Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  Mei 2017

“Ko Tangirai Riki Nakoni Baikai?”

“Ko Tangirai Riki Nakoni Baikai?”

“Timon ae natin Ioane, ko tangirai riki nakoni baikai?”​—IOA. 21:15.

ANENE: 143, 65

1, 2. Tera are e rinanona Betero imwin ana kangaina n akawa?

A KANGAINA n akawa itiman taan rimwin Iesu n Namani Kariraia, ma akea konaia. E mamatakuakinia mai aon te bike Iesu are e a tia ni kautaki. Ao e taku nakoia: “ ‘Kabwakaa te karaun i angaatain te booti, ao ane kam na kona iai.’ Ngaia are a kabwakaa ma a aikoa kona n atikia ibukini korakorani mwaitin te ika.”​—Ioa. 21:​1-6.

2 Ngke e tia Iesu n angania aia kaingabong, e rairaki nakon Timon Betero ao e taku: “Timon ae natin Ioane, ko tangirai riki nakoni baikai?” Tera ae nanonna Iesu? E mamate nanoni Betero n te akawa. Ngaia are e bae n titirakinna Iesu bwa e nga riki ae e tangiria. E tangira riki te ika ma ana bitineti n akawa, ke Iesu ma baike e angareirei iai? E kaeka ni kangai Betero: “Eng te Uea, ko ataia bwa I tatangiriko.” (Ioa. 21:15) E boni kakoroa bukin ana taeka Betero. Ni moa man te tai anne, e kaota raoi tangirani Kristo ngke e katabetabea ni karekeia taan rimwin Iesu, ao n riki bwa temanna bouan te ekaretia ni Kristian n te moan tienture.

3. Baikara baika a riai n tarataraiia mai iai Kristian?

3 Tera reireiara man ana taeka Iesu nakoni Betero? Ti riai n  tarataraira bwa e na aki mamaara tangirani Kristo iroura, ao ti na aki kariaia bwa ti na katikakinako man ara beku ibukin te Tautaeka n Uea. E ataa raoi Iesu karawawatan te tabeaianga n te waaki ae ngkai i aon te aba. N ana kaikonaki ae taekan te tia ununiki, e taekinia iai tabeman ake a na butimwaea “taekan te Tautaeka n Uea” ao n rikirake n te moantai, ma “e karibwaaki te taeka n raraomaeakinan te maiu n te waaki ae ngkai i aon te aba ma te kaubwai ae kona ni mwamwanaa te aba.” (Mat. 13:​19-22; Mareko 4:19) Ni koauana, ngkana ti aki taratara raoi, a kona ni kairaraangaki nanora ni katabeaiangan te maiu aei ni katoabong ao ti na mamaara n te onimaki. Ngaia are e kauring ni kangai Iesu nakoia taan rimwina: “Kawakiningkami bwa a na aki taonakinako nanomi n te buabeka ma kabatiaan te nim kamanging ma raraomaeakinani bwain te maiu aei.”​—Ruka 21:34.

4. Tera ae e na buokira n ataa korakoran tangirani Kristo iroura? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

4 N aron te baere e karaoia Betero imwini marorona ma Iesu are e a tia ni kautaki, ti kaota raoi naba korakoran tangirani Kristo ni moanibwaian te mwakuri are e mwiokoira iai. Ti na kangaa ni koaua raoi bwa ti kateimatoa karaoana? Ti riai n titirakinira ni kangai n te tai teuana ma teuana: ‘E nga riki ae I tangiria? I kimwareirei riki n au beku iroun Iehova, ke mani karaoani bwaai riki tabeua?’ Ibukin aei, ti na rinanoi iterani maiura aika tenua aika kona ni kamamaraa tangirani Kristo ao bwaai n taamnei, ae te mwakuri ni kareketianti, te kaakibotu, ao bwaikoraki.

BWAINA TE IANGO AE RIAI N TE MWAKURI NI KAREKETIANTI

5. Tera tabeia atun utu ae kaotaki n te Baibara?

5 Te akawa bon tiaki tii te bwai ae e kani kakaraoia Betero ma bon ana karekemwane ibukini maiuna. A ataia atun utu ni boong aikai ae bon tabeia ae kaotaki n te Baibara katauraoani baika a kainnanoi kaain aia utu n te itera n rabwata. (1Tim. 5:8) A riai ni mwakuri korakora ni kakororaoa tabeia aei. Ma ni kabaneani boong aikai, e a kona ni karekea te tabeaianga te mwakuri ni kareketianti.

6. E aera ngkai e kona ni karawawata te mwakuri ni kareketianti?

6 A rangi ni bati aomata aika kainnanoa te mwakuri ma e a rangi ni karako. Ibukin anne, a a kaiangatoa ibukini karekean aia mwakuri. A bati ake a iangoia bwa a riai ni karakai aia aoa ni mwakuri, ma n tabetai e uarereke booia. A kataia bitineti ni karaoi baika bati rinanoia taani mwakuri aika karako, n te aro are a a rawawata iai taani mwakuri, a korakai, ao n aoraki naba. A bati aika raraoma bwa ngkana a aki karaoa are a tuangaki ao a na kabaneaki man aia mwakuri.

7, 8. (a) Antai ae ti riai ni kakaonimaki riki ni koaua nakoina? (b) Tera te reirei ae kakawaki ae reke iroun te tari temanna i Thailand ibukin ana mwakuri?

7 Ngkai Kristian ngaira, ti bon riai riki ni kakaonimaki ni koaua nakon Iehova ae te Atua, ao tiaki ara tia kammwakuri. (Ruka 10:27) Te mwakuri ni kareketianti bon tii ibukini boutokaara. Ti mwakuri ibukini karekeani baika ti kainnanoi ao boutokaan ara mwakuri ni minita. Ma ngkana ti aki taratara raoi iai, e kona n rotaki ara taromauri. N te katoto, e taku te tari te mwaane temanna i Thailand: “E rangi ni kaunga au mwakuri ni kareketianti ae karaoani kaombiuta, ao e kainnanoa te tai ae abwabwaki. N tokina, e a boni kuri n akea au tai ibukini bwaai n taamnei. I a ataia imwina ae I riai ni bita au mwakuri ngkana N na moanibwaia te Tautaeka n Uea.” Tera ae e karaoia teuaei?

8 E kabwarabwaraa ni kangai: “Imwin  iangoan te bwai ae N na karaoia ao au kaikomwane tao e kaania teuana te ririki, I a motikia bwa N nang kaboonakoa te ice cream i rarikin te kawai. N te moantai, e bati au kangaanga ma te mwane ao e a bwara nanou. Ngkana I boo ma raou ni mwakuri ngkoa, a ngareakinai ao n titiraki bwa e aera ngke I iangoa kaboonakoan te ice cream bwa e raoiroi riki nakon te karao kaombiuta n te tabo ae mwaitoro. I tataro ni butiia Iehova buokau n tokanikai ao n roko n tiau are kabatiaan riki au tai ni beku ibukina. E aki maan ao e a moanna n nakoraoi. I a ataa riki te ice cream ae a tatangiria taani boobwai irou, ao I a rabakau riki ni karaoia. N te tai ae waekoa, e a babane au ice cream ni katoabong. Ni koauana, e a nakoraoi riki au karekemwane nakon are ngke I kakaraoi kaombiuta. I a kukurei riki bwa I a aki manga rawawata ao n raraoma n aron are riki n au mwakuri mai mwaina. Ao ae moan te kakawaki, I a kaaniaki riki ngkai ma Iehova.”​—Wareka Mataio 5:​3, 6.

9. Ti na kangaa ni kateimatoa te iango ae riai ibukin ara mwakuri ni kareketiantI?

9 E kukurei Iehova ngkana ti taningamarau ao ni mwakuri korakora. (TaeRab. 12:14) Ma n aron ana taeka te tari are taekinaki mai eta, e riai bwainan te iango ae riai ibukin te mwakuri ni kareketianti. E taku Iesu: “Mangaia are teimatoa n ukoukora moa ana Tautaeka n Uea te Atua ma ana raoiroi, ao a na karekeaki baikai [baika ti kainnanoi] nakoimi.” (Mat. 6:33) Ibukini buokara n ataia bwa ti bwaina te iango ae riai n ara mwakuri ni kareketianti ke n ara beku ibukin Iehova, ti riai n titirakinira ni kangai: ‘I unga ao ni kukurei n au mwakuri ni kareketianti ma I botu ao akea kukureiu n au beku ibukin Iehova?’ Kananoan ara iango n ara namakin ibukin te mwakuri ni kareketianti ao ara beku ibukin Iehova, e kona ni buokira n ataia bwa e nga riki ae ti tangiria.

10. Tera te reirei ae kakawaki are e anga Iesu ibukini baika a riai ni moanibwai?

10 E reireinira Iesu bwa tera ae riai ni moanibwai ni maiura. N te tai teuana ao e kawara mwengaia Maria ao Mareta. E tabeaianga Mareta ni katauraoa te amwarake, ma e rineia Maria bwa e na tekateka i rarikini waen Iesu n ongora irouna. Ngke e a ngurengure Mareta bwa e aki ibuobuoki Maria, ao e taku Iesu nakoina: “E rinea te tibwanga ae raoiroi Maria, ao e na aki anaaki mairouna.” (Ruka 10:​38-42) E reireina Mareta te reirei ae kakawaki. Ngkana ti na rawa ni katabetabeaki ni baika aki irekereke ma te onimaki ao ni kaotia raoi bwa ti tangira Kristo, ti riai n teimatoa n rinea “te tibwanga ae raoiroi” ae moanibwaiani bwaai n taamnei.

ARA IANGO IBUKIN TE KAOKIRII AO TE KAAKIBOTU

11. Tera ae kaotaki n te Baibara ibukin te motirawa ao te kaokirii?

11 Ti kainnanoa teutana te tai ibukin te motirawa ao te kaokirii imwin ara bekutata ao tabetabera ae bati. E taku Ana Taeka te Atua: “Bon akea te bwai ae raoiroi riki iroun te aomata nakon te amwamwarake ao te momoi ao karekean te kimwareirei n ana mwakuri korakora.” (TeMin. 2:24) E ataia Iesu ae e kainnanoaki te motirawa teutana. Imwin aia mwakuri korakora n uarongorongo n te taina, e tuangia taan rimwina ni kangai: “Kam na irai bwa ti na nako ni kaokoroira n te tabo ae raroa ao kam na motirawa iai teutana.”​—Mareko 6:​31, 32.

12. Tera te kauring ae riai n iangoaki riki ibukin te kaokirii ao te kaakibotu? Aanga te katoto.

12 Ni koauana, ti kainnanoa te kaokirii ao te kaakibotu. Ma ti kona n ruanikai ngkana e a moanibwai ni maiura. N te  moan tienture, a bati ake a iaiangoa aei, “Ti na amwarake ma ni moi, bwa ti na mate ningabong.” (1Kor. 15:32) E taabangaki te iango anne n aaba aika bati ni boong aikai. N te katoto, e moana irirakini bobotaki ni Kristian te rorobuaka n ataei temanna i Eurobe Maeao n ririki aika nako. Ma e rangi ni korakora riki tangiran te kaakibotu irouna ngaia are e a katoka reitakina ma ana aomata Iehova. Imwina riki, e a ataia ae kaatuuan ana iango n te kaakibotu e a kairia nakoni kangaanga ao taian rawawata. Ngaia are e a manga reita ana reirei n te Baibara, ao imwina e a tau n riki bwa te tia tataekina te rongorongo ae raoiroi. Imwini bwabetitoana ao e taku: “Te bwai ae I uringaaba iai bwa e a tia ni banebuaka au tai, ao I a tibwa ataia ae e kakukurei riki te beku iroun Iehova nakon uaiakinani waaki ni kaakibotu n te aonnaba aei.”

13. (a) Kabwarabwarai karuanikain te kaokirii ao te kaakibotu. (b) Tera ae kona ni buokira ni bwaina te iango ae riai ibukin te kaokirii ao te kaakibotu?

13 Te kantaninga n te kaokirii bwa e na karekei korakorara ao angira aika boou. Ngkana e na reke anne, mwaitira te tai ae ti na kabanea iai? Iangoa te kabotau aei: A bati i buakora aika tatangiri n tabetai amwarake aika karewerewe bwa taonan mwin te amwarake, ma ti ataia ae ti na aoraki ngkana ti kabatiaa kanakina. Ngaia are oini kanara bon aika manena ibukin rabwatara. N aron anne, e na kakerikaaka marurungin ara onimaki kabatiaan te kaokirii ao te kaakibotu. Ibukin totokoan anne, ti katoatai ni karaoi ara beku ibukin Iehova. Ti na kangaa n ataia bwa ti bwaina te iango ae riai n ara kaakibotu? Ti kona n rinea te wiki teuana ao n taui mwin ara aoa ake ti kabanei ibukin Iehova, n aroni kaeani bobotaki, te uarongorongo, ara ukeuke n reirei i bon iroura, ao ara reirei n utu. Imwina, ti kona ni kabotaui ma mwaitin te aoa are ti kabanea n te wiki naba anne n ara kaakibotu, ara takaakaro, baike ti kani kakaraoi, te taamnei, ke te takaakaro n te keim. Tera ae oti iai? Ti kainnanoa riki kauarerekean kanakin te “karewerewe”?​—Wareka I-Ebeto 5:​15, 16.

14. Tera ae ti riai ni kairaki iai n rinean ara kaokirii ao ara kaakibotu?

14 A inaomata kaain te utu ao atun utu n rinei aia kaakibotu ake a tangiri, ma a riai ni boraoi ma ana kaetieti Iehova aika kaotaki n ana boto n reirei te Baibara. * Te kaakibotu ae riai bon te “bwaintangira mairoun te Atua.” (TeMin. 3:​12, 13) Ma ti ataia naba ae a kona ni kakaokoro aia rinerine aomata ibukin te kaakibotu. (IKar. 6:​4, 5) Ma ti riai ni bwaina te iango ae riai n aki ongeia bwa tera ara kaakibotu. E taku Iesu: “Ike e mena iai am bwai ae kakawaki, ao e mena naba iai nanom.” (Mat. 6:21) Ngaia are e na kairira korakoran tangiran Iesu bwa ti na kaatuui riki ara iango, ara taetaenikawai, ao ara mwakuri, i aoni baika irekereke ma te Tautaeka n Uea ao tiaki baika irekereke ma maiura ni katoabong.​—IBir. 1:​9, 10.

BUAKANAKIN TE KANIBWAIBWAI

15, 16. (a) E na kangaa n riki te kanibwaibwai bwa te bwai ni kamwane nakon te Kristian? (b) Tera ana reirei ni kairiri Iesu ibukini bwaikoraki?

15 A bati ni boong aikai aika a rangi ni mataaiakini karaobwai aika boou n te onea, tareboon, kaombiuta, ao a a bati riki. Ngaia are e riai te Kristian ni katoatai n neneri baike e tangiri, n arona n titirakinna ni kangai: ‘E a kakawaki riki irou karekeani bwaai ao I kabanea au tai ni karaoa au kakaae iai ma n iangoi katei ni kaa ke onea aika boou, ao I a aki  kakatauraoi imwaini bobotaki? E a bane riki au tai ni baika kakaraoaki ni katoabong ao e a karako au tai n tataro ke ni wareware n te Baibara?’ Ngkana ti ataia bwa e a moanna n taonakinako tangiran te Kristo iroura n tangirani bwaai, ti riai n iaiangoi ana taeka Iesu aikai: “Kawakiningkami man te nanonrang n aekana nako.” (Ruka 12:15) E aera ngke e anga te kauring ane kakawaki anne?

16 E taku Iesu bwa “akea ae e kona n toro irouia tooka aika uoman.” E reitia ni kangai: “Kam aki kona ni kaai n toro iroun te Atua ao te Kaubwai.” Ti aki kona n angan Iehova ara kabanea n tamaroa ao ni kaatuua naba ara iango i aoni karekeani bwaikoraki. E kabwarabwaraa Iesu bwa ti na ‘ribaa temanna ao n tangira are temanna’ ke n ‘nimta temanna ao ni kakeaa bongan are temanna.’ (Mat. 6:24) Ngkai ti aki kororaoi, ti riai ni bane n teimatoa ni buakana “kaibwabwarun rabwatara” ae teuana mai iai bon te kanibwaibwai.​—IEbe. 2:3.

17. (a) E aera bwa e kangaanga irouia naake a kairaki ni baike a tangiri nanoia karikirakean te iango ae riai ibukin te kaubwai? (b) Tera ae e na buokira ni buakana te mataai ni kanibwaibwai?

17 Aomata aika kairaki ni baike a tangiri nanoia e kangaanga irouia karikirakean te iango ae riai ibukin te kaubwai. Bukin tera? Ibukina bwa e maabubu aia taratara ni bwaai n taamnei. (Wareka 1 I-Korinto 2:14.) Ngkana e a taonakinako aia konabwai n iango, e a kangaanga riki irouia ataakin te kaokoro i marenan ae eti ao ae kairua. (Ebera 5:​11-14) Ibukin anne, e a rikirake mataaiakinani bwaai irouia n te aro ae riao, ao a aikoa kona n rauaki. (TeMin. 5:10) Ma ti kakaitau bwa iai bwainnaorakian te mataai ni kanibwaibwai anne, ae bon Ana Taeka te Atua ae te Baibara ae kabonganaaki ni katoatai. (1Bet. 2:2) N aron Iesu ngkai e kakorakoraaki ni kaitaraa te kariri mani kananoan ana iango n te koaua mairoun te Atua, e kona naba maiuakinani booto n reirei man te Baibara ni buokira ni buakana te mataai ni kanibwaibwai. (Mat. 4:​8-10) Ni karaoan aei, ti kaotia nakon Iesu bwa ti tangiria riki nakoni bwaikoraki.

Baikara baika ko moanibwai ni maium? (Nora barakirabe 18)

18. Tera ae ko motinnanoia ni karaoia?

18 Ngke e titiraki Iesu nakoni Betero ni kangai: “Ko tangirai riki nakoni baikai?” e kauringa iai Betero kakawakini moanibwaian bwaai n taamnei ni maiuna. E maiuakina nanon arana Betero ae “te Atibu,” bwa e kaotiotii aroaro aika korakora aika kaanga ai aron te atibu. (Mwa. 4:​5-20) N aron anne, ti kamatoai nanora ni boong aikai bwa ti na kateimatoa tangirani Kristo, ti na bwaina te iango ae riai n ara mwakuri ni kareketianti, ara kaakibotu, ao bwaikoraki. E bia kaotaki ni baika ti rinei ni maiura bwa ti inanoi ma ana taeka Betero aikai, ngke e kangai nakon Iesu: “Te Uea, ko ataia bwa I tatangiriko.”

^ bar. 14 Nora te kaongora ae “Iai Kakabwaiaam n Am Kaakibotu?” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Okitobwa 1, 2011, i. 11-14, bar. 6-15.