A OKORO AOMATA N AANGA AIKA BATI—TI KOROBOKI, TI KOROTAAMNEI, TI KARAOBWAI, AO TI IANGOI TITIRAKI AIKA KAKAWAKI IBUKIN TE MAIU: Bukin tera ngkai e riki te iuniweeti? Ti kangaa n riki? Tera te kantaninga ibukin te maiu? Tera te kantaninga nakon taai aika a na roko?

Tabeman a aki kan iaiangoi titiraki akanne bwa a taku bwa akea ae ataa kaekaaia. Ake temwangina a taku bwa akea uaan titiraki akanne kioina ngkai te maiu aei e riki man te ewarutin ae akea te babaire iai. E taku te tia rabakau i aon rongorongon rimoa ao baika maiu ae William Provine: “Akea taian atua, ao akea naba te babaire ibukin taai aika imwaira. Akea te bae e kona n onimakinaki ae riai ni kabotoaki iai ataakin te aroaro ae riai, ao akea manenan te maiu aei.”

Ma a iangoia tabeman bwa a aki raoiroi iango aikai. A noria bwa bwaai ni kabane n te iuniweeti aei a bane ni baireaki raoi ao a kairaki i aan tuua aika kaineti ma te rabakau ae te numera. A mimi n tamaroan teini baika karikaki, ao tabeua mai iai a a manga kataia ni katotongi aomata n aia karaobwai. Ao a kakoauaa mani baike a rinanoi ni katoabong bwa baika kamimi aroia, a boni karikaki iroun te tia karaobwai ae te kabanea ni wanawana.

Mani baikanne are a a kairaki iai tabeman aika kakoauaa te ewarutin bwa a na manga iangoa riki otaia anne. Nori katoto aika uoua aikai.

DR. ALEXEI MARNOV AE TE TIA KOROKORO I AON TE KABURORO. E taku: “I reireinaki ae akea te Atua ao te ewarutin n te reirei are I kaea. A iangoaki naake a kakoauaa ae iai te Atua bwa akea aia ataibwai.” Ma n 1990 ao e a bitaki ana iango teuaei.

E kabwarabwaraa ni kangai: “I a kamani kan ataia bwa tera raoi manenani bwaai n ikotaki ma kaburoron te aomata. E tau n aranaki bwain te rabwata ae kamimi aei bwa te kabanea ni kaminomino arona i buakoni baika karikaki. Ma te koaua bwa e karikaki te kaburoro tii ibukini karekean te rabakau ao te wanawana ao imwina e mate? E taraa n ae e kabanetai ao akea nanona. Ngaia are I a iangoa aei: ‘E aera ngkai ti mena ikai? Tera te kantaninga ibukin te maiu?’ Imwin iaiangoan titiraki aikai, I a kakoauaa ae bon iai te tia Karikiriki.”

E kairaki Alexei n ukeran te kantaninga ibukin te maiu bwa e na nenera te Baibara. Imwina riki ao e a manga reiakina te Baibara buuna ae te taokita naba are e aki naba kakoauaa ae iai te Atua, ma n te moantai ao e tii kani kaotia neiei bwa e kairua buuna! Ma ngkai ao a a uaia ni kakoauaa raoi bwa iai te Atua ao a a ota n ana kantaninga ibukia aomata n aron ae kaotaki n te Baibara.

DR. HUABI YIN AE TE TIA RABAKAU NI BWAIN TE AONNABA. E reirei neiei i aon te physics ao e kabanei ririki aika bati ni kamatebwaia taai. E taku: “Ngkana ti kamatebwaia aroni baika karikaki ngaira aika taan rabakau, ao ti nonoria bwa a baireaki raoi bwaai ao a irii tuua aika eti raoi. Ngaia are I a titiraki i nanou, ‘A reke mai ia tuua aikai? Ngkana ngaia bwa te ai ae uarereke ibukin te kuuka, e kainnanoa tiatianakin urana, antai ngkanne ae bairei raoi tuua ake a tiatiana kabuebuen taai?’ I a kakoauaa imwina bwa te kaeka ae rangi n eti, bon te moani kibuntaeka n te Baibara are kangai: ‘N te moantai ao e karika karawa ma te aonnaba te Atua.’”—Karikani Bwaai 1:1.

Ni koauana, e a tia te rabakau n aonnaba ni kaekai titiraki aika bati, aika irekereke ma te taeka ae “e kangaa” n aron: A kangaa ni mwakuri cells aika n te kaburoro? Ao e kangaa taai n anga te kabuebue ao te oota? Ma n aron ae a kunea Alexei ao Huabi, e a tia te Baibara ni kaekai titiraki aika kakawaki riki aika irekereke ma te taeka ae “bukin tera” n aron: Bukin tera ngkai e riki te iuniweeti? Bukin tera bwa e kairaki n tuua? Ao bukin tera ngkai ti riki?

E kangai te Baibara ni kaineti ma te aonnaba: “E aki karaoia [te Atua] bwa e na matebuaka, ma e karaoia bwa e na maekanaki.” (Itaia 45:18) Eng, iai ana kantaninga te Atua ibukin te aonnaba, ao n aron ae e na kaotaki n te kaongora ae imwina, e irekereke riki ma ara kantaninga ibukin taai aika imwaira.