KO KONA ni wareka te Baibara n te taetae n Ebera? Tao ko aki. Tao ko tuai n nonora te Baibara n Ebera. Ma ko na bae n rangi ni kakaitau riki ngkai e a reke iroum katoton te Koroboki ae Tabu, n arom n reiakina taekan teutana rongorongon te tia rabakau ae Elias Hutter are maiu n te ka-16 n tienture, ao taekani Baibara n Ebera aika uoua ake e boretii.

E bungiaki Elias Hutter n 1553 i Görlitz, ae te kaawa ae uarereke ae uakaan ma te tabo are iaontia iai ni boong aikai Tiaman ma Poland ao te Czech Republic. E reiakini taian taetae man te aono n Atia Hutter n te Lutheran University i Jena. Ngke ai tibwa 24 ana ririki ao e a rineaki naba bwa te tia rabakau i aon te taetae n Ebera i Leipzig. Kioina ngkai e boutokaa katamaroaan te waaki n angareirei, e a katea imwina riki te reirei i Nuremberg ike a kona iai ataein te reirei n reiakina te taetae n Ebera, ni Kuriiti, n Ratine, ao n Tiaman, i nanon aua te ririki. N taai akanne ao e aki kona ni karaoaki anne n reirei ake tabeua riki ke n te reirei ae rietata.

“TAMAROAN TE RAIRAI AEI”

Atun te iteraniba ae mwakoro n ana Baibara Hutter n te taetae n Ebera n 1587

N 1587 ao e a karaoa te Baibara Hutter n te taetae n Ebera, ae rangi n ataaki n arana ae te Oo Tetemanti. E atunaki te rairai aei n te Derekh ha-Kodesh, ae e aanaki man Itaia 35:8 ae nanona “Kawain te Tabu.” N teini korobokiana ae tamaroa ao e a taekinaki iai ae kangai: “E oti tamaroan te Baibara aei ni bwaai ni kabane aika iai.” Ma te bwai ae karika te Baibara aei bwa e na manena, bon aroia ataein te reirei ni kabongana bwa te bwai n ibuobuoki ae uaana n reiakinan te taetae n Ebera.

N te aro bwa ti na ota bwa bukin tera ngkai e rangi n ibuobuoki ana Baibara n Ebera Hutter, ti na iangoi kangaanga aika uoua are e kaaitara ma ngaai te tia reiakinaki ngke e kataia ni wareka te Baibara n te taetae n Ebera. Te moan, boni manin te koroboki aika kakaokoro ao e aki taneiai te aba iai. Te kauoua, bon taian prefix ao suffix aika taeka ake a reita moan ke bukin te boto n taeka teuana, n te aro are e a kangaanga kinaakin te boto n taeka anne. N te katoto, iangoa te taeka n Ebera ae נפשׁ (ae rairaki bwa ne’phesh), ae nanona “aomata.” N Etekiera 18:​4, e moanaki ma te reita n taeka ae ה (ha), ae nanona “te” ao e a riki bwa te taeka ae הנפשׁ (han·ne’phesh), ke “te aomata.” Irouia naake a aki taneiai ma te taeka ae הנפשׁ (han·ne’phesh), a kona n iangoia bwa bon te taeka teuana ae kaokoro ma נפשׁ (ne’phesh).

Ibukini buokaia ataein te reirei, ao e kabongana Hutter te aro ni boreeti teuana ae e oti iai te rabakau ae bati. E kabonganai manin te koroboki n te taetae n Ebera aika karanaki nanoia, ao aika a aki. A karanaki nanoni booto n taeka, ma a aki karanaki nanon taeka ake i moan ao i bukin te boto n taeka. Te bwai ni boreeti aei, e a  buokiia ataein te reirei bwa a na kinaa te boto n taeka n te taetae n Ebera, ao n reiakina naba te taetae n Ebera. A kabonganaaki aanga aika manena aika ai aron akanne n taiani kabwarabwara mai nano ake n The New World Translation of the Holy Scriptures​—With References. * E turu riki karan te boto n taeka, ao taeka ake a reita moana ao bukina a aki turu karaia. N taamnei aika teretere, a kaota tein te koroboki ae kabongana Hutter n te Baibara n Ebera ake n Etekiera 18:​4, ao e kabonganaaki naba n te Reference Bible n te kabwarabwara mai nano n te kibu naba anne.

TE BAIBARA N TE TAETAE N EBERA AE TE “NUU TETEMANTI”

E boreetia naba Hutter te boki ae ataaki n arana ae te Nuu Tetemanti n taetae aika 12. E boreetiaki te Baibara aei i Nuremberg n 1599, ao e aki toki n taekinaki bwa bokin Nuremberg ae koreaki n taetae aika bati. E kani karina naba Hutter te rairai n te taetae n Ebera i aon te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. Ma e taku bwa e ngae ngkana “e kani kabwakaa te mwane ae bati” ibukini karaoan te aeka n rairai n te taetae n Ebera aei, ma e na boni matebuaka. * Ngaia are e baireia bwa e na bon raira te Nuu Tetemanti man te taetae ni Kuriiti nakon te taetae n Ebera. E katikui tabena ni kabane Hutter ao e katiaa te mwakuri n rairai aei i nanon tii teuana te ririki!

Tera aron nakoraoin ana rairai Hutter i aon te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti nakon te taetae n Ebera? E korea ae kangai te tia rabakau n te taetae n Ebera ae Franz Delitzsch n te ka-19 n tienture: “Ana rairai teuaei n te taetae n Ebera, e kaotia bwa e rangi ni bati riki otana n te taetae anne nakon otaia iai angia Kristian. E noraki bwa e rangi ni bati ana tai are e rinea raoi iai te taeka ae te kabanea n raoiroi ibukin rairan te taetae n Ebera.”

MWINA AE TEIMATOA

E aki kaubwai Hutter man ana mwakuri n raitaeka aei, are e teretere iai bwa a aki bati ni kabooaki ana rairai aikai. Ma iai mwin ana mwakuri ae kakawaki ao e teimatoa mwina. N te katoto, te Nuu Tetemanti are e rairia nakon te taetae n Ebera, e a manga rinanoaki ao ni manga boreetiaki n 1661 irouni William Robertson, ao imwina riki iroun Richard Caddick n 1798. Ngke e rairai Hutter man te koroboki nikawai n te taetae ni Kuriiti, ao e karaoa te bwai ae eti ngke e rairi nakoa aika Kyʹri·os (te Uea) ao The·osʹ (te Atua) nakon “Iehova” (יהוה, JHVH) ni kanoani kiibu ake a anaaki man te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao ni kiibu naba ake e kakoauaa bwa a bon nanona Iehova. E kakaongora karaoan aei ibukina bwa e ngae ngke a bati rairai n te Nuu Tetemanti aika aki kabongana aran te Atua, ma e riki ana rairai Hutter bwa te bwai ni kakoaua are e boutokaa kaokan aran te Atua n te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.

Ngkana ko nora aran te Atua ae Iehova imwina riki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ke n te kabwarabwara mai nano n te Reference Bible, uringa ana mwakuri Elias Hutter ao ana Baibara n te taetae n Ebera aika rianako.

^ bar. 7 Nora te kauoua ni kabwarabwara mai nano n Etekiera 18:4 ao ni Bukinibaa 3B n te Reference Bible.

^ bar. 9 E oti bwa iai taan rabakau ake a a kaman raira te Nuu Tetemanti nakon te taetae n Ebera. N aron temanna bon Simon Atoumanos ae te tama n te Byzantine, tao n 1360. Temanna riki bon Oswald Schreckenfuchs ae te tia rabakau mai Tiaman, tao n 1565. A aki roko n te boreetiaki rairai aikai ao ai bon akea ngkai.