Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

Te Taua-n-Tantani (Kaongora Ibukin te Reirei)  |  March 2017

Kaotiota Am Onimaki ni Karaoan Am Motinnano ma te Wanawana!

Kaotiota Am Onimaki ni Karaoan Am Motinnano ma te Wanawana!

“Teimatoa ni bubutii ma te onimaki, n aki nanououa naba teutana.”IAK. 1:6.

ANENE: 118, 35

1. Tera ae taonakinako iai Kain ni karaoan ana motinnano ma te wanawana, ao tera mwina?

IAI te bwai ae e riai ni motinnanoia Kain: E na tokanikai i aon ana namakin aika bure, ke e na tauaki arona n te bwai ae e tangiria. N aki ongeia bwa tera ana motinnano, ma iai mwia ake e na rotaki iai maiuna ni kabane. Ko bon ataa ana motinnano Kain bwa e aki raoiroi. E bua maiun tarina ae kakaonimaki are Abera imwin ana motinnano. Ao e rotaki naba iai ana iraorao ma ana tia Karikiriki.KBwaai 4:3-16.

2. Tera aroni kakawakin ara konabwai ni karaoi ara motinnano ma te wanawana?

2 Ti riai naba ni karaoi ara rinerine ao ara motinnano. Tiaki nanona bwa a bane ni kaineti ma te maiu ao te mate ara motinnano. Ma e ngae n anne, a bati ara motinnano, ke baike ti rinei bwa ti na karaoi, aika kona n rotii maiura. Ngaia are ti kona ni buokaki n ara konabwai ni karaoi motinnano aika raraoi, bwa ti na maeka ma te kukurei ao te rau ao e na aki korakora te mangaongao, te kauntaeka, ao te un.TaeRab. 14:8.

3. (a) Tera ae ti riai n onimakinna ngkana ti na karaoi ara motinnano ma te wanawana? (b) Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

3 Tera ae e na buokira ni karaoi motinnano ma te wanawana?  Ti kainnanoa onimakinan te Atua, ao n aki nanououa bwa e kukurei ao e kona n anganira te wanawana. Ti kainnanoa naba onimakinan Ana Taeka Iehova ao arona ni karaoi bwaai, ao ana reirei ni kairiri are e kaira koreana. (Wareka Iakobo 1:5-8.) Ngkana ti kaania ao ni karikirakea tangiran ana Taeka, ti na onimakin iai ana kaetieti. Ni kaineti ma anne, e nang reke bwa anuara ukeran te kairiri man Ana Taeka te Atua imwaini karaoan ara motinnano. Ma ti na kangaa ni kanakoraoi ara konabwai ni karaoi ara motinnano? Ao te koaua bwa ngkana ti tauraoi ni karaoi ara motinnano, e nanonaki iai bwa ti a aki kona ni bitii n aki ongeia bwa tera mwina?

TI RIAI NI KARAOI ARA MOTINNANO NI MAIURA

4. Tera are e riai n rineia Atam, ao tera mwina?

4 Ni moani karikaia aomata, a riai ni karaoi aia motinnano aika kakawaki. E riai n rineia Atam bwa e na ongeaba iroun ana tia Karikiriki ke Ewa. E tauraoi ni karaoa ana motinnano, ma tera am iango n ana motinnano? E kaririaki irouni buuna bwa e na karaoa ana motinnano ae moan te buakaka, ike e a kanakoaki iai man te Bwaretaiti ao n tokina e boni mate. Ao anne moan raoi buani bwaai ni kabane. Ti teimatoa ngkai ni karawawataaki imwin ana motinnano ae buakaka Atam.

5. Tera ae ti riai n iangoia ibukin riaira ni karaoi motinnano?

5 A bae n iangoia tabemwaang bwa e na kakukurei riki maiura ngke arona bwa ti aki riai ni karaoi ara motinnano. Anne naba am iango? Uringnga are e aki karikiia aomata Iehova n te moantai bwa mitiin, ake a aki kona n iango ao ni karaoi aia motinnano. Ti bon reireiaki n te Baibara arora ni karaoi motinnano ma te wanawana. Ibukina bwa e tangiria Iehova bwa ti na karaoi ara motinnano, tiaki nanona bwa ti na ruanikai iai. Iaiangoi bwaai ni kakoaua tabeua n aei.

6, 7. Tera are a riai n rineia tibun Iteraera rimoa, ao e aera bwa e kangaanga karaoan aia motinnano ma te wanawana? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

6 Ngke a maeka tibun Iteraera n te Aba ni Berita, bon iai aia motinnano ae moan te kakawaki ae a riai ni karaoia: A na taromauria Iehova ke a na toro irouia atua riki tabeman. (Wareka Iotua 24:15.) E kona n taraa ni bebete te motinnano anne, ma e boni kona ni karekea te maiu ke te mate. N aia tai taani Motikitaeka, a okioki tibun Iteraera ni karaoi aia motinnano ma te aki wanawana. A kitana Iehova ao a taromaurii atua aika kewe. (MotiTae. 2:3, 11-23) Ke iangoa te baere riki imwina nakoia ana aomata te Atua ngke a a riai ni karaoi aia motinnano. E kamataatai raoi motinnano aikai te burabeti are Eria: Te toro iroun Iehova ke te atua ae kewe are Baara. (1Uea 18:21) E boaiia aomata Eria ibukin nanotiotioia. Ko bae n iangoia bwa e bebete karaoan te motinnano aei ibukina bwa boni kaotan te wanawana te toro iroun Iehova ao e karekei kakabwaia. Ni koauana, akea te aomata ae wanawana ae e na anaaki nanona nakoni Baara ke n tangiria. Ma e ngae n anne, a “waakinako n aki momotika [aia] iango” tibun Iteraera akanne. E wanawana Eria bwa e kaumakiia bwa a na rinea te taromauri ae rianako riki, ae taromaurian Iehova.

7 E aera bwa e rangi ni kangaanga irouia tibun Iteraera karaoan aia motinnano ma te wanawana? Te moan, a a kabuaa onimakinan Iehova ao a rawa n ongo ni bwanaana. A aki katea aaia ae te atatai ae eti ke te wanawana mairoun te Atua ao a aki naba onimakina Iehova. Ngke a karaoa ae boraoi ma te atatai ae eti, a na buokaki iai ni karaoi aia motinnano ma te wanawana. (TaiAre. 25:12) Irarikina, a kariaia tabemwaang bwa a na kariria ke ni karaoi motinnano ibukia.  A kairaraangaki aia iango tibun Iteraera irouia kaain te aba anne ake a aki taromauria Iehova, ao a kairaki bwa a na katotongia aomata aika bati ake beekan. E a kaman anga ana kauring Iehova bwa e kona n riki anne.TeOti. 23:2.

A RIAI NI KARAOI ARA MOTINNANO TABEMWAANG?

8. Tera reireiara ae kakawaki ibukini karaoan ara motinnano man rongorongoia tibun Iteraera?

8 E kaotaki nakoira te reirei ae mataata ni katoto akana taekinaki mai eta akanne. Bon tabera n tatabemanira nako karaoan ara motinnano ma te wanawana, ao a boto motinnano aika raraoi ao n eti man te atatai n te Baibara. Ti kauringaki n I-Karatia 6:5 aei: “Ane a na uotii oin uotaia ae tabeia aomata n tatabemania nako.” (Kabwarabwara mai nano) Ti aki riai n angan temanna riki tabera ae karaoan ara motinnano. Ma ti riai n reiakina ae eti i matan te Atua ao n rineia bwa ti na karaoia.

9. E aera bwa ti kona n ruanikai ngkana ti kariaia bwa a na karaoi ara motinnano tabemwaang?

9 Ti na kangaa n reke n te kangaanga ngkana ti kariaia bwa a na karaoi ara motinnano tabemwaang? E kona aia kariri tabonrorora n anai nanora nakoni karaoan te motinnano ae buakaka. (TaeRab. 1:10, 15) Ma e ngae ngkana a anai nanora tabemwaang, ma ti bon riai n ira mataniwin nanora ae kataneiaaki n te Baibara. Ngaia are ngkana ti kariaia tabemwaang bwa a na karaoi ara motinnano ni baika bati, ti a boni motikia iai bwa ti na “iriia.” Bon te motinnano ae ti rineia, ma e kona n rangi ni karuanikai.

10. Tera te kauring are e riai n anga Bauro nakoia kaaini Karatia?

10 E teretere bwa e anga te kauring te abotoro Bauro nakoia kaaini Karatia, bwa a kona n ruanikai ngkana a kariaia tabemwaang bwa a na karaoi aia motinnano. (Wareka I-Karatia 4:17.) A kukurei tabeman n te ekaretia i Karatia ni karaoi motinnano ibukia tabemwaang bwa a tangiria bwa a na kakairi naakai irouia ao tiaki abotoro. Bukin tera? A ukoukora te kani kakannato naaka a bangaomata aikai. A a riaon ae riai ao a aikoa karinea inaomataia raoia ni Kristian are a na karaoi oin aia motinnano.

11. Ti na kangaa ni buokiia tabemwaang ngkana a karaoi aia motinnano?

11 E katea te katoto ae raoiroi Bauro ni  karinei inaomataia taari ni karaoi aia motinnano. (Wareka 2 I-Korinto 1:24.) Ni boong aikai, ngkana a anga unimwaane n te ekaretia te reirei ni kairiri i aoni baika irekereke ma karaoan te motinnano, a riai ni kakairi n te katoto anne. A kukurei ni maroroakina te rongorongo ae boto man te Baibara nakoia kaain te nanai. Ma a taraia raoi naba bwa a na kariaia taari bwa a na karaoi oin aia motinnano. E eti karaoan anne ibukina bwa a na bon anaa uaan te bwai are a karaoia nakanne n tatabemania nako. Aio te reirei ae kakawaki: Ti kona ni kaota tabeakinaia tabemwaang ao ni kairi aia iango nakon te Baibara ke te reirei ni kairiri are iai. Ma iai riaia tabemwaang ao bon tabeia bwa a na karaoi aia motinnano. A na kakabwaiaaki ngkana a karaoa aei ma te wanawana. E mataata ngkanne bwa ti riai n rarawa n iangoa ae aongkoa tabera karaoan aia motinnano tarira ma mwaanera.

A buokiia tabemwaang unimwaane aika tatangira bwa a na karaoi oin aia motinnano (Nora barakirabe 11)

TAI KARIAIA AM NAMAKIN BWA E NA ROTA AM MOTINNANO

12, 13. E aera bwa ti na ruanikai ngkana ti a tii karaoa naba are e tangiria nanora n te tai are ti un iai ke a bwara nanora?

12 E kangai te karioiango ke te taeka n rabakau ae rangi n ataaki: Karaoa ae e tangiria nanom. Ma e kona ni karuanikai anne. Ao n etina, karaoan anne e bon aki boraoi ma te Baibara. E anga te kauring te Baibara nakoira bwa ti na aki kariaia nanora ae aki kororaoi ke ara iango ae boto i aon ara namakin, bwa e na rotaki iai ara motinnano. (TaeRab. 28:26) Ao a kaotaki n rongorongo man te Baibara baike a riki aika kananokawaki ni karaoan are e tangiria te nano. Oin raoi te kangaanga bwa e “rangi ni kamwamwane riki te nano nakoni bwaai ni kabane, ao e karuanikai” ibukina bwa a aki kororaoi aomata. (Ier. 3:17; 13:10; 17:9; 1Uea 11:9) Ngaia are tera ae e na riki nakoira ngkana ti a tii karaoa naba are e tangiria nanora?

13 E kakawaki nanon te Kristian, ibukina bwa ti anganaki te tua ae ti na tangira Iehova ma nanora ni kabane ao ti na tangiriia raora n aomata n aron tangirara i bon iroura. (Mat. 22:37-39) Ma e katuruturuaki ni kiibu man te Baibara ake a kaotaki n te barakirabe ae imwain aei bwa ti na ruanikai ngkana ti kariaia ara namakin bwa e na rotaki iai ara iango ao ara mwakuri. N te katoto, tera ae e kona n riki ni karaoan ara motinnano ngkana ti un? E bae ni mataata te kaeka ngkana ti a tia ni karaoa aei mai mwaina. (TaeRab. 14:17; 29:22) E kangaanga naba iroun ane e bwara nanona karaoan ana motinnano ma te wanawana. (WarIte. 32:6-12; TaeRab. 24:10) Uringnga bwa e kaotaki n Ana Taeka te Atua bwa ti wanawana ngkana ti “toro n ana tua te Atua.” (IRom 7:25) E teretere bwa ti kakai mwamwanaaki n ara namakin ngkana ti kariaia tautaekanakira iai ni karaoan ara motinnano aika kakawaki.

TE TAI AE TI NA BITA IAI ARA IANGO

14. Ti kangaa n ataia ae e bon riai naba bitakini motinnano tabeua?

14 Ti riai ni karaoi ara motinnano ma te wanawana. Ma e aki nanonaki n anne bwa ti na rawa ni bitii ngkana ti a tia ni karaoi. Iai taai ake e raoiroi riki iai manga rinanoan te motinnano anne ao tao ni bitia naba. Nora ana katoto Iehova ni kaineti ma kaain Ninewe n ana bong Iona. “Ngke e nora te baere a karaoia te Atua ae koaua, ae aroia n rairakinako man aroia aika bubuaka, ao e a manga iangoa te kabuanibwai are e taku bwa e na karokoa i aoia, ao e a aki karokoa.” (Iona 3:10) Imwin noran aia rairannano kaain Ninewe ao bitakin aroaroia, e a bita ana babaire Iehova. Ni karaoan anne, e kaotiota iai te wanawana, te nanorinano, ao te nanoanga. Irarikina, e aki kabotoa ana babaire te Atua i aon te tai are e un iai, ae te namakin ae a kaotiotia aomata aika bati.

15. Tera ae e kona ni kairira bwa ti na bita ara motinnano?

 15 E bae n iai taai ake e raoiroi iai manga rinanoan ara rinerine ke ara motinnano. Tao n taai ake a a bitaki iai aroarora. E bita naba ana babaire Iehova ngke e nora bitakin te aroaro. (1Uea 21:20, 21, 27-29; 2Uea 20:1-5) Ke e kona te rongorongo ae boou n anganira bukina ae kakawaki ngkai ti riai ni bita ara motinnano. E kairua te rongorongo are e anganaki te Uea ae Tawita ibukin tibun Tauro are Mebiboteta. Ngke e a reke iroun Tawita te rongorongo ae eti, e a manga kaeta ana babaire. (2Tam. 16:3, 4; 19:24-29) Ti wanawana ngkana ti karaoa naba anne n tabetai.

16. (a) Baikara kaetieti tabeua aika ibuobuoki ni karaoani motinnano ma te wanawana? (b) E aera bwa ti riai n iaiangoi motinnano ake rimoa ao n te aro raa?

16 E anganira te reirei ni kairiri Ana Taeka te Atua bwa ti na aki taenoa ni karaoan ara motinnano ae kakawaki. (TaeRab. 21:5) Ngkana ti karekea ara tai ae tau n rinanoi raoi itera nako aika irekereke ma te motinnano teuana, ti na boni bae n tokanikai. (1Tet. 5:21) Imwaini motinnanoani karaoan te mwakuri teuana, e riai atun te utu ni karekea ana tai n ukeuke n te Baibara ao booki ni Kristian, ao n rinanoi naba aia iango ke aia taeka kaain ana utu. Uringnga are e kaumakaki Aberaam iroun te Atua bwa e na kakauongo nakon te baere e taekinna buuna. (KBwaai 21:9-12) A riai naba unimwaane ni karekea aia tai ibukin aia ukeuke. Ao ngkana a wanawana ao n nanorinano, a na bon aki raraomaeakina buani karineaia ngkana e reke te rongorongo ae boou irouia, ae kaotaki iai bwa a riai ni manga rinanon aia babaire are a a kamani karaoia. A riai n tauraoi ni bitii aia iango ao aia babaire ngkana a nora riaina, ao ti bane ni wanawana ngkana ti kakairi naba n te katoto anne. E kona n rikirake te rau ao te aki mangaongao n te ekaretia ni karaoan aei.Mwa. 6:1-4.

KAKOROI BUKIN AM MOTINNANO

17. E na kangaa n nakoraoi riki arora ni karaoi ara motinnano?

17 Iai motinnano aika kakawaki riki nakon ake tabeua. E kainnanoaki iai te iango ae bati riki ao tataroakinana, ao e kona n anaa te tai ae maan. Tabeman Kristian a kaaitara ma te motinnano ae a na iein ke a na aki ao antai ae a na mare ma ngaia. Teuana riki te motinnano ae rangi ni kakawaki ae karekei kakabwaia aika bati, boni kabwaninan te tai n te mwakuri ni minita ao n ningai. Ni kaineti ma baikanne, e kakawaki onimakinan raoi Iehova bwa e kona ao e na boni katauraoi kairiri ake ti na wanawana iai. (TaeRab. 1:5) Ngaia are e kakawaki okiran te Baibara bwa iai i nanona te taeka n reirei ae te kabanea n tamaroa, ao ukeran naba ana kairiri Iehova rinanon te tataro. Ao uringnga ae e kona Iehova n anganira aroaro ake ti kainnanoi ibukini karaoan ara motinnano aika boraoi ma nanona. Ngkana ko kaaitara ma karaoani motinnano aika kakawaki, karekea bwa anuam te tititiraki: ‘E na oti tangiran Iehova irou n te motinnano aei? E na karekea te kukurei ao te rau n au utu? Ao e na oti iai bwa I taotaonakinnano ao n akoi?’

18. E aera ngkai e kantaningaira Iehova bwa ti na karaoi oin ara motinnano?

18 E aki kairoroira Iehova bwa ti na tangiria ao n toro irouna. Anne bon ara motinnano. Ni kaineti ma inaomatara ae e anganira, e karinea tabera ao inaomatara n ‘rinea ae ti na karaoia’ bwa tao ti na toro irouna ke ti na aki. (Iot. 24:15; TeMin. 5:4) Ma e kantaningaira bwa ti na kakoroi bukin ara motinnano ake tabeua riki aika boto i aon ana kairiri. Ngkana ti onimakina aron Iehova ni karaoi bwaai ao booto n reirei ake e katauraoi ma te tangira, ti a kona iai ni karaoi ara motinnano ma te wanawana ao ni kaotiira bwa ti aki nanotiotio n arora ni kabane.Iak. 1:5-8; 4:8.