Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  August 2016

Te Mare—Moan Rikina ao te Kantaninga Iai

Te Mare—Moan Rikina ao te Kantaninga Iai

“E taku Iehova ae te Atua: ‘E aki raoiroi bwa e na teimatoa n tiku te mwaane aei n tii ngaia. N na karaoa te tia buokia bwa raona ae riai.’”—KBWAAI 2:18.

ANENE: 36, 11

1, 2. (a) E kangaa ni moan riki te mare? (b) Tera ae e kona n ataia te moani mwaane ao n aine ibukin te mare? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

TE MARE bon te bwai ae kakaraoaki n te maiu aei. Ngkana ti ataa moan rikina ao te kantaninga iai, ti kona ni buokaki ni karekea ara iango ae eti n te reitaki aei, ao ni karekei kakabwaia aika bati mai iai. Imwini karikan te moan aomata ae Atam iroun te Atua, a a kairaki maan nakon teuaei bwa e na arania. Ma “akea te tia buokia ae raona ae riai.” Ngaia are e kamatunakoa Atam te Atua, e anaa rinikaokaona teaina ni karika iai te aine, ao e kairia nakon teuaei. (Wareka Karikani Bwaai 2:20-24.) Mangaia are e moani karika te mare te Atua.

2 E kamatoaa Iesu ae bon Iehova are taekina aei: “E na kitana tamana ma tinana te mwaane ao e na nim ma buuna, ao a na riki n tii te irikona naaka uoman.” (Mat. 19:4, 5) E kaotaki nakoia taanga ake a moani karikaki aroni katiteuanaakia ngke e kabongana te Atua rinikaokaon Atam ni karika iai te moan aine. Akea te babaire ibukin te buuraure ke karekean riki te buu temanna.

 E KAKORORAOAKI ANA KANTANINGA IEHOVA N TE MARE

3. Tera te kantaninga ae kakawaki n te mare?

3 E rangi ni kukurei Atam irouni buuna ae baaraoi, are e aranna imwina riki bwa Ewa. Ngkai bon “raona ae riai,” e na riki neiei bwa “te tia buokia” ao a na uaia ni kukurei ni katoabong ni kakororaoi tabeia, ngkai a a riki bwa te buu te mwaane ao te buu te aine. (KBwaai 2:18) Te kantaninga ae kakawaki n te mare bwa e na kaonaki te aonnaba. (KBwaai 1:28) E ngae ngke a tangiriia aia karo naati ma a na boni kitania ao ni mare ma ni katei oin aia utu. A na kaona te aonnaba aomata ma ni katamaroaa, ao ni karababaanako mwengaia ni karokoa e riki te aonnaba ni kabutaa bwa te bwaretaiti.

4. Tera are riki n te moani mare?

4 E rotaki n te kangaanga te moani mare ibukina bwa Atam ao Ewa a kabonganabuaka inaomataia n rinea ae a na karaoia, ngke a aki ongeaba iroun Iehova. E mwamwanaa Ewa “te naeta nikawai” ae Tatan te Riaboro bwa e na kakoauaa ae kanakin uaan “te kai n ataa te raoiroi ma te buakaka,” e kona ni karekea te wanawana ae okoro n ataa ae raoiroi ao ae buakaka. E aki kaota neiei karineani buuna ae atun te utu n tuangnga moa taekan te baerei. Ao n oneani mwin are e na ongeaba Atam nakon te Atua, e butimwaea te uaanikai are e anganna Ewa.TeKao. 12:9; KBwaai 2:9, 16, 17; 3:1-6.

5. Tera reireiara n aia kaeka Atam ao Ewa nakon Iehova?

5 Ngke e titirakinaki Atam iroun te Atua, e bukina buuna ni kangai: “Te aine are ko anganai bwa raou e anganai uaan te kai, ngaia are I a kanna.” Ao Ewa e bukina te naeta bwa e mwamwanaia. (KBwaai 3:12, 13) Boni bukibuki aika akea uaaia! Ibukina bwa a aki ongeaba te moan taanga nakon Iehova, a a riki bwa taani karitei. Bon te reirei ni kauring aei nakoira. Ngkana e na nakoraoi te mare, a riai taanga ni butimwaea mwiokoaia n tatabemania nako ao n ongeaba iroun Iehova.

6. Ko na kangaa ni kabwarabwaraa Karikani Bwaai 3:15?

6 N aki ongea te baere e karaoia Tatan i Eten, e angania aomata Iehova te kantaninga n te moan taetae ni burabeti n te Baibara. (Wareka Karikani Bwaai 3:15.) E na kamanatuaaki te anera nikawai are karitei iroun te ‘kanoa’ mairoun “te aine.” E angania aomata Iehova bannan te reitaki ae okoro i marenana ma anera aika raoiroi aika mwaitikurikuri ake a beku irouna i karawa. E kaotaki imwina riki n te Baibara bwa man ana botaki te Atua ae kaanga buuna, e na kanakoa temanna bwa e na “kamanatuaa” te Riaboro, ao ni katauraoa te kantaninga ibukia aika ongeaba are a kabuaa te moan taanga—ae te maiu n aki toki i aon te aba are ana moani kantaninga Iehova.Ioa. 3:16.

7. (a) Tera ae riki n te mare man te tai are a karitei iai Atam ao Ewa? (b) Tera ae taekinaki n te Baibara ibukia buumwaane ao buuaine?

7 E rotakibuaka aia mare Atam ao Ewa ibukin aia karitei, ao ai uana naba ma maare ake imwina. N te katoto, a rinanon te maraki ae korakora Ewa ma kanoana aika aine ngkana a bikoukou ao ni bung. E na nimtiia buuaine tangiraia buuia, ao buumwaane a na taui aroia buuia n te aro n iowawa naba, n aron ae ti noria ni maare aika bati ni boong aikai. (KBwaai 3:16) Ngkai atun te utu buumwaane, a riai ni kairiri ma te tangira n aron ae taekinaki n te Baibara. Ao a riai buuaine n aantaeka n aia kairiri buuia. (IEbe. 5:33) Ibukina bwa a uaia n reitaki i marenaia taanga aika mamaaka te Atua, e kona n uarereke te kangaanga ke bon akea.

 TE MARE N ANA TAI ATAM NI KAROKOA TE IEKA

8. Tera rongorongon te mare n ana tai Atam ni karokoa te Ieka?

8 Imwaini mateia Atam ao Ewa bwa mwin te bure ao te aki kororaoi, a karikiia natiia mwaane ao aine. (KBwaai 5:4) E mare aia karimoa ae Kain ma ana koraki temanna. Kanoani Kain bon Rameka, ae te moani mwaane ae taekinaki bwa uoman buuna. (KBwaai 4:17, 19) N rooro ake man ana tai Atam ni karokoa te Ieka n ana tai Noa, tii tabeman ake a ataaki bwa taan taromauria Iehova. Mai buakoia bon Abera, Enoka, ao Noa ma ana utu. E taekinaki n te Baibara bwa n ana bong Noa ao “natin te Atua ae koaua aika mwaane a noriia natiia aomata aika aine bwa a baaraoi. Mangaia are a karekeia bwa buuia te koraki nako ake a rineiia.” A a riki naati mwane aika iowawa aika ataaki bwa Nebirim mairouia aine ake a iein ma anera ake a karikiia n aomata. Irarikin anne, e noraki “buakakaia aomata bwa e a korakora n te aonnaba,” ao “aia iango tii te kani kakaraoa ae buakaka n taai nako.”KBwaai 6:1-5.

9. Tera are e karaoia Iehova nakoia aika buakaka n ana bong Noa, ao tera reireiara iai?

9 E karokoa Iehova te Ieka n ana bong Noa ni kamaunaia iai aika buakaka. N te tai anne, a rangi n tabe riki aomata ma baike a kakaraoi ni maiuia, n ikotaki ma te imaremare, n te aro are a aki mutiakina te baere e taekinna “Noa are te tia uarongorongoa taekan te raoiroi,” ae taekan rokon te Ieka. (2Bet. 2:5) E kabotaui Iesu baike a riki n te tai arei ma baika ti nori n ara bong aikai. (Wareka Mataio 24:37-39.) Ni boong aikai, a rawa angia aomata n ongora n te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua ae tataekinaki ni kabutaa te aonnaba bwa te bwai ni kaotioti nakoia botannaomata nako, imwaini kamaunaan te waaki ae buakaka ae ngkai. Ti bia mutiakina te reirei ae ti na aki kariaia baika irekereke ma te utu n aron te mare ao kaikawaaia ataei bwa a na kamemeerea iroura iangoani kaanin ana bong Iehova.

TE MARE N TAIN TE IEKA NI KAROKOA ANA TAI IESU

10. (a) Baikara mwakuri ni wene ni bure aika riki bwa anuaia aomata n aaba aika bati? (b) A kangaa Aberaam ao Tara ni kaota te katoto ae tamaroa n aia mare?

10 E ngae ngke tii kaka temanna buuia Noa ma natina mwaane ake teniman, ma e bwabwainaki kabatiaan te buu n aia tai ngkoa baatua. N aaba aika bati, e riki te wene ni bure bwa anuaia aomata, ao e karinaki naba bwa te katei n te Aro. Ngke e ongeaba iroun te Atua Aberam (Aberaam) ma buuna ae Tarai (Tara) ao ni mwaing nako Kanaan, e taabangaki n te aba anne mwakuri aika kaota aki karinean te mare. Ngaia are e tua Iehova kamaunaan Totom ao Komora ibukia kaaina aika kakaraoi ke ni boutokai mwakuri ni wene ni bure aika rangi ni kammaira. E kairiri raoi Aberaam n ana utu, ao e kaota te katoto ae tamaroa Tara n aantaeka nakoni buuna ae atun ana utu. (Wareka 1 Betero 3:3-6.) E taraia raoi Aberaam bwa e na mare natina ae Itaaka ma te tia taromauria Iehova. E karaoa naba anne Itaaka ibukin natina ae Iakoba, ao a a riki natin teuaei bwa aia bakatibu aia baronga tibun Iteraera ake 12.

11. E kangaa te Tua Rinanoni Mote ni kamanoia tibun Iteraera?

11 Imwina riki, e a karaoa Iehova te berita n iraorao ma kanoan Iakoba (Iteraera). A karaoaki kaetieti ibukin te mare, n ikotaki naba ma te mare ae bati iai te buu n aia tai ngkoa baatua n te Tua Rinanoni Mote. A katabuakaki tibun Iteraera n te tua bwa a na mare ma taan taromauri ni kewe ibukini kamanoan aia taromauri ae koaua. (Wareka Te Tua-Kaua 7:3, 4.) Ngkana iai  kangaanga aika kakaiaki n te mare, a aki toki n ibuobuoki iai unimwaane. Iai naba tuua ibukin te aki kakaonimaki, te kokoo, ao te aki onimakinaki. E kariaiakaki te buuraure, ma iai naba tuua ibukin aei. E kona te mwaane ni buuraure ma buuna ibukin “te bwai ae kamwara” iroun neiei. (TuaKau. 24:1) E aki taekinaki n te Baibara bwa tera te bwai ae “kamwara,” ngaia are e riai iangoan ae e aki nanonaki iai buure aika uarereke.NakIbo. 19:18.

TAI BABAKANIKAWAIA BUUM

12, 13. (a) Tera aroia buumwaane tabeman nakoia buuia n ana tai Maraki? (b) Ni boong aikai, ngkana e wene ni bure ma buun temanna te aomata ae e a tia ni bwabetitoaki, tera mwina?

12 N ana tai te burabeti ae Maraki, a bati buumwaane aika I-Iutaia aika babakanikawai n aroia ni kabonganai aanga nako ni karekei aonaia iai ibukin aia buuraure ma buuia. A kaakiia buuia n ataei mwaane akanne bwa a aonga ni mare ma aine aika ataei riki ke ma aine aika aki taromauria Iehova. Ni menan Iesu i aon te aba, a teimatoa mwaane aika I-Iutaia ni babakanikawai, n aroia ni buuraure ma buuia ni kaineti “ma bukina aika kakaokoro.” (Mat. 19:3) E ribaa te buuraure ae aron anne Iehova ae te Atua.Wareka Maraki 2:13-16.

13 N taai aikai, e aki kariaiakaki babakanikawaian te mare irouia ana aomata Iehova. Ma iangoia bwa aongkoa e wene ni bure ma temanna te mwaanenumwa ke te ainenumwa ae e a tia ni bwabetitoaki, ao imwin aia buuraure a a mare. Ngkana e aki rairannano te tia bure anne, e na kabaneaki bwa e aonga ni kateimatoaaki itiakin te ekaretia. (1Kor. 5:11-13) E riai teuanne ke neienne ni “karikii uaa aika kakoauaa raoi [te rairannano]” imwaini manga kaokana nakon te ekaretia. (Ruka 3:8; 2Kor. 2:5-10) E ngae ngke akea maanin te tai ae katauaki ibukini manga kaokan te aomata anne, ma e aki riai ni kakeaaki bongan te mwakuri ni babakanikawai ane burenibwai karaoana anne irouia naake a bobotaki ma ana aomata te Atua. E kona ni maan teutana bwa tao teuana te ririki ke e nako riki ana tai te tia bure ni kaota raoi te rairannano ni koaua. E ngae ngke e a manga kaokaki te aomata anne, ma e bon riai n anga taekan arona “i matan ana bao ni motikitaeka te Atua.”IRom 14:10-12; nora Te Taua-n-Tantani, ae bwain Nobembwa  15, 1979, i. 31-32 n te taetae n Ingiriti.

TE MARE IROUIA KRISTIAN

14. Tera raoi te kantaninga n te Tua?

14 A mena tibun Iteraera i aan te Tua Rinanoni Mote n te maan ae raka i aon 1,500 te ririki. A buokaki iai ana aomata te Atua n ururingi booto n reirei aika eti ibukini kanakoraoani kangaanga n te utu ao bwaai riki tabeua, ao e riki naba bwa te tia kairiia nakon te Mesia. (IKar. 3:23, 24) E toki te Tua anne ni maten Iesu, ao e a manga karaoa te babaire ae boou te Atua. (Ebera 8:6) I aan te babaire ae boou anne, iai bwaai tabeua ake a kariaiakaki ngkoa n te Tua ake a aikoa kariaiakaki ngkai.

15. (a) Tera te kaetieti ibukin te mare n te ekaretia ni Kristian? (b) Baikara aaro ake e riai n iangoia te Kristian ngkana e iangoa te buuraure?

15 Ni kaekaan aia titiraki teuana tabeman Baritaio, e taekinna Iesu bwa e kariaia Mote bwa e na buuraure temanna, ma “tiaki anne arona man te moantai.” (Mat. 19:6-8) Ngaia are e kamataataa Iesu bwa ana kaetieti te Atua ibukin te mare are karaoaki i Eten, e na iraki nanona ni boong aikai n te ekaretia ni Kristian. (1Tim. 3:2, 12) A riai ni katiteuanaaki taanga ni mare ngkai a a riki n “tii te irikona,” ao ni kariaia tangiran te Atua irouia ao tangiraia i marenaia bwa e na kakorakoraa reitakia. E aki  inaomata temanna ni manga mare ngkana e aki boto ana buuraure i aon te wene ni bure. (Mat. 19:9) Ni koauana, e kona ni motinnanoia temanna bwa e na kabwaraa ana bure buuna are wene ni kimoa ma e raira nanona, n aron te burabeti ae Otea are kabwaraa ana bure buuna ae te tia wene ni bure ae Komera. E kaota naba Iehova nanoangaaia tibun Iteraera ake a rairi nanoia imwin aia wene ni bure n te aro n taamnei. (Otea 3:1-5) Irarikin anne, ngkana e ataia temanna bwa e a tia buuna ni wene ni kimoa ao e motinnanoia bwa e na wene n taanga ma ngaia, e a bwara iai ana bure ao ai akea bukina man te Baibara ae e riai te buuraure iai.

16. Tera ana taeka Iesu ibukin te aki iein?

16 Imwini kaotan ae akea riain te buuraure i marenaia Kristian ni koaua ma tii ngkana iai ae wene ni bure, e a manga taekinia Iesu ‘naake a anganaki’ te bwaintituaraoi ae te aki iein. E reitia ni kangai: “Ke e kataua aei ane e kona ni kataua.” (Mat. 19:10-12) A bati ake a motinnanoia bwa a na tiku n aki iein bwa a aonga ni beku iroun Iehova n aki katabetabeaki. A bon riai ni kamoamoaaki ibukin aei.

17. Tera ae e kona ni buoka te Kristian ni motinnanoia bwa e na mare ke e na aki?

17 Tera ae kona ni buoka temanna ni motinnanoia bwa e na mare ke e na tiku n aki iein? E riai temanna n iaiangoia bwa e kona ni kakororaoa te bwaintituaraoi ae te aki iein, ke e aki. E kaungaa te abotoro Bauro te aki iein, ma irarikin anne e taku: “Ibukin taabangakin te wene ni bure, ke a karekei oini buuia mwaane n tatabemania nako ao ke a karekei oini buuia aine n tatabemania nako.” E reitia ni kangai: “Ma ngkana akea irouia te taotaonakinnano, ao ke a mareaki, bwa e raoiroi riki ae a na mare nakon ae a na iraanako korakoran nanoia ni kaibwabwaru.” E kona ni buokaki te aomata ae e a mare bwa e na aki kariaia kairakina n te kaibwabwaru bwa e na kumekumea ana bwai ni kakariki ke ni wene ni bure. Irarikin anne, e riai naba n iaiangoaki te ririki ni maiu, bwa e taku te abotoro: “Ngkana iai ae e taku bwa e nang karaoa ae aki riai ngkai e tiku n arona n akea buuna, ao ngkana e a tia ni bwakanako ana bongi n roro n rikirake ao e raoiroi riki irouna bwa e na karekea buuna, ao ke e karaoa ae e tangiria ao e aki bure iai. Ke a mareaki.” (1Kor. 7:2, 9, 36; 1Tim. 4:1-3) Ngaia are e riai te aomata n aki kairoroaki bwa e na mare tii ibukina bwa iai irouna korakoran te nano ni kaibwabwaru are a rinanona rooro n rikirake. Tao e tuai n ikawai raoi ni karaoi mwioko aika bati ibukin te maiu n taanga.

18, 19. (a) E kangaa aroni moanakin te mare ni Kristian? (b) Tera ae e na maroroakinaki n te kaongora ae imwina?

18 E moanaki te mare ni Kristian iroun te mwaane ao te aine aika katabui maiuia nakon Iehova, ao n tangiria ma nanoia ni kabane. A riai naba n tangiriia ni koaua i marenaia n te aro ae a a kani katiteuanaia n te mare. Eng, a na kakabwaiaaki n irakin nanon te reirei ni kairiri ae te mare “tii i nanon te Uea.” (1Kor. 7:39) N te tai are a mare iai, a na boni kakoauaa ae e kanakoraoaki tekatekaia n taanga man te reirei ni kairiri ae moan te tamaroa man te Baibara.

19 A na maroroakinaki reirei aika kakawaki man te Baibara n te kaongora ae imwina, ake a kona ni buokaki iai taanga aika Kristian ni kaaitarai kangaanga “ni kabaneani boong” aikai, ae a bati iai aomata aika bwaini aroaro aika urua nakoraoin te mare. (2Tim. 3:1-5) N ana Taeka ae kakawaki, e a tia Iehova n anganira te bwai ae ti kainnanoia bwa e aonga n nakoraoi ao ni kakukurei ara mare, ngkai ti tabe n nakonako ma ana aomata n te kawai ae kairiri nakon te maiu n aki toki.Mat. 7:13, 14.