Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

E a Kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua!

 MWAKORO 3

E Kaota Iehova Ana Kantaninga

E Kaota Iehova Ana Kantaninga

TE BOTO N IANGO N TE MWAKORO

E tabe Iehova ni karikirakea te ota ibukin ana kantaninga, ma tii nakoia naake a maakua

1, 2. E kangaa Iehova ni kaota ana kantaninga ibukia te botannaomata?

A UAIA ni maroro ma natiia kaaro aika mwamwannano ibukini baika kaineti ma te utu. Ma a tarai raoi mwaitini baika a maroroakin. A tii kaotii taekani baike a iangoi bwa a kona n ota iai natiia.

2 N aron naba anne, e tabe Iehova ni karikirakea te ota ibukin ana kantaninga ibukin te botannaomata. Ma e tii karaoa anne n te tai are e ataia iai bwa e riai. Iangoa te rongorongo ae uarereke ae aron Iehova ni kaotii koaua ibukin te Tautaeka n Uea mangkekei ni karokoa ngkai.

E Aera Ngkai E Kainnanoaki te Tautaeka n Uea?

3, 4. E a kamani baireia Iehova bwa e na riki te karitei nakoni mwaakana ni kairiri? Kabwarabwaraa.

3 Te Tautaeka n Uea iroun te Mesia, bon tiaki kanoan ana kantaninga te Atua n te moantai. Bukin tera? Ibukina bwa e aki kamani baireia Iehova bwa e na riki te karitei nakoni mwaakana ni kairiri. E karikiia aomata ma inaomataia ao e tuangia Atam ma Ewa ana kantaninga ibukin te botannaomata ni kangai: “Kam na kabatiaia ami kariki ao kamwaitingkami, kaona te aonnaba ao taua arona.” (KBwaai 1:28) E tangiria naba Iehova bwa a na karinea ana kaetieti ni kaineti ma te raoiroi ao te buakaka. (KBwaai 2:16, 17) A kona Atam ma Ewa n rineia bwa a na teimatoa ni kakaonimaki. Ngke arona bwa a karaoa anne ma kanoaia, ti na bon aki kainnanoa te Tautaeka n Uea ae e na kairiri iai Kristo ni kakororaoa ana kantaninga te Atua. E na tia ngkai n onrake te aonnaba irouia aomata aika kororaoi aika bane n taromauria Iehova.

4 Ngke a karitei Tatan, Atam, ao Ewa, ao e aki kaaki taekan ana kantaninga Iehova ae e na kaonaki te aonnaba irouia aomata aika kororaoi. Ma e bita ana anga ibukini kakoroani bukin ana kantaninga. Ana kantaninga Iehova bon tiaki aron te kaa ae riai ni buti nakon te tabo teuana ao e tukaki kawaina iroun temanna ae bonota te kawai n taian aroka. N te tai are e bairea iai ana kantaninga Iehova, ao akea te korakora i aon te aba ke i karawa ae kona n tuka kakororaoani bukina. (Wareka Itaia 55:11.) Ngkana e tutuki te kangaanga teuana,  e a manga kabongana Iehova ana anga teuana. * (TeOti. 3:14, 15) Ngkana e noria bwa e nakoraoi ana anga ae boou, e na tuangia ana toro aika kakaonimaki ni koaua taekana bwa e na kabongana ibukini kakororaoan ana kantaninga.

5. Tera aron Iehova nakon te karitei are i Eten?

5 Ni kaineti ma te karitei are i Eten, ao e a bairea Iehova katean te Tautaeka n Uea. (Mat. 25:34) N te tai are e a taraa n akea iai te kantaninga ibukin te botannaomata, ao e a moanna Iehova ni kaotaa taekan te bwai ae e na kabongana ae e na manga kaoka aron te botannaomata ao ni katoka te maraki are riki ngke e kan taua te mwaaka n tautaeka Tatan. (KBwaai 3:14-19) E ngae n anne, e aki kaotii taekan te Tautaeka n Uea ni kabane Iehova n te tai ae tii teuana.

E a Kaotaraei Iehova Koaua Ibukin te Tautaeka n Uea

6. Tera are e beritanna Iehova, ma tera are e aki kaotia?

6 N te moan taetae ni burabeti, ao e berita Iehova bwa e na kamanatuaaki atun te naeta iroun te “kanoa.” (Wareka Karikani Bwaai 3:15.) Ma e aki kaotaki n te tai anne bwa antai te kanoa anne ao antai kanoan te naeta. E bon aki kaotaa te oota ae bati riki Iehova i aon anne i nanon 2,000 tabun te ririki. *

7. E aera ngkai e rineaki Aberaam, ao tera reireiara ae kakawaki iai?

7 N tokina ao Iehova e a rinea Aberaam bwa ngaia are e na riki mairouna te kanoa are beritanaki. E rineaki Aberaam ibukina bwa e ‘ongo ni bwanaan Iehova.’ (KBwaai 22:18) Reireiara ae kakawaki man te bae riki aei bwa e kaota ana kantaninga Iehova tii nakoia te koraki ake a karinea ao a maakua.Wareka Taian Areru 25:14.

8, 9. Baikara baika kakawaki ibukin te kanoa are beritanaki, ake e kaotii Iehova nakon Aberaam ao Iakoba?

8 Ngke e taetae Iehova nakon raoraona are Aberaam rinanon te anera, ao bon te moantai aei are e a kaota iai te bae kakawaki ni kaineti ma te kanoa are beritanaki, ae e na riki n aomata. (KBwaai 22:15-17; Iak. 2:23) Ma e na kangaa te aomata aei ni kamanatuaa atun te naeta? Antai te naeta? E na kaotaaki te oota i aon titiraki akanne ni kaotioti aika imwina riki.

9 E baireia Iehova bwa e na riki te kanoa ane beritanaki anne mairoun tibun Aberaam are Iakoba, ae te mwaane ae korakora onimakinan te Atua irouna. (KBwaai 28:13-22) E kaotia Iehova rinanon Iakoba bwa e na riki Teuare Beritanaki bwa kanoan Iuta ae natin Iakoba. E taetae ni burabetinna Iakoba bwa e na reke irouni kanoan Iuta aei “okon te uea” ae tei ibukini mwaakana n uea, ao a na “ongeaba irouna botannaomata.” (KBwaai 49:1, 10) E kaotia Iehova n taeka aikai bwa e na riki Teuare Beritanaki bwa te tia tautaeka ae te uea.

10, 11. E aera ngkai e kaota ana kantaninga Iehova nakon Tawita ao Taniera?

10 E a manga kaotii riki Iehova taekan ana kantaninga nakon te Uea ae Tawita are kanoan Iuta, 650 tabun te ririki imwin ana bong Iuta. E kabwarabwaraaki Tawita iroun Iehova bwa e “kakukureia nanona.” (1Tam. 13:14; 17:12; Mwa.  13:22) Kioina ngkai e karinea ao ni maaka te Atua Tawita, e a baireia Iehova bwa e na karaoa te berita ma ngaia ngke e beritanna nakoina bwa e na tautaeka n aki toki kanoana temanna.2Tam. 7:8, 12-16.

11 Tao 500 te ririki imwina, ao e kabongana Iehova te burabeti ae Taniera ni kaota raoi te ririki are e na kaoti iai i aon te aba Teuare Kabiraki ae te Mesia. (Tan. 9:25) E iangoaki Taniera iroun Iehova bwa ‘te aomata ae rangi ni kakawaki.’ Bukin tera? Ibukina bwa e rangi ni karinea Iehova Taniera ao e teimatoa n toro irouna.—Tan. 6:16; 9:22, 23.

12. Tera are tuangaki Taniera bwa e na karaoia, ao bukin tera?

12 E ngae ngke e kabonganaia burabeti akana kakaonimaki akanne Iehova n aron Taniera bwa a na korei baika bati ibukin te kanoa are beritanaki ae te Mesia, ma e bon tuai n roko te tai are a na ota iai ana toro Iehova n nanon raoi te baere e kairiia bwa a na korei. N te katoto, imwin anganakin Taniera te miitara ae irekereke ma katean ana Tautaeka n Uea te Atua, e tuangaki bwa e na kaina te taetae ni burabeti ni karokoa te tai are e baireaki iroun Iehova. “E na rangi ni bati te atatai ae koaua” n te tai ane baireaki anne.Tan. 12:4.

E kabonganaia mwaane aika kakaonimaki Iehova n aron Taniera bwa a na korei rongorongon te Tautaeka n Uea iroun te Mesia

E Kaotaa te Oota Iesu Ibukin Ana Kantaninga te Atua

13. (a) Antai te kanoa are beritanaki? (b) E kangaa Iesu ni kaotaa te oota i aon te taetae ni burabeti are koreaki ni Karikani Bwaai 3:15?

13 E kaotia raoi Iehova bwa Iesu bon te kanoa are beritanaki, ae kanoan Tawita are e na tautaeka bwa te Uea. (Ruka 1:30-33; 3:21, 22) Ngke e moana ana mwakuri ni minita Iesu, ao ai aron ae e a kaborake taai i aon aia atatai aomata ibukin ana kantaninga te Atua. (Mat. 4:13-17) N te katoto, e katoki nanououa Iesu ibukini kinaakin “te naeta” are taekinaki ni Karikani Bwaai 3:14, 15, ngke e atonga te Riaboro bwa te “tia tiriaomata” ao “taman te kewe.” (Ioa. 8:44) N te kaotioti are e angan Ioane, e kaotia iai Iesu bwa “te naeta nikawai” bon “arana te Riaboro ao Tatan.” * (Wareka Te Kaotioti 1:1; 12:9.) N te kaotioti naba anne, ao e kaota arona Iesu ae te kanoa are beritanaki, are e nang kakororaoa te taetae ni burabeti are taekinaki i Eten ao e na kamauna Tatan.TeKao. 20:7-10.

14-16. Te koaua bwa a ota n taai nako taan rimwini Kristo n te moan tienture n ae nanonaki n taiani koaua ake e kaotii Iesu? Kabwarabwaraa.

14 N aron ae ti noria ni Mwakoro 1 n te boki aei, e kabatiaa Iesu tataekinan te Tautaeka n Uea. Ma e aki kaotii bwaai ni kabane ake a kan ataia taan rimwina. E ngae naba ngkana e katereterei bwaai tabeua nakoia, ma i nanon tienture aika bati imwina riki a a tibwa kona n ota raoi taan rimwini Kristo n ae nanonaki n taiani koaua ake e kaotii aia Toka. Iangoi katoto tabeua.

15 N 33 C.E. ao e katerea Iesu bwa taan tautaeka ake a na buoka te Uea n ana Tautaeka n Uea te Atua, a na anaaki mai aon te aba ao a na kautaki bwa a na maiu bwa taamnei i karawa. Ma a aki waekoa n ota n te kaotioti aei taan rimwina. (Tan. 7:18; Ioa. 14:2-5) N te ririki naba anne, ao e kaotia Iesu  n taiani kaikonaki bwa e na aki kateaki te Tautaeka n Uea n te tai are e waerake iai nako karawa, ma e na rangi ni maan imwina. (Mat. 25:14, 19; Ruka 19:11, 12) A aki ataa kakawakin aei taan rimwina, ao a titirakina Iesu are kautaki man te mate imwina riki ni kangai: “Ko nangi manga kaoka te tautaeka n uea nakoia tibun Iteraera n te tai aei?” Ma e iangoia Iesu bwa e na aki kaotii n te tai anne rongorongo riki tabeua. (Mwa. 1:6, 7) E angareirei naba Iesu bwa a na iai “tiibu tabemwaang” aika a na aki kaaina te “nanai ae uarereke” ake raona n tautaeka. (Ioa. 10:16; Ruka 12:32) A a tibwa ota raoi taan rimwini Kristo ni kaineti ma kinaakia kurubu akana uoua akanne, imwini katean te Tautaeka n Uea n 1914.

16 E kona Iesu n tuangia taan rimwina baika bati ngke e mena i rarikia i aon te aba, ma e ataia bwa a aki kona n ota iai. (Ioa. 16:12) Akea te nanououa bwa e bati te atatai ibukin te Tautaeka n Uea ae kaotaki n te moan tienture. Ma e tuai moa roko te tai ae e na rangi ni bati iai te atatai anne.

E a Rangi ni Bati te Atatai ae Koaua n “Tain te Toki”

17. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga n ota n taiani koaua ibukin te Tautaeka n Uea, ma tera naba ae kainnanoaki?

17 E berita Iehova nakon Taniera bwa i nanon “tain te toki” ao a na bati aika “a na ukeuke, ao ane e na rangi ni bati te atatai ae koaua” ni kaineti ma ana kantaninga te Atua. (Tan. 12:4) A riai ni mwakuri korakora te koraki ake a tangira te atatai anne bwa e aonga n reke irouia. E taekinaki n te boki teuana bwa te weabe n Ebera ae “ukeuke” e nanona te aomata ae karaua n nenera raoi kanoan te boki. E ngae ngkana ti kakorakoraira n nenera te Baibara, ma e na reke otara i aon taiani koaua aika taekinaki iai tii ngkana e buokira Iehova.Wareka Mataio 13:11.

18. A kangaa te koraki ake a maaka Iehova ni kaotiota te onimaki ao te nanorinano?

18 N aron Iehova ngke e tabe ni karikirakea te ota i aon taiani koaua ibukin te Tautaeka n Uea i nanon ririki ake imwain 1914, ao e teimatoa naba ni karaoa anne i nanon tain te toki.  E na kaotaki ni mwakoro 4 ao 5 n te boki aei, bwa e bati te tai ae a a manga kaeta iai otaia ana aomata te Atua i nanon ririki aika 100 aika nako. E nanonaki n anne bwa e aki boutokaiia Iehova? Ni kaitaraan anne ao e boni boutokaiia! Bukin tera? Ibukina bwa te koraki ake a maaka Iehova a kaotiotii anua aika uoua ake e tangiri, ae te onimaki ao te nanorinano. (Ebera 11:6; Iak. 4:6) A onimaki ana toro Iehova bwa a na boni koro bukini berita nako ake n ana Taeka te Atua. A kaotiota te nanorinano ngkana a taekinna bwa a aki ota raoi bwa a na kangaa ni kakoroaki bukini berita akanne. E kaotaki te aeka n nanorinano anne n Te Taua-n-Tantani ae bwaini Maati 1, 1925, ae kangai: “Ti ataia bwa te Uea bon te tia kabwaraa nanon oin ana taeka, ao e na boni kabwaraa nanon ana Taeka nakoia ana aomata n aron ae e tangiria ao n te tai are e baireia.”

“Te Uea . . . e na boni kabwaraa nanon ana Taeka nakoia ana aomata n aron ae e tangiria ao n te tai are e baireia”

19. Tera ae e kariaia ngkai Iehova bwa ti na ota iai, ao bukin tera?

19 Ngke e kateaki te Tautaeka n Uea n 1914, ao e aki tabwanin raoi otaia ana aomata te Atua i aoni kakoroani bukin taetae ni burabeti aika irekereke ma te Tautaeka n Uea. (1Kor. 13:9, 10, 12) N tabetai, ingaingan nanora ni kan nora kakoroani bukin ana berita te Atua, e a kairira bwa ti na butimwaei iango aika aki eti. N iangoani bwaai aika riki i nanon ririki aika bwakanako, e teretere bwa e rangi ni koaua ae kabwarabwaraaki n Te Taua-n-Tantani are taekinaki n te barakirabe are mai mwaina. E koreaki ae kangai n te kaongora aei: “E taraa n ae e raoiroi riki irakin te kaetieti, ae ti aki kona n ota n taian taetae ni burabeti ma tii ngkana a a tia ni koro bukia ke n taini kakoroani bukia.” Ngkai ti a maan ni mena i nanon tain te toki, a bati taetae ni burabeti ibukin te Tautaeka n Uea ake a a tia ni koro bukia ao aika tabe ni kakoroaki bukia. Ibukina bwa a nanorinano ana aomata te Atua ao a kani kaetaki, e a tia ni kariaia Iehova bwa e na tabwanin riki otara i aon ana kantaninga. E a tia n rangi ni bati te atatai ae koaua!

 A Kataaki Ana Aomata te Atua ni Kamatataan Riki te Ota

20, 21. Tera aroia Kristian n te moan tienture ni kaineti ma kamatataan te ota?

20 Ngke e kamataataa riki Iehova otara i aon te koaua, ao e a kataaki iai nanora. Ti na kairaki n te onimaki ao n te nanorinano bwa ti na butimwaei taiani bitaki? A rinanon te aeka ni kataaki anne Kristian ake a maeka i nukan te moan tienture. N te katoto, iangoia bwa ngkoe te I-Iutaia ae te Kristian ae ko maiu n te tai anne. Ko rangi ni karinea te Tua Rinanoni Mote ao ko kamoamoa n rikim bwa kaain te natannaomata ae Iteraera. Ko a karekei ngkai mairoun te abotoro Bauro reeta aika kairaki koreaia ae oti iai bwa e a toki te Tua ao e a kakeaia tibun Iteraera Iehova bwa e a karekea te Iteraera n taamnei ae kaainaki irouia I-Iutaia ao Tientaire. (IRom 10:12; 11:17-24; IKar. 6:15, 16; IKoro. 2:13, 14) Tera arom iai?

21 A butimwaei ana kamataata Bauro aika kairaki koreaia Kristian aika nanorinano, ao a kakabwaiaaki iroun Iehova. (Mwa. 13:48) A un tabemwaang ibukini kamataata akanne ao a kan taua oin otaia. (IKar. 5:7-12) Ngke arona bwa a aki bita aia iango, a na kabuaa te kakabwaia ae te riki bwa taan tautaeka ma Kristo.—2Bet. 2:1.

22. Tera am namakin ni kaineti ma kamatataan otara ibukin ana kantaninga te Atua?

22 I nanon tatabebwi te ririki aika tibwa nako, ao e a tia Iehova ni kamataataa otara ibukin te Tautaeka n Uea. N te katoto, e a tia ni buokira n ota raoi bwa n ningai ae a na kaokoroaki iai te koraki ake a na riki bwa kaain te Tautaeka n Uea ma te koraki ake a aki muti, n aroni kaokoroaia tiibu ma kooti. E a tia n reireinira naba bwa e na koro n ningai mwaitiia kaain 144,000, baikara nanon taiani kaikonaki ibukin te Tautaeka n Uea ake e taekin Iesu, ao n ningai ae e na kautaki nakon te maiu i karawa te kabanea n aomata ae kabiraki. * Tera am namakin ibukini kamataata akanne? E kakorakoraaki am onimaki? Ko nori baikanne bwa bwaini kakoauaan ae e teimatoa Iehova n reireinia ana aomata aika nanorinano? Ko na buokaki n te kaongora ae imwina n te boki aei ni kakoauaa ae e bon tabe Iehova ni karikirakea te ota i aon ana kantaninga ibukia te koraki ake a maakua.

^ bar. 4 Bon te weabe n Ebera aran te Atua ae nanona, “N na riki.” E kaotaki n aran Iehova bwa boni ngaia te tia Kakororaoi ana berita. Nora te bwaoki ae “Nanon Aran te Atua,” n Mwakoro 4.

^ bar. 6 E ngae ngke e taraa n abwabwaki te tai anne ni boong aikai ma ti riai n uringnga ae a abwabwaki riki maiuia aomata ngkoa. E maiu Atam n te tai are bungiaki iai Rameka are taman Noa. E maiu Rameka n te tai are bungiaki iai Tem are natin Noa, ao e maiu Tem n te tai are bungiaki iai Aberaam.KBwaai 5:5, 31; 9:29; 11:10, 11; 25:7.

^ bar. 13 E kaoti te ara ae “Tatan” 18 te tai n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. Ma e raka i aon 30 te tai korean “Tatan” n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. E aki bati n taekinaki Tatan n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ma e kaatuuaki riki iai kinaakin te Mesia. Ngke e roko te Mesia ao e kaotaraea raoi aroaron Tatan. E kakoauaaki aei n rongorongo aika taekinaki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.

^ bar. 22 Ibukini maroroakinan riki tabeua kamatataan te ota, nori katoton Te Taua-n-Tantani aikai: Mei 1, 1996, iteraniba 15-20; Tianuare 1, 2008, iteraniba 21-25; Turai 1, 2008, iteraniba 25-29; Turai 15, 2013, iteraniba 9-14.