova bwa ti na karaoa te bwai ae e aki kani karaoia naba

16, 17. A kangaa Iehova ao Iesu Kristo ni katea te katoto ae rianako ni kaineti ma te kukurei n tataninga?

16 Ni kaineti ma bwainan te taotaonakinnano, e aki kantaningaira Iehova bwa ti na karaoa te bwai ae e aki kani karaoia naba. E katea te katoto ae rianako ibukin te kukurei n tataninga. (Wareka 2 Betero 3:9.) E a tia Iehova n tataninga ma te taotaonakinnano i nanoni nga ma nga te ririki, bwa e aonga ni kona ni kaetaki raoi te kauntaeka are tabekaki n te onnaroka are i Eten, ao e na akea manga te nanououa iai. E “tataninga ma te taotaonakinnano” ao e ‘teimatoa ni kantaningaa’ te tai are e nang katabuaki raoi iai arana. Imwin anne, a nang reke kakabwaia aika riaon te iango nakoia naake a “ingainga n tataningaia.”​—Ita. 30:18; kabwarabwara mai nano.

17 E kukurei naba Iesu n tataninga. E ngae ngke e tokanikai i aoni kataakin etin arona i aon te aba, ao e anga manenan ana karea ni kaboomwi n 33 C.E., ma e riai n tataninga ni karokoa 1914 imwaini moanakin ana tautaeka. (Mwa. 2:​33-35; Ebera 10:​12, 13) A na kamaunaaki taani kairiribai nakoina ni kabane n tokin ana Tautaeka ae Maanna Tenga te Ririki. (1Kor. 15:25) Bon te tataninga ae e na maan, ma ti kona ni koaua raoi bwa e na materaoi te tataninga anne.

TERA AE E NA BUOKIRA?

18, 19. Tera ae e na buokira bwa ti na kukurei n tataninga ma te taotaonakinnano?

18 Akea te nanououa bwa ngaira n tatabemanira nako ti riai ni kukurei n tataninga, ni kaota te taotaonakinnano. Ma tera ae e na buokira ni karaoa aei? Tataroa taamnein te Atua. Uringnga are te taotaonakinnano bon uaan naba te taamnei. (IEbe. 3:16; 6:18; 1Tet. 5:​17-19) Bubutiia Iehova bwa e na buokiko n nanomwaaka ma te taotaonakinnano.

19 Ururinga naba te baere e buokiia Aberaam ma Ioteba ao Tawita, bwa a na tataninga ma te taotaonakinnano ibukini kakoroani bukin ana berita Iehova. Bon onimakinan Iehova irouia ao ana mwakuri nakoia. A aki tii kaatuui aia iango i aon aroia ma mweraoia. Ngkana ti iangoa aron nakoraoin aroia imwina, ti na kaungaaki naba iai bwa ti na kaotiota te nano ni kan tataninga.

20. Tera ae ti riai ni motinnanoia?

20 Ngaia are e ngae ngke ti kaaitara ma kataaki ao kangaanga, ti motinnanoia bwa ti na kaotiota “te nano ni kan tataninga.” Eng, n tabetai ti kona n takarua ni kangai, “Iehova, e na maanra?” (Ita. 6:11) Ma ngkana ti kakorakoraaki n te taamnei ae raoiroi are mairoun te Atua, ti kona n taekin ana taeka Ieremia aikai: “Bon tibwangau Iehova, ao anne bukina ae N na kaota iai te nano ni kan tataningaia.”​—Bwae. 3:​21, 24.

^ bar. 11 Iai 15 mwakoroni Karikani Bwaai aika karakin rongorongon Aberaam. Irarikina, a mwanewea naba Aberaam 70 tabun te tai, taani korea te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.

^ bar. 14 E ngae ngke e a rawa Iehova iroun Tauro imwini kaueaana i nanon uoua tabun te ririki, ma e kariaiakaki teuaei bwa e na teimatoa n tautaeka i nanon 38 riki te ririki ni karokoa matena.​—1Tam. 13:1; Mwa. 13:21.