“Buuta te aroaro nikawai ma ana mwakuri nako.”​IKORO 3:9.

ANENE: 121, 142

1, 2. Tera ae a noria aomata ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova?

A BATI aika nora rianakon aroaroia ana aomata Iehova. N te katoto, e korea ae kangai te tia kororongorongo ae Anton Gill, ibukia tarira ake a mena i aan te tautaeka n Nazi i Tiaman: “A rangi n riribaaki Ana Tia Kakoaua Iehova irouia taian Nazi. . . . N 1939, ai 6,000 mwaitiia n [taabo ni kaikain].” A nanomwaaka n aki ongea te bwainikirinaki ae korakora, ma e reitia n taku teuaei bwa a kaotia “ae a kona n onimakinaki, a teimatoa n rau i aani kangaanga,” ao “a kateimatoa etin aroia ma katiteuanaakia.”

2 N taai aika tibwa nako, ao tabeman kaain Aberika Maiaki a nori naba aroaro aika anainano i buakoia ana aomata te Atua. N te tai teuana ao a aki kona taani Kakoaua n te aba anne aika kaokoro kunia n uaia ni bobotaki. Ma n te Taabati, Ritembwa 18, 2011, e rangi n tamaroa noraia taari aika 78,000 tabun man reeti aika kakaokoro i Aberika Maiaki ao aaba ake i rarikina. A bane n ikotaki n te marae n takaakaro ae te kabanea ni bubura n te kaawa ae Johannesburg bwa a na karekei reireiaia ibukin aia onimaki. E taku te manatia temanna n te tabo anne, ibukia naake a ikotaki: “Te koraki aei bon te kabanea n raoiroi aroia ae I tuai man nonoria mai mwaina n te marae n takaakaro aei. A bane ni kunnikainia raoi. Ao kam kaitiaka te marae n te aro ae rangi n tamaroa. Ma  ae kakawaki riki, kam aki kakaokoroaki n te reeti.”

3. Tera ae e kaokoro iai ara botaki n itaritari?

3 E kaotaki n aia taeka aomata aika tiaki taani kakoaua aikai, bwa e boni kaokoro ara botaki n itaritari. (1Bet. 5:​9, kabwarabwara mai nano) Ma tera ae ti rangi ni kaokoro iai ma botaki nako? Man ana ibuobuoki Ana Taeka te Atua ao taamneina ae raoiroi, ti kakorakoraira ni “buuta te aroaro nikawai” ao ti “karina i [aora] te aroaro ae boou.”​—IKoro. 3:​9, 10.

4. Tera ae e na rinanoaki n te kaongora aei, ao bukin tera?

4 Bon te bwai teuana buutan te aroaro nikawai, ao te bwai teuana aki manga karinakina. N te kaongora aei, ti na nora iai arora ni buuta te aroaro nikawai, e aera ngkai e a kaumakaki karaoana, ao e aera ngkai ti kona ni karaoia e ngae ngke ti a tia n rangi n reketaati ni mwakuri aika bure. Ti na neneria naba bwa tera ae a kona ni karaoia naake a a maan n te onimaki, bwa a aonga n teimatoa n aki manga karina te aroaro nikawai. E aera ngkai a kainnanoaki kauring aikai? E kananokawaki bwa a a tia n aki taratara raoi tabeman ake a a tia ni beku ibukin Iehova, ao a a manga okiri aroia nikawai. Ngaia are ti bane ni kainnanoa mutiakinan te taeka ni kauring aei: “Ane e taku bwa e tei, ao ke e tarataraia bwa e na aki bwaka.”​—1Kor. 10:12.

“KAMATE” BAIKA KO TANGIRI AIKA “KAINETI MA TE WENE NI BURE”

5. (a) Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai e riai ni waekoa ni buutaki te aroaro nikawai. (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Ni kaineti ma I-Korote 3:​5-9, baikara aroaro aika irekereke ma te aroaro nikawai?

5 Tera ae ko na karaoia ngkana e a baareka oneam, ao tao e a mwaung? Ko na waekoa ni buutia. N aron naba anne, ti riai ni waekoa n ongeaba n te tua ae ti na kanakoi aroaro ake e ribai te Atua. Ti kani mutiakina ana kaetieti ae mataata Bauro nakoia Kristian ake n ana bong, ae kangai: “Kam riai . . . ni kaaki baikai ni kabane mairoumi.” Ti na rinanoi ngkai mwakuri aika bure aika uoua ake e taekini Bauro, ae te wene ni bure ao te kamwara.​—Wareka I-Korote 3:​5-9.

6, 7. (a) E kangaa ana taeka Bauro ni kaotia ae e kainnanoaki te kakorakora ibukini buutan te aroaro nikawai? (b) Tera aroni maiun Sakura, ao tera ae e kakorakoraaki iai bwa e na tokanikai ni kaaki aroarona nikawai?

6 Te wene ni bure. Te moan taetae n te Baibara ae rairaki bwa “wene ni bure” e nanonaki naba iai te wene n taanga i marenaia aomata aika tiaki buu ni mare ao i marenaia mwaane ma mwaane ke aine ma aine. E tuangia raona ni Kristian Bauro bwa a na ‘kamate bwain rabwataia’ ae nanona bwa a na kanakoi bwaai nako aika tangiri “ae kaineti ma te wene ni bure.” E kaotaki n ana taeka Bauro aikai bwa e kainnanoaki te kakorakora ibukini kanakoan namakin aika bure aikai. Ma ti boni kona n tokanikai iai.

7 Iangoa te baere riki nakon Sakura * mai Tiaban. N ana tai n ikawairake, e kabokorakora ma te nanokawaki ao namakinan te maroaa bwa akea ae e tabe irouna. Ngke 15 ana ririki, e a wewene n taanga ma aomata aika kakaokoro bwa e aonga n toki maroaana anne. E taku neiei ma namakinan te maamaa: “N tokina, I a kabwakaa natiu tenua te tai.” E kabwarabwaraa ni kangai: “N te moantai, I namakina ae I rau ngkana I wewene n taanga bwa irou I kainnanoaki ao n tangiraki iai. Ma kabatiaan riki kakaraoana, e a karekea riki irou namakinan te raraoma.” E reitinako anuani maiun neiei aei ni karokoa ai 23 ana ririki. Imwina ao e a moana te reirei n te Baibara ma taani Kakoaua. E tangira te baere e reiakinna Sakura, ao man ana ibuobuoki Iehova, e a kona n tokanikai i aon namakinan te rawawata ao te maamaa ibukin ana bure, ao e a katoka te wene ni bure. E a beku ngkai bwa te bwaiania ae katoatai,  ao e a aki manga namakina te maroaa. Ma e taku, “I a rangi ni kukurei ngkai I mwaneaki raoi n ana tangira Iehova ni katoabong.”

TE TOKANIKAI I AON AROARO AIKA KAMWARA

8. Baikara bwaai tabeua aika ti kona ni kamwara iai i matan te Atua?

8 Te kamwara. Te moan taetae n te Baibara ae rairaki bwa “kamwara” e bati riki nanona nakoni buure aika irekereke ma te wene ni bure. E kona ni kaineti ma aroaro aika buakaka n aron te moko, ke te manikangare buaka. (2Kor. 7:1; IEbe. 5:​3, 4) E kaineti naba nakon aroaro aika kamwara ake a karaoi aomata ngkana a tiku n tii ngaiia, n aroni warekani booki aika bwaitingako, ke matakuakinan te bwaitingako, aika kairiri nakon te anua ae kamwara ae kumekumean te bwai ni kakaraki.​—IKoro. 3:5. *

9. Baikara baika kona n riki imwini kauekeani “bwaruan te wewene ni bure”?

9 Te koraki ake a babaeakina matakuakinan te bwaitingako, a kauekea “bwaruan te wewene ni bure,” ae kairiri nakoni babaeakinan te wene n taanga. E kaotaki n te kakaae bwa te koraki ake a aki kona n tautaua kani matakuakinan te bwaitingako irouia, bon titeboo aroia ma naake a tautoronaki n te kamanging ao n taian drug. Maroaka ae te aroaro ae mamatakuakinan te bwaitingako, e boni karuanikai mwina, n aron namakinan te maamaa, aki nakoraoin te mwakuri, te maiu n utu ae aki kakukurei, ao te bakabure! Ngke e bukamarua koron teuana ana ririki n aki matakuakina te bwaitingako te mwaane temanna, ao e taku: “I a manga namakina karineau i bon irou are e a tia ni bua ngkoa.”

10. E kangaa Ribeiro n tokanikai i aoni babaeakinan matakuakinan te bwaitingako?

10 A bati ake a teimatoa ni kabokorakora bwa a na aki manga matakuakina te bwaitingako. Ma e boni kona n reke te tokanikai, n aron are riki iroun Ribeiro mai Brazil. E kitana mwengana Ribeiro ngke tebwi tabun ana ririki ao e mwakuri n te tabo are e a manga kamanenaaki beeba ake a a tia ni kabonganaaki, ike e a nori iai taamnein te bwaitingako. E taku: “Teutana imwin teutana, ao I a babaeakinna. E a bon riao n te aro are I a babareka nakon te aine are I maeka ma ngaia bwa I aonga ni manga taamnei n te bwaitingako.” N te bong teuana n tain te mwakuri ao e taratarai booki aika karenakoaki ake a na manga kabonganaaki Ribeiro, ao e a nora naba te boki ae atuna Te Kawai Ibukin Karekean te Kakukurei n te Utu. E anaia mai buakoni booki ao e warekia. E kairaki n te baere e warekia bwa e na reirei n te Baibara ma Ana Tia Kakoaua Iehova, ma e kainnanoa te tai ae maan ibukini katokan anuana anne. Tera ae buokia n tokin te tai? E kabwarabwaraa ni kangai: “Rinanon te tataro, te ukeuke n reirei n te Baibara, ao kananoan au iango iai, e a karikirakea ataakin aroaron te Atua irou ni karokoa ae e a korakora riki tangiran Iehova nakoni kani matakuakinan te bwaitingako.” E a buuta aroarona nikawai Ribeiro mani mwaakan Ana Taeka te Atua, ao taamneina ae raoiroi. E bwabetitoaki, ao e a beku ngkai bwa te unimwaane n te ekaretia.

11. Tera ae riai ni karaoia te aomata bwa e aonga n tokanikai i aoni mamatakuakinan te bwaitingako?

11 Noria bwa e riai ni karaoa ae bati riki Ribeiro i rarikin te ukeuke n reirei n te Baibara, bwa e aonga n tokanikai n ana kabokorakora aei. E riai n iaiangoa raoi te baere e warekia n te Baibara ao ni kariaia bwa e na rota nanona. Rinanon te tataro ao kananoan ana iango, e a korakora riki tangiran te Atua irouna nakoni kani matakuakinan te bwaitingako. Karikirakean tangiran Iehova ao ribaakin te bwai ae buakaka, bon te anga ae te kabanea n tamaroa ibukini katokani  mamatakuakinan te bwaitingako.​—Wareka Taian Areru 97:10.

KAAKI TE UN, TE TINARAA, AO TE KEWE

12. Tera ae buoka Stephen ni kaaki te un ao te tinaraa?

12 N angiin te tai ao aomata aika kakaiun, a kaotiotii unia n te tinaraa. E aki kona ni karekea te kakukurei n te utu te aroaro anne. E taku Stephen, ae te karo mai Aotiteria: “I taetaebuaka n taai nako ao e aki toki n roko uniu ae korakora ni baika uarereke. I raure ma buu tenua te tai ao ti a biriakina ara buuraure.” Imwina, a a moana aia reirei n te Baibara te taanga aei ma taani Kakoaua. Tera ae riki ngke e a moanna Stephen ni kakairi n ana taeka n reirei te Baibara? E taku: “E a rangi n nakoraoi riki ara utu. Man ana ibuobuoki Iehova, I a namakina te rau ao te nimamannei, ma mai mwaina, kaanga te boom ngai ae e na waekoa n rebwetaua n un, tii ibukin te bwai ae uarereke.” Ni boong aikai, e a beku Stephen bwa te tabonibai n te ekaretia, ao buuna bon te bwaiania ae katoatai i nanon tabeua te ririki ngkai. A taku unimwaanen ana ekaretia Stephen: “Bon te tari ae maem Stephen ao e mwakuri korakora, ao e nanorinano.” A tuai man noria n un. E butimwaea kamoamoaana aei Stephen? E taku: “A na bon aki reke kakabwaia aika tamaroa aikai irou ngke arona bwa I aki butimwaea ana ibuobuoki Iehova ni bita aroarou nakon ae e a rangi ni kaokoro.”

13. E aera ngkai e karuanikai te un, ao tera te kauring ae ti anganaki man te Baibara?

13 Bon iai bukina ae raoiroi ngkai ti anganaki te kauring n te Baibara bwa ti na kaaki te un, te tinaraa, ao te takakaa. (IEbe. 4:31) E kananokawaki bwa a kona ni karekea te iowawa aroaro aikai. A iangoia kaain te aonnaba bwa bon irian te aroaro ni maiu te unun, ma e bon aki karineaki iai ara tia Karikiriki. A riai aomata aika bati ni buutii aroaro aika karuanikai aikai, imwain ae a karina te aroaro ae boou.​—Wareka Taian Areru 37:​8-11.

14. E kona te aomata ae iowawa n riki bwa te aomata ae nimamannei?

14 Iangoa ana katoto Hans ae beku bwa te unimwaane n te ekaretia i Austria. E taku te tia babaire n te rabwata n unimwaane n ana ekaretia Hans: “Bon temanna i buakoia taari aika taiani kabanea n nimamannei.” Ma bon tiaki anne aroaron Hans mai mwaina. Ngke tebwi tabun ana ririki, e a moanna ni kamanena te kamanging n te aro ae riao ao e iowawa. Ngke e roko unna n ana tai ni manging ao e tiringa te aine ae raona, ike e a kabureaki iai 20 te ririki. N te moantai, e aki bitaki aroaron Hans ae te iowawa n te karabuuti. Imwina riki ao tinan teuaei e a reitaki ma te unimwaane n te ekaretia bwa e na kawara natina n te karabuuti, ao e a moana ana reirei n te Baibara Hans. E kabwarabwaraa ni kangai Hans: “E rangi ni kangaanga irou buutan aroarou nikawai. Kiibu n te Baibara aika kaungaai bon Itaia 55:​7, ae kangai: ‘Ke e kitana arona te aomata ae buakaka,’ ao 1 I-Korinto 6:​11, ae kangai ibukia naake a kitan aia bure: ‘Bon akanne aroia tabeman i buakomi ngkoa.’ E taotaona nanona Iehova ni buokai i nanon ririki aika bati rinanon taamneina ae raoiroi, bwa N na karina te aroaro ae boou.” E bwabetitoaki Hans n te karabuuti ao e otinako imwin 17 ao te iterana te ririki. E taku: “I rangi ni kakaitau ibukin ana nanoanga ao ana kabwarabure ae rianako Iehova.”

15. Tera te aroaro ae e a taabangaki bwainakina, ao tera ae taekinaki n te Baibara iai?

15 Irarikin te tinaraa, bwabwainan te kewe bon teuana naba i buakon te aroaro nikawai. N te katoto, e a taabangaki bwainan te kewe irouia aomata bwa a aonga n aki kabwakai aia taekiti, ke a aonga n aki katuuaaeaki n aia bure. Ni kaitaraan anne, Iehova bon “te Atua ae tataekina te koaua.” (TaiAre. 31:5) Ngaia are e tangiriia taan taromauria “temanna  ma temanna” bwa e na ‘atoatonga te koaua nakon raona’ ao n ‘aki kewekewe.’ (IEbe. 4:25; IKoro. 3:9) Ngaia are ti riai ni kaokaota te koaua e ngae ngke tao e kamaamaa ke e kangaanga.​—TaeRab. 6:​16-19.

AROIA N TOKANIKAI

16. Ti na kangaa n tokanikai ni buuta te aroaro nikawai?

16 E aki kona te aomata ni buuta te aroaro nikawai ma aroarona nako, n oini korakorana. Aomata ake a taekinaki n te kaongora aei aika Sakura, Ribeiro, Stephen, ao Hans, a riai ni kabokorakora ni kanakoi aroaroia aika buakaka. A tokanikai man aroia ni kauki aia iango ao nanoia ni butimwaea mwaakan Ana Taeka te Atua ao taamneina ae raoiroi. (Ruka 11:13; Ebera 4:12) Ngkana ti na kakabwaiaaki man te mwaaka anne, ti riai ni wareka te Baibara ni katoabong, ni kananoi ara iango iai, ao n tataro n taai nako ibukin te wanawana ao te korakora bwa ti aonga ni maiuakina ana reirei ni kairiri te Baibara. (Iot. 1:8; TaiAre. 119:97; 1Tet. 5:17) Ti kakabwaiaaki naba man Ana Taeka te Atua ao taamneina ae raoiroi ngkana ti kakatauraoi imwaini bobotaki ni Kristian ao ni kaakaei. (Ebera 10:​24, 25) Irarikina, ti kani kabonganai aanga aika kakaokoro ake a katauraoaki iai amwarake n taamnei ngkai, nakoia ana aomata te Atua ni katobibia te aonnaba.​—Ruka 12:42.

Ti na kangaa n tokanikai ni buuta te aroaro nikawai? (Nora barakirabe 16)

17. Tera ae e na maroroakinaki n te kaongora ae imwina?

17 Ti a tia n rinanoi aroaro aika buakaka tabeua ake a riai ni buutii Kristian ao n aki manga karin. Ma tii anne ae kainnanoaki ibukini karekean akoara iroun te Atua? Tiaki. Ti riai naba ni karina i aora te aroaro ae boou. N te kaongora ae imwina, ti na rinanoi itera tabeua ibukin te aroaro ae boou, ae ti riai ni karekea bwa kaanga ara kunnikai ae e na teimatoa i aora.

^ bar. 7 A a tia ni bitaki aara tabeua n te kaongora aei.

^ bar. 8 Nora mwakoro 25 n te boki ae Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volume 1.