TE BOTO N IANGO N TE MWAKORO

Bukin ao aron Iesu ni katamaroaia ao ni kaitiakiia taan rimwina ni kaineti ma te onimaki

1-3. Tera are e karaoia Iesu ngke e noria bwa e kabarekaaki te tembora?

E KORAKORA karinean te tembora are i Ierutarem iroun Iesu ibukina bwa e ataa te bwai ae e tei ibukina. E a maan n riki te tembora bwa nibwan te taromauri ae koaua i aon te aba. Ma te taromauri anne bon taromaurian te Atua ae tabu ae Iehova, ae e riai n akea baarekana ao n itiaki. Iangoia bwa tera aron Iesu ngke e a roko n te tembora n Nitian 10 n 33 C.E., ao n noria bwa e a kabarekaaki. Tera are riki?Wareka Mataio 21:12, 13.

2 N aia katawanang Tientaire ao a karaoi mwakuri aika aki raraoi taani kaboonakoi bwaai aika nanonrang ao taan raimwane, nakoia taan taromauri ake a roko bwa a na angakarea nakon Iehova. * E “kakioianako taani kaboonakoi bwaai ao taani kaboobwai i nanon te tembora [Iesu], ao e karangai aia taibora taan raimwane.” (Kabotaua ma Neemia 13:7-9.) E kabuakakaia mwaane aika bangaomata aikai bwa a bita umwan Tamana nakoni “bwangaia taani kamwarua.” E kaota karinean te tembora Iesu ao te baere e tei te tembora ibukina. E riai n teimatoa n itiaki taromaurian Tamana!

3 N tienture ake imwina riki, imwini karikan Iesu bwa te Uea ae te Mesia, ao e a manga kaitiaka naba te tembora, ae e irekereke ma aomata nako ni boong aikai ake a kan taromauria Iehova n te aro ae riai. Te tembora raa are e kaitiakia ngkanne?

Kaitiakaia “Tibun Rewi”

4, 5. (a) A kangaa ni katamaroaaki ao ni kaitiakaki taan rimwin Iesu aika kabiraki, man 1914 nakoni moan 1919? (b) Te koaua bwa e toki ikanne katamaroaaia ao kaitiakaia ana aomata te Atua? Kabwarabwaraa.

4 N aron are ti noria ni Mwakoro 2 n te boki aei, ao imwini kaueaan Iesu n 1914 ao e roko ma Tamana n tuoa te tembora n taamnei, ae nanonaki iai te babaire ibukin te taromauri ae itiaki. * Imwin te tutuo anne ao e noria te Uea bwa a kainnanoa katamaroaaia ao kaitiakaia “tibun Rewi,” ae taekaia Kristian aika kabiraki. (Maraki 3:1-3) Man 1914 nakoni moan 1919, ao e a kariaia ana aomata te tia Katamaroa ae Iehova bwa a na rinanoni kataaki aika kakaokoro ao kangaanga aika karaoaki iai katamaroaaia ao kaitiakaia. E kakukurei bwa a otinako man taiani kataaki aika korakora taani kabiraki akanne, ao a a itiaki riki iai ma n ingainga ni boutokaa te Uea ae te Mesia!

 5 Te koaua bwa e toki ikanne katamaroaaia ao kaitiakaia ana aomata te Atua? E aki. E teimatoa Iehova ni kabaneani boong aikai rinanon te Uea ae te Mesia, ni buokiia taan rimwina bwa a na itiaki bwa a aonga ni kona n teimatoa ni mena i nanon te tembora n taamnei. Ni mwakoro aika uoua aika imwina riki, ti na nora arona ni kaitiakiia ni kaineti ma te aroaro ni maiu ae riai ao ni waakin aia botaki. Ma ti na maroroakina moa te kaitiaki ni kaineti ma te onimaki. E kakorakoraa te onimaki iaiangoani baike e a tia ni karaoi Iesu ni buokiia iai taan rimwina bwa a na kaitiakaki ni kaineti ma te onimaki. Tabeua mai buakoni baikai a kai noraki karaoaia ao tabeua a aki.

“Kateimatoa Itiakimi”

6. Ti kangaa ni buokaki n ana tua Iehova nakoia I-Iutaia ake taenikai, n ota n ae e nanonaki n te itiaki ni kaineti ma te onimaki?

6 Tera te itiaki ni kaineti ma te onimaki? Ibukini kaekaan anne, ti na nenera ana taeka Iehova nakoia I-Iutaia ake taenikai, ngke a nang kitana Baburon n te kaonoua n tienture B.C.E. (Wareka Itaia 52:11.) Bukin raoi okia taenikai aikai nako abaia ae Ierutarem, bwa a na manga katea te tembora ao ni kaoka te taromauri ae koaua. (Etira 1:2-4) E tangiriia ana aomata Iehova bwa a na katikui waakin nako te Aro ni Baburon. Ma noria bwa e angania tuua aika irekereke teuana imwin teuana: “Tai ringa te bwai ae kamwara,” “otinako mai nanon neienne,” ao “kateimatoa itiakimi.” E aki riai ni kabarekaaki taromaurian Iehova ae itiaki n te taromauri ae kewe. Tera ngkanne reireiara mai iai? Te itiaki ni kaineti ma te onimaki e nanonaki iai kitanan ana reirei ma ana waaki te Aro ae kewe.

7. Tera te rabwata teuana ae riki bwa te kawai ae teretere raoi are e kabongana Iesu ni buokiia iai taan rimwina bwa a na itiaki ni kaineti ma te onimaki?

7 Tabeua te tai imwini kaueaan Iesu, ao e a katea naba te rabwata teuana ae riki bwa te kawai ae teretere raoi are e kabongana ni buokiia iai taan rimwina bwa a na itiaki ni kaineti ma te onimaki. Te rabwata anne bon te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana, are e mwiokoia Kristo n 1919. (Mat. 24:45) N te ririki anne ao a a kamani kaitiakiia Taan Reirei n te Baibara man reirei aika bati aika reke mairouia Aaro aika kewe. Ma e bon tangiraki riki kaitiakaia ni kaineti ma te onimaki. E a tia Kristo rinanon ana toro ae kakaonimaki ni kaotaia taan rimwina teutana imwin teutana, ni kaineti ma katei aika bwabwainaki aika kakaokoro ao waaki aika a riai ni katoki karaoaia. (TaeRab. 4:18) Ti na rinanoni katoto tabeua ni kaineti ma aei.

A riai Kristian ni Bukamarua te Kiritimati?

8. Tera ae a a maan n ataia ibukin te Kiritimati Taan Reirei n te Baibara, ma tera ae a aki iangoia?

8 A a maan Taan Reirei n te Baibara n ataa ae e nako te Kiritimati man te katei ni beekan ao e aki bungiaki Iesu n Ritembwa 25. E taekinaki ae kangai n te Zion’s Watch Tower ae bwain Ritembwa 1881: “Mirion ma mirion aomata aika rairaki nakon te Aro ni Kristian man taian Aro ni Beekan. Ma n angiin te tai e tii bitaki te ara, n aron aia mitinare beekan a a riki bwa aia mitinare kristian, ao aia bong ni motirawa beekan a a riki bwa aia bong ni motirawa Kristian. Ao teuana mai buakoni boong ni motirawa  akanne bon te Kiritimati.” N te Taua-n-Tantani n 1883 i aan te atu ae “E Bungiaki n Ningai Iesu?” ao e taekinaki iai bwa e bungiaki Iesu tao ni moan Okitobwa. * Ma e ngae n anne, a aki tabe Taan Reirei n te Baibara n te tai anne n iangoa ae a nang riai ni katoka bukamaruan te Kiritimati. E teimatoa ni bukamaruaki irouia naba kaain te utu ni Betaera i Brooklyn. Imwin 1926 ao e a reke te bitaki. Bukin tera?

9. Tera ae a a tibwa ataia Taan Reirei n te Baibara ibukin te Kiritimati?

9 Imwin rinanoan raoi te baei, a a tibwa ataia Taan Reirei n te Baibara bwa moan reken te Kiritimati ao mwakuri ake a kakaraoaki iai a bon aki karinea te Atua. E taekinaki n te kaongora ae “The Origin of Christmas,” n The Golden Age ae bwain Ritembwa 14, 1927, bwa te Kiritimati bon aia bukamaru beekan, ae kaatuuaki iai baika tatangiraki ao e irekereke ma taromaurian te bouannanti. E kamatataaki n te kaongora aei bwa e aki tua Kristo bwa e na karaoaki te bukamaru aei ao e motikaki n te taeka ae teretere raoi ae kangai ni kaineti ma te Kiritimati: “Kioina ngkai e boutokaaki kakaraoan te bukamaru aei irouia kaain te aonnaba aika tangira te kaibwabwaru ao ai te Riaboro, . . . e teretere bwa e nang aki kona ni manga uneakinaki taekani bukamaruana irouia ake a katabui maiuia bwa a na beku ibukin Iehova, ao a riai ni katoka karaoana.” E aki kamimi bwa n Ritembwa anne ao a aikoa bukamarua te Kiritimati kaain te utu ni Betaera, ao a aikoa manga karaoia imwin anne!

10. (a) Tera ae e a kaotaraeaki riki ibukin te Kiritimati n Ritembwa 1928? (Nora te bwaoki ae “ Te Kiritimati, Moan Rekena ao te Kantaninga Iai.”) (b) A kangaa ana aomata te Atua n anganaki te kauring ibukini boong ni motirawa ake tabeua riki ma bukamaru, aika riai ni katinanikuaki? (Nora te bwaoki ae “ Kaotaraeani Boong ni Motirawa Ake Tabeua ma Bukamaru.”)

10 N te ririki are imwina ao e a manga reke irouia Taan Reirei n te Baibara kaotaraean riki te Kiritimati. N Ritembwa 12 n 1928 ao Brother Richard H. Barber, ae temanna kaaini kautun ara botaki,  e anga ana kabwarabwara n te rerio ae e kaotia raoi iai bwa e moan reke te bukamaru aei mani baika aki itiaki. Tera aroia ana aomata te Atua nakon te kairiri ae mataata aei mani kautun ara botaki? E taku Brother Charles Brandlein ngke e uringa te tai are e katoka iai bukamaruan te Kiritimati ma ana utu: “Ti nanokawaki ni katokan aia bukamaru beekan aei? Ti bon aki! . . . Kaanga ai aron anaakin te kunnikai ae baarekareka ao karenakoana.” E ururing naba ni kangai Brother Henry A. Cantwell, are e a manga riki imwina bwa te mataniwi ae mwamwananga: “Ti kukurei ngkai ti kona ni katokia ni kaota iai tangiran Iehova.” A kukurei ni karaoi bitaki aika kainnanoaki taan rimwini Kristo aika kakaonimaki ni koaua, ao a aikoa manga karaoa te bukamaru ae nako man te taromauri ae baareka. *Ioa. 15:19; 17:14.

11. Ti na kangaa ni kaotia bwa ti boutokaa te Uea ae te Mesia?

11 Ai raoiroira te katoto ae a kateia ibukira Taan Reirei n te Baibara aikai! N iaiangoan aia katoto ti wanawana ngkana ti titirakinira ni kangai: ‘Tera au iango n te kairiri ae ti karekea mairoun te toro ae kakaonimaki? I kukurei ni butimwaeia ao ni maiuakina reireiau ae reke iai?’ Ongeabara ae nako mai nanora e oti iai bwa ti boutokaa te Uea ae te Mesia, are e kabongana te toro ae kakaonimaki bwa e na katauraoi amwarake n taamnei n taina ae riai.Mwa. 16:4, 5.

A Riai Kristian ni Kabongana te Kaibangaki?

Bannan te kaibangaki ma te baunuea (Nori barakirabe 12 ao 13)

12. Tera ngkoa aia iango Taan Reirei n te Baibara ibukin te kaibangaki i nanon ririki aika bati?

12 I nanon ririki aika bati ao a iangoa te kaibangaki Taan Reirei n te Baibara bwa aia kanikina Kristian. A bon aki iangoia ae e riai n taromauriaki te kaibangaki, bwa a ataia ae e kairua taromauriani bouannanti. (1Kor. 10:14; 1Ioa. 5:21) N 1883 ao e  a kamani kaotaki raoi n te Taua-n-Tantani bwa “taromauriani bouannanti n aekana nako bon te bwai ae ribaaki iroun te Atua.” Ma n te moantai ao a aki nora buakakani kabonganaan te kaibangaki Taan Reirei n te Baibara. N te katoto, a kakatonga ni kakanimwa bannan te kaibangaki ma te baunuea i aon aia kunnikai. Bwa irouia e kaotaki iai bwa ngkana a kakaonimaki ni karokoa mateia ao e na reke irouia te bau ae te maiu. Ni moa man 1891, ao e a kaoti te kanikina ae te kaibangaki ma te baunuea i aon tinanikun te Taua-n-Tantani.

13. Tera te ota ae a karekea taan rimwini Kristo ibukini kamanenaakin te kaibangaki? (Nora te bwaoki ae “ Rikiraken te Oota i Aoni Kabonganaan te Kaibangaki.”)

13 E rangi ni kakawaki irouia Taan Reirei n te Baibara bannan te kaibangaki ma te baunuea. Ma ni moa man raabanen 1920 tabun, ao a a tabe taan rimwini Kristo n ota teutana imwin teutana ni kaineti ma kabonganaan te kaibangaki. N ururingan te runga n aono are karaoaki i Detroit i Michigan n te U.S.A. n 1928, ao e ururing ni kangai Brother Grant Suiter, are e a beku imwina bwa kaain te Rabwata n Tautaeka: “N te runga n aono ao e kaotaki iai bannan te kaibangaki ma te baunuea bwa tiaki tii te bwai ae aki riai ma e bon rangi ni kamatauninga naba.” N ririki ake imwina riki, ao e a rakarake riki te oota. E a mataata bwa e bon aki kariaiakaki te kaibangaki n te taromauri ae tabu ma n itiaki ni kaineti ma te onimaki.

14. Tera aroia ana aomata te Atua n ririkiraken te oota are a karekea ni kaineti ma te kaibangaki?

14 Tera aroia ana aomata te Atua n ririkiraken te oota are a karekea ni kaineti ma te kaibangaki? A bon tiku naba n onimakina bannan te kaibangaki ma te baunuea, are a rangi n tangiria? “Ti waekoa ni katoka onimakinana ngke ti a ataia bwa e tei ibukin tera,” anne ana ururing Lela Roberts ae maan n toro iroun Iehova. E kaota aia namakin te koraki aika bati te tari te aine ae Ursula Serenco, ni kangai: “Ti a ataia bwa bon aia kanikina beekan te bwai are ti rangi n tangiria ngkoa are e tei ibukini maten ara Uea ao ibukin ara taromauri ni Kristian. Ni kaineti ma Taeka n Rabakau 4:18, ti rangi ni kakaitau ngkai e a oota riki kawaira.” A aki tangiria taan rimwini Kristo aika kakaonimaki ni koaua bwa a na irekereke ma ana waaki aika kamwara te Aro ae kewe!

15, 16. Tera arora ni motinnanoia bwa ti na kateimatoa itiakini katawanangin ana tembora n taamnei Iehova i aon te aba?

15 Ti uataboa te motinnano anne ni boong aikai. Ti ataia bwa e kabongana te rabwata ae riki bwa te kawai ae teretere raoi Kristo ae taekan ana toro ae kakaonimaki ma ni wanawana ni buokiia iai ana aomata bwa a na teimatoa n itiaki ni kaineti ma te onimaki. Ngaia are ti waekoa n ongeaba ni kauring aika ti karerekei rinanon amwarake n taamnei, ni kaineti ma katei aika bwabwainaki, waaki, ke aroaro aika irekereke ma te Aro ae kewe. Ti motinnanoia bwa ti na kateimatoa itiakini katawanangin ana tembora n taamnei Iehova i aon te aba, n aroia tarira ma mwaanera ake a maiu n te tai are e moanaki iai okin ao tikuni Kristo.

16 E mwamwakuri naba Kristo n aki noraki ni kabaneani boong aikai, ni kamanoi aia ekaretia ana aomata Iehova mairouia ake a na kabarekaa aia onimaki. E kangaa ni karaoa anne? Ti na noria.

 Kaokoroaia “Aomata Aika Buakaka Mai Buakoia Aomata Aika Raoiroi”

17, 18. N te kaikonaki ae te karaun, tera ae nanonaki (a) ni kabwakaan te karaun, (b) n ae “a mwane iai aeka n iika nako,” (c) n ikotakia iika aika raraoi ao karinaia ni nneia, ao (d) ni karenakoaia iika aika aki tau?

17 E teimatoa te Uea ae Iesu Kristo n tatarai aia ekaretia ana aomata te Atua n te aonnaba ni kabutaa. E tabe Kristo ma anera ni karaoa te mwakuri ae kaokoroaia aomata n te aro ae ti aki kona n noria. E kabwarabwaraa te mwakuri aei Iesu n ana kaikonaki ae te karaun ae a mwane iai aeka n iika nako. (Wareka Mataio 13:47-50.) Tera nanon te kaikonaki aei?

E tei te karaun ibukin uarongorongoan te Tautaeka n Uea nakoia aomata nako aika kabotauaki ma taari (Nora barakirabe 18)

18 Kabwakaan “te karaun . . . i taari.” E tei te karaun ibukin uarongorongoan te Tautaeka n Uea nakoia aomata nako aika kabotauaki ma taari. “A mwane iai aeka n iika nako.” A anaaki nanoia aeka n aomata nako n te rongorongo ae raoiroi. Iai i buakoia aomata aikai ake a riki bwa Kristian ni koaua, ma iai naba i buakoia aika kan ongora ma a aki butimwaea te taromauri ni koaua. * Ikotakia “iika aika raraoi ni karin ni nneia.” A ikotaki aomata aika raoiroi nanoia ni karinaki ni nneia ae taekan taian ekaretia, ike a kona ni karaoa iai te taromauri ae itiaki nakon Iehova. Karenakoaia “iika aika aki tau.” I nanoni kabaneani boong ao e tabe Kristo ma anera ni kaokoroia “aomata aika buakaka mai buakoia aomata aika raoiroi.” * Ibukin anne, aomata ake a aki eti nanoia, ae taekaia naake tao a rawa ni kitani koaua ke waaki aika kairua, a na bon aki kariaiakaki bwa a na kabaarekai ekaretia. *

19. Tera am namakin n te bwai ae e karaoia Kristo ni kaineti ma kateimatoaan itiakia ana aomata te Atua ao itiakin te taromauri ae koaua?

19 E aki kaunganano ngkanne ataakin ae ara Uea ae Iesu Kristo e boni kamanoia te koraki ake e tararuaiia? Ao e aki karaunano ataakin ae e boni korakora naba ngkai ingaingana ibukin te taromauri ae koaua ao ibukia taan taromauri ni koaua, n aron naba are e kaotiotia ni kaitiakan te tembora n te moan tienture C.E.? Ai kakaitaura ngaira ngkai e teimatoa Kristo ni kaitiakiia ana aomata te Atua ni kaineti ma te onimaki ao ni kateimatoa itiakin te taromauri ae koaua! Ti kona ni boutokaa te Uea ao ana Tautaeka n Uea n arora n aki irekereke naba teutana ma te Aro ae kewe.

^ bar. 2 A riai I-Iutaia ake a roko, ni kabonganai taiani mwane ake a baireaki ni kabwakaa iai te taekiti ibukin te tembora ni katoa ririki. A anga te tiaati taan raimwane ao n rairia nakon te mwane are katauaki. Irarikin anne, a na bae ni kabooi maan taan roko ibukin te angakarea. E atongia taani kaboonakoi bwaai Iesu bwa “taani kamwarua” tao ibukina bwa a rangi n riao aia boo ke aia tiaati ibukini boon aia mwakuri.

^ bar. 4 A taromauria Iehova ana aomata aika i aon te aba, ni katawanangin ana tembora n taamnei ae kakannato i aon te aba.

^ bar. 8 E kaotaki n te kaongora aei bwa te tai ni kamwaitoro are e bungiaki iai Iesu “e bon aki botau ma te rongorongo are a mena i tinaniku taani kawakintiibu ma aia nanai.”Ruka 2:8.

^ bar. 10 E korea ae kangai Brother Frederick W. Franz n ana reta ae bonginaki n Nobembwa 14 n 1927: “Ti na aki Kakiritimati n te ririki aio. A a tia kaain te utu ni Betaera ni bairea are e nang toki te Kakiritimati.” Tabeua namwakaina imwina ao e a manga korea riki ae kangai n ana reta Brother Franz ae bonginaki ni Beberuare 6, n 1928: “E a tia te Uea ni kaitiakira mani kairua nako teutana imwin teutana, aika waakinaki i nanon ana botaki Baburon ae kairaki iroun te Riaboro.”

^ bar. 18 Iangoa te katoto, n 2013 ao mwaitiia taan uarongorongo bon 7,965,954, ao aika kaea Kauringaani mateni Kristo bon 19,241,252.

^ bar. 18 Tiaki titeboo kaokoroaia iika aika raraoi mai buakoia iika aika aki tau ma kaokoroaia tiibu mai buakoia kooti. (Mat. 25:31-46) E na karaoaki te kaokoroaki, ke te kabanea ni motikitaeka ibukia tiibu ao kooti i nanon tain te rawawata ae korakora ae nangi roko. Mangkai ni karokoa te tai anne ao te koraki ake a riki bwa kaanga iika aika aki tau, a kona n okira Iehova ao a na karinaki i nanoni nneia aika taekan taian ekaretia.Maraki 3:7.

^ bar. 18 N tokina ao a nang karenakoaki n te aro ni kaikonaki iika aika aki tau n te ai ae uramwaaka, ae nanonaki iai kamaunaaia n te tai ae e na roko.