Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

Ko Ataia?

Ko Ataia?

Te koaua bwa e boni kani kaunun Iesu n ana kaikonaki ae taekaia “kamea aika uarereke”?

Te teei ma te bun ni kamea, te banna ni Kuriiti ke n Rom (te moan tienture B.C.E. nakon te kauoua n tienture C.E.)

N te taina ngke e mena Iesu i tinanikun tiaia I-Iteraera n aonon Rom ae Turia, ao e a kawaria naba aineni Kuriiti ma ni butiia te ibuobuoki. N ana kaeka Iesu ao e mwanewea te kaikonaki ae kabotauia iai naake tiaki I-Iutaia ma “kamea aika uarereke.” I aan te Tua Rinanoni Mote ao a iangoaki kamea bwa maan aika aki itiaki. (Nakoaia Ibonga 11:27) Ma te koaua bwa e kani kauna aineni Kuriiti aei Iesu ao naake tiaki I-Iutaia?

Bon tiaki ngaia anne. E nanonna Iesu bwa e moanibwai moa n te tai arei buokaia I-Iutaia, n aron are e kabwarabwaraa nakoia taan rimwina. Ngaia are e a kamataataa te baere e nanonna nakon aineni Kuriiti arei ni kangai: “E aki riai anaakini kanaia ataei ao karenakoana nakoia kamea aika uarereke.” (Mataio 15:​21-26; Mareko 7:26) Te kamea bon te man ae mamaninaki ma n tatangiraki irouia I-Kuriiti ao I-Rom, ao e mamaeka naba n aia auti ao n tatakaakaro ma ataei. Ngaia are te taeka ae “kamea aika uarereke” e kona ni kataamneia te akoi ao te tangira. E kaekaa ana taeka Iesu aineni Kuriiti aei ao e kangai: “Eng te Uea ma ni koauana, kamea aika uarereke a kaakang tamruru aika bwaka man aia taibora aia toka.” E kamoamoaa ana onimaki neiei Iesu ao e kamarurunga natin neiei.​—Mataio 15:​27, 28.

Te koaua bwa e anga te taeka n reirei ae raoiroi te abotoro Bauro ngke e tua bwa e na taonaki te borau?

Taamnein te kaibuke ni kaako ae buburakaei ae kaaraki raoi (n te moan tienture C.E.)

E kataia ni buti te kaibuke ribuakon te ang ae korakora, are e toka iai Bauro nako Itare. Ngke e a moana te aba teuana te kaibuke ao e a tua te abotoro aei bwa e na taonaki te borau. (Mwakuri 27:​9-12) Ma e boto i aon te atatai ana taeka Bauro?

A rangi n ataia kaimoa n taai akekei bwa e karuanikai te borau n te Meriteranian n namwakainan te kamwaitoro. E kantaningaaki bwa e na kainaki touan taari irouia kaibuke n nukan Nobembwa nakon nukani Maati. Ma te borau are e taekinna Bauro e karaoaki n Tebetembwa ke Okitobwa. E kabwarabwaraa taekan te boborau n te aono anne te tia koro rongorongo mai Rom ae Vegetius (n te kaaua n tienture C.E.) n ana boki ae te Epitome of Military Science ni kangai: “Tabeua namwakaina a rangi n tau ibukin te borau, tabeua a kararaoma, ao ake tabeua a a bon aki tau.” E taku Vegetius bwa e nakoraoi te borau mani Mei 27 nakon Tebetembwa 14, ma iai taai aika uoua aika kararaoma, ke a karuanikai, ae taai aika moa man Tebetembwa 15 nakon Nobembwa 11 ao mani Maati 11 nakoni Mei 26. Akea te nanououa bwa e atai raoi baikai Bauro are te tia borau ae mwaatai. A atai naba baikai te kaaben ao te tia bwaibwai n te kaibuke, ma a aki mutiakina ana reirei ni kairiri Bauro. N tokin te borau aei ao e a urubekebeke te kaibuke.​—Mwakuri 27:​13-44.