Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Rinea te Taetae Kiribati

E Kabebeteira Iehova ni Kataakira Nako

E Kabebeteira Iehova ni Kataakira Nako

‘E kabebeteira ni kataakira nako te Atua ae anga te kabebetenano n aekana nako.’—2KOR. 1:3, 4.

ANENE: 33, 41

1, 2. E kangaa Iehova ni kabebeteira ni kataakira nako, ao tera te karaunano ae reke n ana Taeka?

E KAOTII tabeaiangana te tari te mwaane ae ataei ae tuai n iein ae ti na aranna bwa Eduardo, nakon Stephen ae te unimwaane n te ekaretia ae e a ikawai riki, ao iai buuna. E iaiangoa Eduardo 1 I-Korinto 7:28 ae kangai: “E na bon reke rawawatan te rabwata irouia ake a karekeia buuia.” E titiraki ni kangai teuaei: “Tera ‘te rawawata’ anne, ao N na kangaa ni kaitaraa ngkana I mare?” Imwaini kaekaan anne iroun Stephen, e tuanga Eduardo bwa e na iangoa te bwai riki teuana ae e koreia te abotoro Bauro, ae Iehova bon “te Atua ae anga te kabebetenano n aekana nako, ae e kabebeteira ni kataakira [“rawawatara,” kabwarabwara mai nano] nako.”—2Kor. 1:3, 4.

2 Bon te Tama ae tatangira Iehova ao e kabebeteira ngkana ti kaaitara ma kangaanga. Ko bae n tia n rinanoni kangaanga ake e boutokaiko iai te Atua ao ni katauraoa te kairiri ibukim, rinanon ana Taeka. Ti kona ni koaua raoi bwa e tangira ae te kabanea n tamaroa ibukira, n arona naba nakoia ana toro rimoa.—Wareka Ieremia 29:11, 12.

3. Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

 3 Ni koauana, ti kona riki ni kaaitarai ara kangaanga ao rawawatara ngkana ti atai bukin rikia. Ai aron naba anne te rawawata ae reke n ara mare ke maiura n ara utu. Baikara bwaai tabeua aika kona n riki ake a na karika “rawawatan te rabwata” are e taekinna Bauro? Baikara katoto n taai ake a karakinaki n te Baibara ao n ara bong aikai, aika kona ni buokira ni karekea kabebeteara ae ti kainnanoia? N ataakin aei, ti na buokaki iai ni kaaitarai ara kangaanga.

KATAAKI—“RAWAWATAN TE RABWATA”

4, 5. Baikara bwaai tabeua aika karika “rawawatan te rabwata”?

4 Ti kona ni wareka ana taeka te Atua ngke e moani karikiia aomata, ae kangai: “E na kitana tamana ma tinana te mwaane ao e na nim ma buuna ao a na riki n tii te irikona naakai.” (KBwaai 2:24) E taekina anne Iehova ngke e karaoa te moani mare. Ma ibukin te aki kororaoi, a kona n reke kangaanga n te mare ao ni waakinan te utu ae boou. (IRom 3:23) E a oneaki mwini mwaakaia ni kairiri kaaro ni mwaakan te buu te mwaane. E baireia te Atua bwa e na riki te mwaane bwa atuni buuna. (1Kor. 11:3) E kangaanga anne irouia taanga tabeman aika tibwa mare. N aron ae kaotaki n Ana Taeka te Atua, e riai te buu te aine ni butimwaea ae e nang kairaki irouni buuna ao ai tiaki ana karo. A kona taanga aika tibwa mare n aki nakoraoi reitakia ma aia utu buuia, ao aei are e karekea rawawataia.

5 A a manga reke riki tabeaianga aika raka ngkana e a kangai te buu te aine nakoni buuna, “I a bikoukou.” N angiin te tai, e irianaki kimwareireia taanga ibukin natiia are e nang reke ma raraomaia ibukin te bwainnaoraki are tao e na kainnanoaki n tain te bikoukou ke rimwi riki. Ao e na rotaki naba te kataumwane ibukin te tai anne ao taai aika imwaia. A bati riki bitaki aika riai ni karaoaki ngkana e a bungiaki te teei. E nang kabanea riki ana tai n tabeakina natina te tina ae e a tibwa kariki. A bati buumwaane ake a namakina tinanikuaia ibukina bwa e a tabe riki buuia ma natiia. N te itera are teuana, a a manga reke riki taben te karo ae e a tibwa reke natina. E a bati riki tabena ngkai e a reke kaain ana utu ae boou ae e na tabeakinna ao ni katauraoi baike e kainnanoi.

6-8. E kangaa ni karekea te rawawata te aki kariki?

6 Iai riki te aeka n rawawata ae a kaaitara ma ngaia taanga tabeman. A rangi n tangira reken natiia ma a teimatoa n aki kariki. E kona ni korakora rawawatan te buu te aine ae tuai mani bikoukou. Ma tiaki nanona bwa ngkana ko mare ke ko kariki ao ko nang aki tabeaianga, e kona naba ni karika “rawawatan te rabwata” te aki kariki. (TaeRab. 13:12) N taai ake a karakinaki n te Baibara, bon te bwai ni kamaamaa te kanoabo. E rawawata nanoni buun Iakoba ae Rakera ngke e a kariki tarina. (KBwaai 30:1, 2) A aki toki n titirakinaki mitinare aika beku n aaba ake e rangi ni kakawaki iai te katei utu, bwa e aera ngkai a aki kariki. N aki ongei aia kaeka aika riai ao ni kabwarabwaraaki raoi, ma a boni kangai naba tabeman, “Ti na tataro ibukimi!”

7 Ke iangoa aron te tari te aine temanna i Engiran ae e rangi ni kani kariki ma e aki riki anne, ni karokoa e a mwakoro. E taekinna neiei bwa e rangi n rawawata, ngkai e a ataia ae e na aki reke natina n te waaki ae ngkai i aon te aba. E a motikia ma buuna bwa a na tobwa. Ma e taku neiei: “I bon teimatoa naba n nanokawaki. I ataia ae e boni kaokoro te tabetabe ma bungiakin oin natiu.”

 8 E taekinaki n te Baibara bwa ‘e kamanoaki ni bungiakin natina’ te aine ae te Kristian. (1Tim. 2:15) Ma e aki nanonaki iai bwa e na karekea te maiu ae aki toki ngkana e bungia natina ke iai natina. Ma e nanonaki iai bwa te aine ae iai natina ae e na tabeakinna n ikotaki ma karaoan tabena ni mwengana, e kona ni kamanoaki man te winnanti ao te reberake n roko n tabeia aomata. (1Tim. 5:13) Ma e boni kona naba neienne ni boo ma rawawatan te mare ao te maiu n utu.

E na kangaa n tokanikai te aomata i aon nanokawakina ni maten ae tangiraki irouna? (Nora barakirabe 9, 12)

9. E aera bwa bon te kangaanga ae rangi ni karawawata maten te rao ni mare?

9 Ma iai riki teuana rawawatan te mare ae kona n aki iaiangoaki moa. Boni maten ane e tangiraki iroum. Eng, maten te buu ae tangiraki bon te kangaanga ae rangi ni karawawata ae a bati ake a a tia n rinanona. E bae n aki kantaningaia te rao are maiu bwa e na riki aei n te waaki ae ngkai i aon te aba. A kakoauaa raoi Kristian ana berita Iesu ibukin te mangauti. (Ioa. 5:28, 29) Tera aron rotakin te rao are maiu, n te kantaninga anne? E anganna kabebetean nanona ae bati. Aei bon te anga naba teuana are e anga iai te boutoka ao te kabebetenano Tamara ae tatangira rinanon ana Taeka, nakoia naake a rawawata. Ti na rinanoi ngkai aroia ana toro te Atua tabeman ni kabebeteaki iroun Iehova ao ni kakabwaiaaki iai.

KABEBETEARA NGKANA TI KAAITARA MA KATAAKI

10. E kangaa Anna ni karekea kabebeteana? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

10 E kaaitara Anna ae buun Erekana ae tangiria, ma te aeka ni kataaki teuana. E kanoabo neiei ma e kariki buun Erekana are temanna ae Beninna. (Wareka 1 Tamuera 1:4-7.) E kakanikoaki Anna irouni Beninna “n te ririki teuana ma teuana.” Aei are e a karika korakain nanon Anna ao rawawatana. E karekea kabebeteana n tataroakinan ana kangaanga nakon Iehova. E bon “tataro n te tai ae maan i matan Iehova.” E kantaningaa Iehova bwa e na kaekaa ana bubutii? E boni bae ni kantaningaia, bwa “e a aki manga mata n rawawata” imwina. (1Tam. 1:12, 17, 18) E kakoauaa bwa e na anganna Iehova te konaa ni kariki, ke ni katoka rawawatana n aanga tabeua.

11. Ti na kangaa ni kabebeteaki n te tataro?

11 A na teimatoa n riki kataaki ao rawawata ibukina bwa ti aki kororaoi, ao ti mena n te waaki aei ae e tautaekanna Tatan. (1Ioa. 5:19) Ma ai raoiroira ataakin ae Iehova bon “te Atua ae anga te kabebetenano n aekana nako”! Te tataro bon te anga teuana ae ti kona ni buokaki iai ni kataakira ao n rawawatara. E bunra nanona Anna nakon Iehova. N aron naba anne, ngkana ti taonaki n te rawawata, ti riai ni karaoa ae bati riki nakon tii taekinan ara namakin nakon Iehova. Ti riai ni kakorakoraira n tataro ni bubutii, eng, ni kaotii raoi ara namakin rinanon te tataromwaaka mai nanora.—IBir. 4:6, 7.

12. Tera are e karekea kimwareirein Ana ae e a tia ni mate buuna?

12 E ngae ngkana ti rangi n nanokawaki tao ibukin ae ti aki kariki ke ibukini maten raora ae tangiraki, ma e boni kona n reke kabebeteara. N ana bong Iesu, e mate buun Ana ae te burabeti n aine itiua te ririki imwini mareia. E aki taekinaki n te Baibara bwa iai natiia. Ma tera ae e teimatoa ni karaoia Ana ngke 84 ana ririki? E kangai Ruka 2:37: “E a bon roroko naba n te tembora, ma ni beku iai ibukin te Atua ni ngaina ao ni bong n aki mamatam ma ni kakorakoraa n tataro ni bubutii.” Eng, e reke kabebetean ao kimwareirein Ana man taromaurian Iehova.

13. Taekina te katoto bwa a kangaa raao ni koaua ni karekea te kabebetenano e ngae ngke a aki karaoa anne kaain te utu.

 13 Ngkana ti ikoikotaki ma tarira n te onimaki, a kona n reke raoraora ni koaua ao raora aika ti kaan ma ngaiia. (TaeRab. 18:24) E uringa Paula aron nanokawakina ngke e kitana te koaua tinana ao ai tibwa nimaua ana ririki. E aki bebete te tokanikai i aon te kangaanga aei. Ma imwina riki e rangi ni kaungaaki ngke e tabeakinaki raoi marurungina n te onimaki iroun Ann, ae te tari te aine n te ekaretia ae te bwaiania. E kabwarabwaraa ni kangai Paula: “E ngae ngke tiaki au koraki Ann, ma I rangi ni buokaki n ana mwamwannano. I buokaki iai bwa N na teimatoa ni beku iroun Iehova.” E teimatoa ni kakaonimaki ni beku Paula. Ao e rangi ni kukurei ngke e a manga uaia ni beku n te ekaretia ma tinana. E kukurei naba Ann ngkai e riki bwa kaanga tinan Paula n te onimaki.

14. Baikara kakabwaiaaia naake a anga te kabebetenano?

14 E kakaongora ataakin ae ngkana ti kaota tabeakinaia tabemwaang, ti kona ni mwaninga iai taekan ara kangaanga. A ataia raoi taari aine aika iai buuia ao ake akea naba, bwa e reke kimwareireia n tibwaakin te rongorongo ae raoiroi, ngkai raon te Atua ni mwakuri ngaiia. Tiaia boni karinean te Atua ngkai a karaoa nanona. Tabeman a iangoa naba uataboan  te mwakuri ni minita bwa te bwainnaoraki. Ni koauana, ti bane ni karikirakea te katiteuanaaki n te ekaretia ngkana ti mwannanoiia aomata aika n ara aono ao kaain te ekaretia. (IBir. 2:4) Bon te katoto ae raoiroi iai te abotoro Bauro. E riki bwa kaanga “te tina ae kaamwarakeia natina,” nakoia kaain te ekaretia i Tetaronike. E riki naba bwa kaanga tamaia n te onimaki.—Wareka 1 I-Tetaronike 2:7, 11, 12.

TE KABEBETENANO N TE UTU

15. Antai oin tabena reireinakia ataei te koaua?

15 Te itera teuana ae ti riai n taraia naba bon te kabebetenano ao te ibuobuoki are ti angania kaain te utu. N tabetai, a kona aika boou ni butiia taan uarongorongo aika mwaatai buokaia ibukin reireinaia natiia te koaua, ke kairan te reirei n te Baibara ma natiia. Ni kaineti ma ana taeka te Baibara, bon oin tabeia kaaro reireinaia ao kataneiaakia natiia. (TaeRab. 23:22; IEbe. 6:1-4) N tabetai, e a boni kainnanoaki te ibuobuoki mairouia tabemwaang, ao e kakaitau te aba iai. Ma e ngae n anne, e aki riai ni kakeaaki tabeia kaaro anne. E rangi ni kakawaki aia katoatai n reitaki ma natiia.

16. Ni kaineti ma buokaia ataei, tera ae riai n ururingaki?

16 Ngkana iai te karo ae baireia bwa e na reirei natina ma temanna, e riai te aomata anne n aki kataia n anaa tabeia kaaro. N tabetai e tuangaki te tia Kakoaua temanna bwa e na reirei ma ataei aika tiaki kaain te onimaki aia karo. E riai n uringnga te tia Kakoaua anne, bwa tiaki nanona bwa e a riki bwa aia karo ataei ngkai e buokiia n aia onimaki. Ao ngkana e na kaira te reirei, e raoiroi riki ni karaoia ni mwengaia i rarikia aia karo ke ma te tia Kakoaua temanna ae e a ikawai n te onimaki, ke n te tabo ae tau ae a kona n noraki iai irouia aomata. N te aro anne, akea ae e kona ni karioa te iango ae aki riai ibukin te reirei are karaoaki. Bon te kantaninga bwa rimwi riki, a na kona kaaro akanne ni kakororaoi tabeia mairoun te Atua ae tabeakinan aia onimaki natiia.

17. A na kangaa n riki ataei bwa nibwan te kabebetenano?

17 A kona n riki bwa nibwan te kabebetenano n te utu ataei ake e reke tangiran te Atua ae koaua irouia, ao a ongeaba n ana reirei ni kairiri. A kona ni karaoa anne n aroia ni karineia aia karo ao n aia ibuobuoki nakoia. A kona naba ni buokiia n aia onimaki. E taromauria Iehova kanoan Teta ae Rameka imwain te Ieka. E taku Rameka ibukin natina ae Noa: “E na kabebeteira teuaei man ara bekutata ao mani korakaira ni mwakuri ni baira ibukini karekeani kain aontano iroun Iehova.” E kakororaoaki te taetae ni burabeti anne ngke e a toki karekeani kain aontano. (KBwaai 5:29; 8:21) A kona n riki ataei aika uaiakina te taromauri ae koaua bwa nibwan te kabebetenano n aia utu, n aroia ni buokiia kaain aia utu bwa a na nanomwaaka i aani kangaanga aika ngkai, ao ni karekea kamaiuaia man te kabuanibwai ae korakora riki nakon te Ieka.

18. Tera ae kona ni buokira n nanomwaaka ma te ninikoria n aki ongei rawawata ke kataaki aika ti kaaitarai?

18 E buokiia mirion ma mirion aomata ngkai ni karekea kabebeteaia n aia kangaanga, te tataro, kananoan te iango n aia katoto naake n te Baibara, ao te iraorao ae kaan ma ana aomata Iehova. (Wareka Taian Areru 145:18, 19.) Ataakin ae Iehova bon Nibwan te kabebetenano ae akea tokina, e na buokira n nanomwaaka ma te ninikoria i aan rawawata aika ti kaaitarai ngkai ao n te tai ae imwaira.