Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  December 2016

‘E Karekea te Maiu ao te Rau Iaiangoani Bwain te Taamnei’

‘E Karekea te Maiu ao te Rau Iaiangoani Bwain te Taamnei’

“Akana kairaki maiuia n te taamnei, a iaiangoi bwain te taamnei.”—IROM 8:5.

ANENE: 45, 36

1, 2. E aera bwa e kaineti riki I-Rom mwakoro 8 nakoia Kristian aika kabiraki?

NI KAINETI ma kauringaani maten Iesu ni katoa ririki, ko a tia ni wareka I-Rom 8:15-17? Ko boni bae n tia. E kabwarabwaraaki n te kibu ane kakawaki anne aroia Kristian n ataia bwa a kabiraki, bwa e kaotia te taamnei ae raoiroi nakoia. Ao te moani kibu n te mwakoro anne a taekinaki iai “te koraki ake a katiteuanaaki ma Kristo Iesu.” Ma e kaineti I-Rom mwakoro 8 tii nakoia taani kabiraki? Ke e kaineti naba nakoia Kristian ake a kantaningaa te maiu i aon te aba?

2 E boni kaineti riki te mwakoro anne nakoia Kristian aika kabiraki. A karekea “te taamnei” bwa ngaiia ake a ‘kakariariaa natinakia ao kainaomataaia man rabwataia.’ (IRom 8:23) Eng, a na riki bwa natin te Atua i karawa n te tai ae e na roko. E kona n riki anne ibukina bwa a a riki bwa Kristian aika bwabetitoaki, ao e kamanena te Atua te kaboomwi ibukia, e kabwarai aia bure, ao e atongia bwa a raoiroi ngkai natina n taamnei.—IRom 3:23-26; 4:25; 8:30.

3. E aera bwa ti kakoauaa ae e kakawaki naba I-Rom mwakoro 8 nakoia naake a kantaningaa te maiu i aon te aba?

3 Ma e kaineti naba I-Rom mwakoro 8 nakoia naake a  kantaningaa te maiu i aon te aba, ibukina bwa e taraiia te Atua bwa a raoiroi. Ti nora koauan anne n te baere e koreia Bauro mai mwaina n ana reta. Ni mwakoro 4, e maroroakina iai Aberaam. E maiu te mwaane ae kakaonimaki aei imwain anganakia tibun Iteraera te Tua iroun Iehova, ao imwain naba maten Iesu ibukin ara bure. Ma e ngae n anne, e noria Iehova bwa e rangi n rianako ana onimaki Aberaam ao e aranna bwa e raoiroi. (Wareka I-Rom 4:20-22.) E kona naba Iehova n iangoiia Kristian aika kakaonimaki ni boong aikai bwa a raoiroi, ake a kantaningaa te maiu n aki toki i aon te aba. Ngaia are a kona ni kakabwaiaaki man te reirei ni kairiri n I-Rom mwakoro 8 are a anganaki aomata aika raoiroi.

4. Tera te titiraki ae ti kairaki bwa ti na iaiangoia n I-Rom 8:21?

4 Ti nora te berita n I-Rom 8:21 bwa e na bon roko te waaki ae boou i aon te aba. E beritanaki n te kibu aei bwa “a na manga kainaomataaki baika karikaki man te tautoronaki i aan te mka, ma ni karekea te inaomata ae rianako arona ae reke irouia natin te Atua.” Ma te titiraki ngkanne bwa ti na mena ikanne ke ti na aki, ao ti na karekea te kaniwanga anne ke ti na aki. Ko kakoauaa raoi bwa ko na roko iai? Iai te taeka n reirei n I-Rom mwakoro 8 ae e na buokiko n roko iai.

“IAIANGOANI KAIBWABWARUN TE RABWATA”

5. Tera te bwai ae kakawaki are e taekinna Bauro n I-Rom 8:4-13?

5 Wareka I-Rom 8:4-13. A taekinaki n I-Rom mwakoro 8 naake a nakonako ni “kaibwabwarun te rabwata” ao naake a nakonako “n te taamnei.” A kona n iangoia tabeman bwa e kaotaki iai te kaokoro i marenaia kaain te onimaki ao aika tiaki kaain te onimaki, ao i marenaia Kristian ao aika tiaki Kristian. Ma e koroboki Bauro nakoia “aika tangiraki . . . iroun te Atua, ake a mena i Rom ake a weteaki bwa a na riki bwa te koraki aika itiaki.” (IRom 1:7) Ngaia are Bauro e kaota kaokoroia Kristian ake a nakonako ni kaibwabwarun te rabwata ma Kristian ake a nakonako n te taamnei. Tera te kaokoro?

6, 7. (a) Taekin aanga tabeua ake e kamanenaaki iai te taeka ae “te rabwata” n te Baibara. (b) N te aro raa are e kamanena iai Bauro “te rabwata” n I-Rom 8:4-13?

6 Iangoa moa te taeka ae “te rabwata.” Tera are e nanonna iai Bauro? E kamanenaaki n te Baibara “te rabwata” n aanga aika kakaokoro. N tabetai, e kaineti nakon te iriko  ni koaua ae rabwatara. (IRom 2:28; 1Kor. 15:39, 50) E kona naba n nanona te reitaki n te utu. E iangoiia I-Iutaia Bauro bwa ‘ana buu n te itera n rabwata.’—IRom 9:3.

7 E reke otara n te baere e koreia Bauro ni mwakoro 7 ni kaineti ma “te rabwata” ae taekinaki n I-Rom 8:4-13. E kairekerekea ‘karaoan ae boraoi ma te rabwata’ ma “kaibwabwarun te rabwata,” ake a “mwamwakuri i nanon [rabwataia].” (IRom 7:5) E a kaotaraeaki n aei nanon te taeka ae “akana maiuakina kaibwabwarun te rabwata” are e taekinna Bauro, bwa a “iaiangoi bwain te rabwata.” E bon nanonia iai naake a tautaekanaki ke a kaatuui aia iango i aoni baike a tangiri ao ni kainnanoi ngkai aomata ngaiia aika aki kororaoi. Ni koauana, bon naakai ake a katoki nanoia ni baika a bwarui, a tangiri, ao kaibwabwarun te rabwata, ae tao te wene n taanga ke bwaai riki tabeua.

8. E aera bwa a riai naba n anganaki te kauring Kristian aika kabiraki ibukin te nakonako ni “kaibwabwarun te rabwata”?

8 Ma ko bae n iangoia bwa e aera Bauro ngke e katuruturua karuanikaini maiuakinani “kaibwabwarun te rabwata” nakoia Kristian aika kabiraki. E kona te kangaanga naba anne n rotiia Kristian ni boong aikai ake e a tia ni butimwaeiia te Atua bwa raoraona ao n iangoiia bwa a raoiroi? E kananokawaki bwa a kona Kristian ni moana nakonakoia n aron ae boraoi ma te rabwata ae bubure. N te katoto, e korea Bauro taekaia tabeman i buakoia taari i Rom ake a toronaki n “oin aia kaibwabwaru.” E kona n nanona iai moanibwaian te wene n taanga, te amwarake, ao kakukurei riki tabeua. Tabeman i buakoia a “anai nanoia te koraki ake a aki kakaraoa ae buakaka.” (IRom 16:17, 18; IBir. 3:18, 19; Iuta 4, 8, 12) Uringnga naba bwa n te taina ao te tari te mwaane temanna i Korinto e “maeka ma buun tamana.” (1Kor. 5:1) E mataata ngkanne bwa e aera te Atua ngke e kamanena Bauro bwa e na anga te kauring nakoia Kristian ibukin “iaiangoani kaibwabwarun te rabwata.”IRom 8:5, 6.

9. Tera ae e aki nanonaki n ana kauring Bauro n I-Rom 8:6?

9 E kakawaki naba te kauring anne ngkai. E ngae ngkana e a tia te Kristian ni beku ibukin te Atua i nanon ririki aika bati, ma e kona naba ni moanna n iaiangoa kaibwabwarun te rabwata. E aki nanonaki n anne te Kristian ae iaiangoa te amwarake, te mwakuri ni kareketianti, te kaakibotu, ke te reitaki n te tangira. Bon akanne bwaai aika e kainnanoi  ana toro te Atua ni maiuna. E kukurei Iesu n te amwarake ao e kaamwarakeia naba aomata. E ataa kainnanoan te amwarake. Ao Bauro e korea taekan te wene n taanga bwa irian te mare.

E oti n am maroro bwa ko iaiangoa bwain te taamnei ke bwain te rabwata? (Nori barakirabe 10, 11)

10. Tera nanon te taeka ae “a iaiangoi” n I-Rom 8:5, 6?

10 Tera ngkanne nanon ana taeka Bauro ae “iaiangoani kaibwabwarun te rabwata”? Te taeka ni Kuriiti are e kabongana Bauro e nanonaki iai kaatuuan ana iango ni kabane temanna ao ana babaire i aon te bwai teuana. A kariaia te koraki ake a maiuakina kaibwabwarun te rabwata bwa a na kairaki maiuia n rikiaia ae te aki kororaoi. E taekina te taeka ane n I-Rom 8:5 temanna te tia rabakau ni kangai: “A iaiangoi baika irekereke ma kaibwabwarun te rabwata, ae nanona bwa a rangi n nano iai, a kani mamaroroakin, a kakaraoi, ao a kamoamoai.”

11. Baikara bwaai aika ti kona n iaiangoi naba ngkana ti titirakinira ni kangai: ‘Tera ae rangi ni kakawaki irou?’

11 A bon riai Kristian ake i Rom n tuoia bwa tera raoi ae a kaatuua iangoana ni maiuia. E koaua bwa e tautaekanaki ke e boboto maiuia i aoni “bwain te rabwata”? Ti riai n iaiangoa naba anne ibukini maiura. Tera ae ti rangi n tatangiria, ao tera ae ti kani kakarakinna? Tera raoi ae ti uaiakinna n taai nako? Tao tabeman a namakinna bwa a kaatuua iangoani katoongan wain aika kakaokoro, katamaroaan mwengaia, karekean teini kunnikai aika boou, te kaikomwane, baireani mwanangaia n aia tai ni motirawa, ao a a bati riki. A aki buakaka baikai bwa boni baika kakaraoaki. N te katoto, e karaoa naba te wain Iesu n te tai teuana, ao Bauro e tuanga Timoteo bwa e na nima “te wain teutana.” (1Tim. 5:23; Ioa. 2:3-11) Ma bon tiaki te bwai ae rangi ni kakawaki ni maiuia te wain. Ma tera arora ngaira? Tera ae rangi ni kakawaki ni maiura?

12, 13. E aera bwa ti riai taratara raoi ni kaineti ma te bwai ae ti iaiangoia?

12 E kakawaki tuoan raoi te nano. Bukin tera? E korea aei Bauro: “E karekea te mate iaiangoani kaibwabwarun te rabwata.” (IRom 8:6) E rangi ni kakawaki anne bwa e kona n reke iai te mate n te aro n taamnei ngkai, ao te mate n te aro n rabwata n te tai ae imwaira. Ma e aki nanonna Bauro bwa e na mate ane e a moana “iaiangoani kaibwabwarun te rabwata.” Bwa e kona ni bita maiuna. Iangoa te mwaane ae te tia wene ni bure i Korinto are e nakonako ni “kaibwabwarun te rabwata” ao e riai ni kabaneaki man te ekaretia. E ngae n anne, e kona ni bita maiuna ao e boni karaoia. E katoka nakonakona ni kaibwabwarun te rabwata ao e a manga beku ibukin Iehova.2Kor. 2:6-8.

13 Ngkana e kona te mwaane anne ni bita maiuna, e kona naba te Kristian ni boong aikai ni bita maiuna, moarara riki ane e tuai ni kakaiaki arona n nakonako ni kaibwabwarun te rabwata n aron teuare i Korinto. A riai ni kaungaaki Kristian bwa a na karaoi bitaki aika kainnanoaki ake n ana kauring Bauro ibukini baika kona n riki imwina, iroun ane e “iaiangoa kaibwabwarun te rabwata.”

“IAIANGOANI BWAIN TE TAAMNEI”

14, 15. (a) Tera riki ae kona ni karaoaki n oneani mwin “iaiangoani kaibwabwarun te rabwata”? (b) Tera ae e aki nanonaki n “iaiangoani bwain te taamnei”?

14 Imwin anganakira te kauring iroun te abotoro ae ti na kawakinira man “iaiangoani kaibwabwarun te rabwata,” e anga te karaunano ae kaungaunga aei: “E karekea te maiu ao te rau iaiangoani bwain te taamnei.” Ai tamaroara kaniwangara ae te maiu ao te rau! Ti na kangaa ni karekea?

15 “Iaiangoani bwain te taamnei,” e aki nanonaki iai bwa e na iaiangoi bwaini karawa te aomata anne. Tiaki nanona naba bwa e na tii iaiangoi ke n tataekina te Baibara ke tangiran  te Atua irouna ao ana kantaninga ibukin te tai ae imwaina. Ti bia ururingnga ae Bauro ao tabeman riki n te moan tienture ake a kakukureia te Atua, a boni maiuakina naba te aro ae taneiai te aba iai n itera aika bati. A kukurei n amwarake ao ni moi. A bati aika mare, a kukurei n aia utu, ao ni bekutata ibukini boutokaaia.Mareko 6:3; 1Tet. 2:9.

16. Tera ae rangi ni kakawaki ni maiuni Bauro?

16 Ma e ngae n anne, a aki kariaia ana toro te Atua bwa e na kakawaki ni maiuia baika kakaraoaki aikai. Imwini kaotan are e mwakuri Bauro bwa te tia karaoi umwanrianna, e a kaotaki n te rongorongo te bwai ae kabotoa maiuna iai: E katoatai ni kaatuua ana iango n te mwakuri ni Kristian ae tataekinan te rongorongo ao reiakinaia aomata. (Wareka Mwakuri 18:2-4; 20:20, 21, 34, 35.) Ao bon akanne mwakuri ake e taekin nakoia taari i Rom. Eng, e kabotoa maiuna Bauro i aoni bwaai n taamnei ao mwakuri aika tabu. A riai ni katotongnga kaain Rom ao ngaira naba.IRom 15:15, 16.

17. Baikara kakabwaiaara man “iaiangoani bwain te taamnei”?

17 Tera aroni maiura ngkana ti kaatuua iangoan ara beku ibukin Iehova? Aei kaekaana ae mataata n I-Rom 8:6: “E karekea te maiu ao te rau iaiangoani bwain te taamnei.” Nanon anne bwa ti na kariaia kairakira rinanon te taamnei ae raoiroi ao ni kaboraoa ara iango ma ana iango te Atua. Ti kona ni kakoauaa bwa ngkana e riki “te taamnei” bwa nibwan raoi maiura, ti na boni karekea iai te maiu ae kakukurei ma ni manena ngkai. Ao te kaniwanga ae teimaan bon te maiu n aki toki tao i karawa ke i aon te aba.

18. Ti na kangaa ni karekea te rau man “iaiangoani bwain te taamnei”?

18 Ti na iaiangoa te karaunano ae “e karekea te. . . rau iaiangoani bwain te taamnei.” A bati aika kabokorakora ni kani karekea raun aia iango. E ngae ngkai a kakorakoraia ni kani karekea raun nanoia, ma e a kaman reke iroura. Te anga teuana ibukini karekean te rau anne boni man ara kakorakora n ukera te rau ma ara utu ao kaain te ekaretia. Ti wanawana n ururingan ae ti kaai n aki kororaoi ma tarira. Ibukin aei, a kona n reke kangaanga n tabetai ao ngkana e riki anne, ti a tia n reiakinaki bwa ti na toua mwin ana taeka n reirei Iesu aei: “Raoiakina tarim.” (Mat. 5:24) E na bebete riki karaoan aei ngkana ti ururinga ae e beku naba te tari anne ibukin “te Atua are anganga te rau.”IRom 15:33; 16:20.

19. Tera te rau ae okoro ae kona n reke iroura ni kaineti ma te bwai ae ti iaiangoia?

19 Iai te rau riki teuana ae akea kabotauani kakawakina. Ngkana ti “iaiangoi bwain te taamnei,” ti a raoi iai ma te tia Karaoira. E korei taeka aika manena n ana bong Itaia ma e a korakora riki kakoroani bukia ngkai: “Ko na kawakinia te koraki aika mwiokoiia ni koaua iroum [Iehova], ko na angania te rau ae teimatoa, ibukina bwa a onimakiniko.”Ita. 26:3; wareka I-Rom 5:1.

20. E aera bwa ko kakaitau n te reirei ni kairiri n I-Rom mwakoro 8?

20 E ngae ngkana ti kabiraki n te taamnei ke ti kantaningaa te maiu n aki toki n te aonnaba ae bwaretaiti, ma ti kona ni kakaitau ibukin te reirei ni kairiri ae kairaki koreana n te taamnei n I-Rom mwakoro 8. Ai kakaitaura ngaira n te kaungaunga ae ti na aki kariaia “bwain te rabwata” bwa e na kakawaki riki ni maiura! Ma ti noria bwa ti wanawana ngkana ti maiuakina te karaunano ae kairaki koreana aei: “E karekea te maiu ao te rau iaiangoani bwain te taamnei.” E na teimatoa te kaniwanga ni karaoan aei bwa e korea aei Bauro: “Boon te bure te mate, ma te bwaintituaraoi ae e anga te Atua, bon te maiu are aki toki rinanoni Kristo Iesu are ara Uea.”IRom 6:23.