Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  January 2017

Ko Kona n Teimatoa n Nanorinano i Aani Kataaki

Ko Kona n Teimatoa n Nanorinano i Aani Kataaki

“Nakonako ma Atuam ma te nanorinano!”MIKA 6:8.

ANENE: 48, 80

1-3. Tera ae e kabwaka ni karaoia te burabeti mai Iuta are e aki kaotaki arana, ao tera mwina? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

N ANA tai n tautaeka te Uea are Ieroboam ao e kanakoa ana burabeti temanna Iehova mai Iuta, bwa e na nikira rongorongoni motikan taekan uean Iteraera, ane e tannako man te koaua anne. E kakaonimaki n nikira ana rongorongo te Atua te burabeti ae nanorinano aei. E rangi n un Ieroboam irouna ma e kamanoa Iehova.1Uea 13:1-10.

2 I aoni kawaina te burabeti aei n okira mwengana ao e a karina naba ni kaitiboo ma te unimwaane temanna man te kaawa ae uakaan ae Betaera. E taekinna te unimwaane aei bwa aongkoa ana burabeti Iehova ngaia. E bureburea te rorobuaka aei bwa e na riaon ana kaetieti ae matoatoa Iehova are e na ‘aki kana te kariki ke n nima te ran i Iteraera’ ao e na ‘aki oki n te kawai are e roko mai iai.’ E aki kukurei Iehova iroun te burabeti aei. Imwina riki ngke e okira mwengana ana burabeti Iehova aei, e boo ma te raian ao e kamatea teuaei.1Uea 13:11-24.

3 E aera ngke e kan rarabakau te burabeti are nanorinano ngkoa ngke e airi ma te unimwaane are burebureia? E aki kaotaki bukina n te Baibara. Ma e kona n ae e boni mwanuokina are e riai n “nakonako ma [te Atua] ma te nanorinano.” (Wareka Mika  6:8.) N te Baibara, te nakonako ma Iehova e nanonaki iai bwa ti na onimakinna, ti na boutokaa ana tautaeka, ao n ongeaba n ana kairiri. E ataia raoi te aomata ae nanorinano bwa e kona, ao e riai n tataro n taai nako nakon Tamana ae tatangira ao ae moan te mwaaka. E kona n titirakina Iehova te burabeti aei bwa e na kamataatai Ana kaetieti nakoina, ma akea taekana n te Baibara bwa e karaoa anne. Ngaira naba n tabetai, ti riai ni karaoi ara motinnano aika kangaanga, ao tao ti aki ota raoi n te bwai ae e tangiria Iehova bwa ti na karaoia. Ma ngkana ti nanorinano n ukera ana kairiri Iehova, ti na boni buokaki iai n aki karaoi kairua aika kakaiaki.

4. Tera ae ti na reiakinna n te kaongora aei?

4 N te kaongora are imwain aei, ti reiakina iai ae e aera bwa e kakawaki te nanorinano n taai nako irouia Kristian ao tera ae irekereke ma kaotiotana. Ma baikara baika a kona ni kataaki iai nanorinanora? Ao ti na kangaa ni karikirakea te aroaro ae tatangiraki aei, bwa ti aonga n teimatoa n nanorinano e ngae naba ngkana ti aitara ma karawawata? Ibukini kaekaan titiraki aikai, ti na rinanoi bwaai aika tenua aika aki toki ni kataaki iai nanorinanora, ao ti na atai iai arora ni kaaitarai ni kabane ma te wanawana.TaeRab. 11:2.

NGKANA A RIKI BITAKI NAKOIRA

5, 6. E kangaa Baretirai ni kaotiota te nanorinano?

5 E kona ni kataaki nanorinanora ngkana a riki bitaki nakoira ke mwiokoara. E tuangaki Baretirai ae 80 ana ririki ni maiu iroun Tawita bwa e na butimwaea te kakao are e na maeka n ana baareti te uea. E boni bae n rangi ni karineaki Baretirai n aei. Ngkana e butimwaea ana kakao Tawita, e na teimatoa iai n riki bwa raoraon te uea. Ma e ngae n anne, e aki butimwaeia Baretirai. Bukin tera? Kioina ngkai e a rangi ni kara, e a tuanga Tawita bwa e aki kan riki bwa te bwai ni karawawata nakoina. Ngaia are e a iangoia Baretirai bwa e na onea mwina Kimam, ae tao temanna i buakoia natina.2Tam. 19:31-37.

6 E buokaki Baretirai n nanorinanona bwa e na karaoa ana motinnano ae riai. Tiaki nanona bwa e aki butimwaea ana kakao Tawita ibukina bwa e namakinna ae e a aki tau ibukin te mwioko teuana, ke ibukina bwa e kan aoaoria ni kakukureia ni maiuna ni kara. Ma e boni butimwaei bitaki aika riki nakoina ao e ataia ae e a aki tau ana konabwai. E aki kani karaoa ae riaon ana konaa. (Wareka I-Karatia 6:4, 5.) Ngkana ti kaatuua iangoan nakoara, kakannatora, ke tanoatan taekara, e na karekea nakoira te kainikatonga, te kaiangatoa, ao n tokina te bwarannano. (IKar. 5:26) Ma e buokiia aomata nako te nanorinano bwa a na kaatuua iangoan aia konabwai ao korakoraia ibukin neboan te Atua, ao karaoan aia kabanea ni konaa ni buokiia tabemwaang.1Kor. 10:31.

7, 8. Ti na kangaa ni buokaki n te nanorinano bwa ti na rarawa n onimakinira i bon iroura?

7 Iriani mwioko aika bati riki n angiin te tai bon te mwaaka ni kairiri ae bati riki, ao e kona ni kataaki iai nanorinanora. Ngke e ongo Neemia taekan aia kangaanga aomata i Ierutarem, e kakorakoraa n tataro nakon Iehova. (Neem. 1:4, 11) E roko ana kakabwaia Iehova ngke e a mwiokoaki Neemia bwa te kowana n te aono anne iroun te Uea are Atatokititi. Ma e ngae ngke e a rietata nakoan Neemia, e kaubwai, ao iai mwaakana ni kairiri, e bon aki naba onimakina oin rabakauna ke ana konabwai. E teimatoa n nakonako ma te Atua. E teimatoa naba n ukera ana kaetieti Iehova n arona n okiokira ana Tua te Atua. (Neem. 8:1, 8, 9) E aki kabongana mwaakana Neemia ni karawawataia iai tabemwaang, ma e beku ibukia ao e kaaitarai oin ana kabanemwane.Neem. 5:14-19.

 8 E kaotaki n ana katoto Neemia aron te nanorinano ni buokira n rarawa n onimakinira i bon iroura ngkana e bitaki mwiokoara ke e a kabatiaaki riki tabera. Ibukina bwa e onimakina oin rabakauna unimwaanen te ekaretia temanna, e a kona ni moanna ni karaoi tabena n te ekaretia ao n aki tataro moa nakon Iehova. A kona ni karaoi moa aia motinnano tabemwaang ao imwina a tataro nakon Iehova bwa e na kakabwaiaa aia motinnano. Ma e kaotaki n anne te nanorinano? Te aomata ae nanorinano, e uringa tabena i matan te Atua n taai nako ao ibukia aomata riki tabeman. A bon aki kakawaki ara konabwai. Ma ae kakawaki riki, ngkana ti aitara ma te kangaanga ke te kariri ae okioki, ti riai n taratara raoi bwa ti na aki onimakinira i bon iroura. (Wareka Taeka N Rabakau 3:5, 6.) Ni boong aikai, a bati aomata n te aonnaba aika bangaomata ao a kan rietata riki nakoia tabemwaang. Ngkai ana toro Iehova ngaira, ti aki iangoia bwa ngkai iai mwiokoara, ti a rabakau riki nakoia kaain ara utu ke kaain te ekaretia. Ma ti kaai ni mwakuri ma tarira ao mwaanera.1Tim. 3:15.

NGKANA TI TIRIBUREAKI KE NI KAMOAMOAAKI

9, 10. E na kangaa te nanorinano ni buokira n tokanikai i aon tiribureara n te aro ae aki riai?

9 E boni bae ni kangaanga taotaonan unra ngkana iai ae tiribureira n te aro ae aki riai. E aki toki n tang Anna ibukina bwa e kakanikoa n taai nako ao ni kammarakia Beninna. E tangiraki Anna irouni buuna, ma e kanoabo. Imwina riki, ngke e tabe n tataro n te umwanrianna ae tabu, ao e kairua ni bukinna te Ibonga ae Rietata are Eri bwa e koro ni manging. Iangoa anne! N aki ongei baikai ni kabane, e teimatoa Anna ae nanorinano n taotaona unna ao ni kaeka ma te karinerine nakon Eri. E kawakinaki n te Baibara ana tataro Anna ae ringa te nano. E rangi ni bati iai taekan te onimaki, te nebonebo ao te katituaraoi.1Tam. 1:5-7, 12-16; 2:1-10.

10 E kona naba ni buokira te nanorinano bwa ti na “teimatoa ni kataenikaia te buakaka n te raoiroi.” (IRom 12:21) E rangi ni bati te ribuaka n ana waaki Tatan, ao ti riai n taotaona unra irouia taani kakaraoa ae bure. (TaiAre. 37:1) Ngkana a riki ara kangaanga  i marenara ma tarira ao mwaanera n te onimaki, e kona n rangi ni korakora riki marakira. E na kakairi iroun Iesu te aomata ae nanorinano. E kangai te Baibara: “Ngke e kabuakakaaki ao e aki kabooa mwina n taetae ni kabuakaka . . . , ma e anga ngaia nakon Teuare motikitaeka n te eti.” (1Bet. 2:23) E ataia Iesu bwa bon ana bwai Iehova te karekekai. (IRom 12:19) A kaumakaki naba Kristian bwa a na nimamannei ao n aki “kabooa mwin te buakaka n te buakaka.”1Bet. 3:8, 9.

11, 12. (a) E na kangaa te nanorinano ni buokira n tokanikai i aon taeka ni karang ke taeka ibukini kamoamoaara ae okiokI? (b) Ti na kangaa ni kaotiota te nanorinano n arora ni kunnikainira ao ni katamaroaira?

11 E kona naba ni kataaki nanorinanora ngkana a okioki taeka ni karang ke taeka ibukini kamoamoaara. Iangoi aron Etita aika moan raraoi ngke e aitara ma baika riki ake e aki kantaningai. E rangi ni botonnaine ao e katamaroaaki ma ni kabiraki ni boiarara aika bobuaka i nanon teuana te ririki. E bobotaki ni katoabong ma ataeinnaine aika bati man te Embwaea ni Botia ni kabutaa, ake a kaiangatoa i marenaia bwa antai ae e na tangiraki riki iroun te uea. Ma e ngae n anne, e teimatoa ni karinerine ao n taotaona nanona. Tiaki nanona bwa e a moanna n iaiangoia i bon irouna ke ni kainikatonga, e ngae naba ngke e a rineia te uea bwa te ueannaine.Etita 2:9, 12, 15, 17.

E kaotaki ni kunnikaira ao katamaroaara bwa ti karinea Iehova ao tabemwaang ke e kaotaki iai te aki nanorinano? (Nora barakirabe 12)

12 Ti buokaki n taai nako n te nanorinano bwa ti na kunnikainira ao ni katamaroaira n te aro ae riai ma te karinerine. Ti ataia bwa ti anai nanoia aomata, tiaki man te kamoamoa ke kakukureiaia, ma boni mani kaotiotan te “nano ae nimamannei ma n rau.” (Wareka 1 Betero 3:3, 4; Ier. 9:23, 24) E na otara ae ti iaiangoi baika akea uaaia man ara mwakuri ao ara taeka. N te katoto, ti kona ni kairiia tabemwaang bwa a na iangoia ae ti kaokoro ibukini mwiokoara aika okoro, rongorongo aika ti atai, ke ara iraorao ma taari mwaane aika mwiokoaki. Ke tao ti kataia ni karaoa te bwai ae kakawaki aongkoa i bon iroura ma a ibuobuoki iai tabemwaang. Ma iangoa ana katoto ae tamaroa Iesu. E kona n anai nanoia aomata ni wanawanana. Ma n angiin te tai, e mwanewea Ana Taeka te Atua. E taetae ma te nanorinano bwa a aonga n ataia ake a ongora n te baere e taekinna bwa boni mairoun Iehova ao tiaki man oin rabakauna ke wanawanana.Ioa. 8:28.

NGKANA TI KARAOI ARA MOTINNANO AIKA TI AKI KOAUA RAOI IAI

13, 14. Ti na kangaa ni buokaki n te nanorinano ni karaoi ara motinnano aika raraoi?

13 Te bwai teuana riki ae e kataaki iai nanorinanora boni karaoan ara motinnano. Ni menan te abotoro Bauro i Kaitareia, e tuangnga te burabeti are Akabo bwa ngkana e teimatoa n nako Ierutarem ao e na atikaki ni kabureaki. E boni kona naba ni kamateaki. Ngaia are a bubutiia Bauro taari bwa e na aki nako. Ma e aki muti iai Bauro. E aki onimakinna i bon irouna ke n taonakinako n te maaku. E onimakina raoi Iehova ao e tauraoi ni kaaitarai baika a na riki ni mwiokoana, n taabo ake e kataua nako iai Iehova. Ngke a ongo aei taari, a nanorinano n aki manga totokoa ana iango Bauro are e kan nako Ierutarem.Mwa. 21:10-14.

14 Ti kona ni buokaki naba n te nanorinano bwa ti na karaoi ara motinnano aika manena, e ngae naba ngkana e aki tabwanin ara atatai iai ke ti aki kona n tuka te bwai ae e na riki iai. N te katoto, ngkana ti a kabwanina ara tai n te mwakuri ni minita, tera ae e na riki ngkana ti aoraki? Tera ae ti na karaoia ngkana a kainnanoa ara ibuobuoki ara karo aika kara? Ti na kangaa n tararuaira ngkana ti a kara? Ti aki kona ni kaekai titiraki aikai ni kabane, e ngae naba ngkana ti tataro ao n iaiangoi. (TeMin. 8:16, 17) Kioina ngkai ti onimakina Iehova, ti  na buokaki iai tiaki tii n atai ara konabwai ma ti na kakoauaa naba ae e tianaki. Imwin ara kakaae, ukerani buokara mairouia tabemwaang, ao te tataro ibukin te kairiri, ti riai ni karaoi mwaneka aika boraoi ma ana kairiri taamnein te Atua. (Wareka Te Minita 11:4-6.) E kona Iehova ni kakabwaiai ara motinnano ke e kona ni buokira ni bitii tiara.TaeRab. 16:3, 9.

KARIKIRAKEAN TE NANORINANO

15. Ti na kangaa ni buokaki n teimatoa n nanorinano man iaiangoan Iehova?

15 Ibukina bwa a bati kakabwaia man te nanorinano, ti na kangaa ngkanne ni karikirakea n te aro ae korakora riki? Ti na rinanoi aanga aika aua ibukin aei. Te moan, ti na karikirakea te nanorinano ae korakora riki ao karinean Iehova, ngkana ti iaiangoi aroarona aika bati aika rine aika akea kabotauaia ao nakoana naba. (Ita. 8:13) Uringnga bwa ti nakonako ngkai ma te Atua ae Moan te Mwaaka, ao tiaki te anera ke te aomata. Ti na kaungaaki n ataakin anne bwa ti na “[kananorinanoira] i aani bain te Atua ae mwaaka.”1Bet. 5:6.

16. Ti na kangaa ni kaungaaki bwa ti na nanorinano man iaiangoan ana tangira te Atua?

16 Te kauoua, ti buokaki n iaiangoan ana tangira Iehova ni karikirakea te nanorinano. E korea taekan Iehova te abotoro Bauro bwa e ‘kabatiaa riki karineani’ bwain te rabwata aika aki rangi ni manena. (1Kor. 12:23,24) N aron anne, e tabeakinira Iehova n tatabemanira nako n aki ongei tian ara konabwai. E aki kabotauira ma tabemwaang ke ni katoka tangirara ngkana ti karaoa ae kairua. Ti namakinna man ana tangira Iehova bwa ti mano raoi n taabo ake ti beku iai ibukina.

17. Tera kakabwaiaara man iaiangoan raoiroia tabemwaang?

17 Te katenua, e na rikirake ara kakaitau ibukini mwiokoara n ana mwakuri Iehova, ngkana ti kakairi iroun te Atua, ao n iaiangoi raoiroia aomata. N oneani mwin are ti na kakawaki irouia aomata ke ti tutuangia te bwai ae a na karaoia, ti riai n ongora n aia taeka n reirei tabemwaang ao ni butimwaei aia iango. (TaeRab. 13:10) Ti na kukurei ma ngaiia ngkana a anganaki mwiokoaia. Ao ti na neboa Iehova ngkana ti nori arona ni kakabwaiaia “[tarira] nako ni kabutaa te aonnaba.”1Bet. 5:9.

18. Ti na kangaa ni kataneia mataniwin nanora bwa ti na nanorinano n aron te Atua?

18 Te kaaua, e na katamaroaaki riki arora n nanorinano ao ni karinerine mani kataneiaakini mataniwin nanora ni booto n reirei n te Baibara. Ti reireiaki ni booto n reirei aikai bwa ti na karaoi ara motinnano aika raraoi, n arora ni kananorinanoira n iangoi bwaai n aron iangoaia iroun Iehova. Ti kona ni kakorakorai mataniwin nanora rinanon te katoatai n ukeuke n reirei, te tataro, ao maiuakinani baike ti reiakin. (1Tim. 1:5) Ti reiakina naba moanibwaian nanoia tabemwaang. Ngkana ti karaoi baikai, e berita Iehova bwa e na ‘katiaa kataneiaakira,’ ni buokira ni karikirakea te nanorinano, ao aroaro ake e kukurei iai.1Bet. 5:10.

19. Tera ae e na buokira n teimatoa n nanorinano n aki toki?

19 E kabuaa maiuna ao akoana iroun te Atua te burabeti are mai Iuta ae e aki kaotaki arana, man ana mwakuri ni kan rarabakau n te tai ae tii teuana. Ma ti boni kona n teimatoa n nanorinano i aani kataaki. A kaotia naake a kakaonimaki rimoa ao aika nanorinano ngkai bwa e boni kona ni karaoaki anne. Ngkana ti a maan riki n nakonako ma Iehova, e na rangi ni korakora riki iai nanorinanora. (TaeRab. 8:13) N aki ongei tabera ngkai, ma te nakonako ma Iehova bon te kakabwaia ae moan te tamaroa ae akea kabotauana. Aio karineara ae moan te kakawaki ae kona n reke iroura. Ngaia are ti bia kabanei ara konaa n nakonako ma te nanorinano ma Iehova n aki toki.