Nakoni kanoana

Skip to secondary menu

Kiiba nakoni kanoana

Ana Tia Kakoaua Iehova

Kiribati

E a Kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua!

 MWAKORO 1

“E Bia Roko Am Tautaeka n Uea”

“E Bia Roko Am Tautaeka n Uea”

TE BOTO N IANGO N TE MWAKORO

Nenera te baere e angareirei iai Iesu ibukin ana Tautaeka n Uea te Atua

1, 2. Tera ana taeka Iehova are e taekinna ae a ongo ana abotoro Iesu aika teniman, ao tera aroia iai?

NGKANA e tua Iehova ae te Atua bwa ko na karaoa te bwai teuana, tera arom iai? N aki ongeia bwa tera are e tuangko, tiaki ko na ingainga ni mutiakina ana kairiri? Bon anne ae ko na karaoia!

2 Tabeua te tai imwin te Toa ae te Riao n 32 C.E., ao a rinanon te bwai teuana ana abotoro Iesu aika teniman aika Betero, Iakobo, ao Ioane. (Wareka Mataio 17:1-5.) Ngke a ikotaki ma aia Toka n “te maunga ae rangi n rietata” ao a nora bannan Iesu n te miitara ae e riki bwa te Uea ae mimitong i karawa. E taraa n rangi ni koaua te miitara anne irouni Betero n te aro are e a iangoia bwa e mena naba iai. Ngke e tabe n taetae Betero ao e a mena i etaia te nang. E a ongo ngkanne Betero ma raona akekei n te aro ae mataata te bwai ae a kakabwaiaaki iai tii tabeman bwa a na ongo, ae bwanaan Iehova. Imwini kamatoaan ae Iesu bon Natina, e a katerea Iehova ni kangai: “Kam na ongo irouna.” A mutiakina ana kairiri te Atua abotoro. A ongo n te baere e angareirei iai Iesu, ao a kaumakiia tabemwaang bwa a na ongeaba naba iai.Mwa. 3:19-23; 4:18-20.

E tataekina riki ana Tautaeka n Uea te Atua Iesu nakon taekinan reirei riki tabeua

3. E aera ngkai e tangirira Iehova bwa ti na ongo iroun Natina, ao tera te reirei ae ti wanawana ngkana ti neneria raoi?

3 A koreaki n te Baibara taeka aika “Kam na ongo irouna” ibukini kabwaiara. (IRom 15:4) Bukin tera? Ibukina bwa Iesu bon ana tia taetae Iehova, ao ni katoaa te tai are e angareirei iai e taekina te baere e tangiria Tamana bwa ti na ataia. (Ioa. 1:1, 14) Kioina ngkai e tataekina riki ana Tautaeka n Uea te Atua Iesu, ae te tautaeka iroun te Mesia i karawa ae kaainaki irouni Kristo Iesu ma raona aika 144,000, ao e aki tataekin reirei riki tabeua, ti wanawana ngkana ti nenera raoi te reirei ae rangi ni kakawaki aei. (TeKao. 5:9, 10; 14:1-3; 20:6) Ma ti na nenera moa bukini kabatiaan tataekinan ana Tautaeka n Uea te Atua iroun Iesu.

“Man Onraken te Nano . . ”

4. E kangaa Iesu ni kaotia bwa e rangi n tabeakina te Tautaeka n Uea?

4 E rangi n tabeakina te Tautaeka n Uea Iesu. E aera ngkai ti taekina anne? Ibukina bwa e kaotaki nanora man ara taetaenikawai, ae te bwai ae rangi ni kakawaki iroura. E taku Iesu: “E taetae te wi man onraken te nano.” (Mat. 12:34) E kamanena  raoi ana tai ni kabane Iesu n tataekina te Tautaeka n Uea. E raka i aon 100 te tai mwanewean te Tautaeka n Uea n Euangkerio aika aua ao angiina mai iai bon ana taeka Iesu. Te boto n iango n ana uarongorongo bon te Tautaeka n Uea, ao e kangai: “I riai naba n tataekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan ana tautaeka n uea te Atua nakoni kaawa ake tabeua, bwa ngaia aei bukini kanakoau.” (Ruka 4:43) E teimatoa naba Iesu n taekina te Tautaeka n Uea nakoia taan rimwina imwini kautakina. (Mwa. 1:3) E boni korakora nanon Iesu ni kakaitau ibukin te Tautaeka n Uea, ao e a kairaki iai bwa e na tataekinna.

5-7. (a) Ti kangaa n ataia bwa e rangi n tabeakina te Tautaeka n Uea Iehova? Taekina te kaikonaki ni kaineti ma aei. (b) Ti na kangaa ni kaotia bwa ti rangi n tabeakina te Tautaeka n Uea?

5 E rangi n tabeakina naba te Tautaeka n Uea Iehova. Ti kangaa n ataia? Uringnga are e kanakoa Natina ae te rikitemanna Iehova nakon te aonnaba, ao bon Iehova nibwani bwaai ni kabane ake e taekin Natina ao n angareirei iai. (Ioa. 7:16; 12:49, 50) Iehova bon nibwan naba bwaai ni kabane ake a koreaki n Euangkerio ake aua n rongorongoni maiun Iesu ao ana mwakuri ni minita. Iango moa teutana bwa tera ae e nanonaki n anne.

E raoiroi ngkana ti titirakinira n tatabemanira ni kangai, ‘I rangi n tabeakina ana Tautaeka n Uea te Atua?’

6 Iangoia bwa aongkoa ko na mwananga nakon te tabo teuana. A bati oneam aika ko na rinei ma e aki tau buburan am baeki ibukin onea aika bati. Tera ae ko na karaoia? Ko na rinei ake ko na karin. N etina, a kabotauaki Euangkerio ma te baeki ae onrake n rongorongon Iesu. E aki kairiia taani korea te Euangkerio Iehova bwa a na korei bwaai ni kabane ake e taekin Iesu ao ni karaoi ni menana i aon te aba. (Ioa. 20:30; 21:25) Ma a kairaki naakai n taamnein Iehova bwa a na korei ana taeka, ao ana mwakuri ake ti buokaki iai bwa ti na ataa bukin ana mwakuri ni minita Iesu ao te bwai ae moan te kakawaki iroun Iehova. (2Tim. 3:16, 17; 2Bet. 1:21) Kioina ngkai a on Euangkerio n rongorongon ana angareirei Iesu ibukin ana Tautaeka n Uea te Atua, ti a kona ni kakoauaa raoi bwa e rangi n tabeakina te Tautaeka n Uea Iehova. Iangoia moa, e tangirira Iehova bwa ti na ataa ana Tautaeka n Uea!

7 E raoiroi ngkana ti titirakinira n tatabemanira ni kangai, ‘I rangi n tabeakina ana Tautaeka n Uea te Atua?’ Ngkana ngaia anne, ao ti na ingainga n ongora n te baere e taekinna Iesu ao n angareirei iai ibukin te Tautaeka n Uea anne, ni kaineti ma kakawakina, aron rokona, ao te tai ae e na roko iai.

“E Bia Roko Am Tautaeka n Uea”—N te Aro Raa?

8. E kangaa Iesu ni kaota kakawakin te Tautaeka n Uea?

8 Iangoa te tataro ni katoto anne. Moan te kan ana taeka Iesu ma ni kai ota te aba iai ngke e kaota kakawakin te Tautaeka n Uea ao baike e na karaoi. Iai bubutii aika itiua n te tataro anne. A kaineti moani bubutii aika tenua ma ana kantaninga Iehova ibukini katabuan arana, rokon ana Tautaeka n Uea, ao kakororaoan nanona i aon te aba n aron are i karawa. (Wareka Mataio 6:9, 10.) A rangi n irekereke bubutii akana tenua akanne. Te Tautaeka n Uea iroun te Mesia bon te bwai ni mwakuri are e na katabua iai arana Iehova ao ni kakororaoa nanona.

9, 10. (a) Tera aron rokon ana Tautaeka n Uea te Atua? (b) Tera te berita n te Baibara ae ko ingainga ni kan nora kakoroani bukina?

 9 Tera aron rokon ana Tautaeka n Uea te Atua? Ngkana ti tataroa ae, “E bia roko am Tautaeka n Uea,” ti a bubutii iai bwa e na waekoa te Tautaeka n Uea ni kakororaoa te bwai ae kantaningaaki iai. Ngkana e a roko te Tautaeka n Uea, e nang kamanena mwaakana ae korakora n te aonnaba. E na kamauna te waaki ae buakaka ae ngkai i aon te aba, n ikotaki ma aia waaki n tautaeka aomata, ao e na karokoa te waaki ae boou ae raoiroi i aon te aba. (Tan. 2:44; 2Bet. 3:13) E nang riki ngkanne te aonnaba ni kabutaa bwa te bwaretaiti i aan ana kairiri te Tautaeka n Uea. (Ruka 23:43) A na kautaki te koraki ake a uringaki iroun te Atua ao ni katiteuanaaki ma naake a tangiraki irouia. (Ioa. 5:28, 29) A nang kororaoi aomata aika ongeaba ao ni kimwareirei n te maiu ae akea tokina. (TeKao. 21:3-5) E na kakororaoaki naba nanon te Atua ae Iehova, bwa e na roko ni kororaoina katiteuanaakini bwaini karawa ao bwain aon te aba! Ko aki ngkanne ingainga ni kan nori kakoroani bukini baike a beritanaki n te Baibara? Uringnga bwa ni katoaa te tai are ko tataroa iai rokon ana Tautaeka n Uea te Atua, ko a tataroa iai kakoroani bukin taetae ni burabeti aika kakawaki aikai.

10 E teretere bwa e tuai n “roko” ana Tautaeka n Uea te Atua ni kakororaoa nanon te tataro ni katoto aei. A bon teimatoa naba aia tautaeka aomata ni kairiri ao e tuai naba n roko te waaki ae boou ae raoiroi i aon te aba. Ma iai te rongorongo ae kakukurei. E a tia n tei ana Tautaeka n Uea te Atua n aron ae ti na maroroakinna n te mwakoro ae imwina. Ti na nenera ngkai te baere e taekinna Iesu ni kaineti ma te tai are e na tei iai te Tautaeka n Uea, ao te tai are e na roko iai.

E na Tei n Ningai Ana Tautaeka n Uea te Atua?

11. Tera ae e kaotia Iesu ibukin tein ana Tautaeka n Uea te Atua?

11 E kaotia Iesu bwa e na aki tei te Tautaeka n Uea n te moan tienture C.E., n aki ongei baike a kantaningai tabeman taan rimwina. (Mwa. 1:6) Iangoi baike e taekin ni kaikonaki aika uoua aika kaokoro, ae tao teuana e taekinna n 31 C.E. ao are teuana n 33 C.E.

12. E kangaa ni kaotaki n te kaikonaki ae te uita ma te titania bwa e aki tei te Tautaeka n Uea n te moan tienture C.E.?

12 Te kaikonaki ae te uita ao te titania. (Wareka Mataio 13:24-30.) Imwini karakinan te kaikonaki aei, tao n tain te abue n 31 C.E., ao e a kabwarabwaraa te baei Iesu nakoia taan rimwina. (Mat. 13:36-43) Aio taekan te kaikonaki ao nanona: Imwini mateia abotoro ao te Riaboro e na uniki koraan te titania (naake aongkoa Kristian) i buakoni uita (“natin te Tautaeka n Uea,” ke Kristian aika kabiraki). E na kariaiakaki bwa a na kaai n rikirake te uita ao te titania i nanon te tai are a a rikirake iai, ao e na reitinako anne ni karokoa tain taiakin te uaa ae “tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba.” Imwini moanakin taiakin te uaa, e na taekaki te titania ao n ikotaki. Ao e na ikotaki ngkanne te uita. Ngaia are e kaotaki n te kaikonaki aei bwa e na aki tei te Tautaeka n Uea n te moan tienture C.E., ma e na tei imwin tokin te tai are a a rikirake iai. Ngke a tabe ni  kakororaoaki bwaai nako, ao e a toki te tai n rikirake ao e a moanaki taiakin te uaa n 1914.

13. E kangaa Iesu ni kaikonaka ae e na aki riki bwa te Uea ae te Mesia n te tai are e oki naba iai nako karawa?

13 Te kaikonaki ae te mina. (Wareka Ruka 19:11-13.) E taekina te kaikonaki aei Iesu n 33 C.E., ni mwanangana nako Ierutarem n ana kabanea n tai. A iangoia tabeman ake a ongora irouna bwa e na katea ana Tautaeka n Uea n te tai are a roko naba iai i Ierutarem. Ibukini kaetan te iango anne ao kaotan ae e kiriaria tein te Tautaeka n Uea, e a kabotaua arona Iesu ma “te aomata temanna ae te bwaanuea” are e mwananga nakon “te aba ae raroa, bwa e na karekea mwaakana n uea iai.” * Ni kaineti ma Iesu, te “aba ae raroa” boni karawa, ike e na karekea iai mwaakana n Uea mairoun Tamana. Ma e ataia Iesu bwa e na aki riki bwa te Uea ae te Mesia n te tai are e oki naba iai nako karawa. Ma e na tekateka i angaatain te Atua ao n tataninga ni karokoa te tai are baireaki ibukina. N tokina ao e a waakinako te tai n tataninga anne i nanon tienture aika bati.TaiAre. 110:1, 2; Mat. 22:43, 44; Ebera 10:12, 13.

E na Roko n Ningai Ana Tautaeka n Uea te Atua?

14. (a) E kangaa Iesu ni kaekaa aia titiraki ana abotoro ake aman? (b) Tera ae ti a ataia mani kakoroani bukin ana taetae ni burabeti Iesu ibukin okina ma tikuna ao te Tautaeka n Uea?

14 Tabebong imwaini kamatean Iesu, ao a titirakinna aman ana abotoro ni kangai: “Tera te kanikina ae e na kaotia bwa ko a oki ma n tiku, ao kanikinaean tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba?” (Mat. 24:3; Mareko 13:4) E kaeka Iesu ni karakina te taetae ni burabeti ae irekereke ma baika bati ae e koreaki ni Mataio mwakoro 24 ao 25. E kabwarabwarai Iesu baika a na riki aika kakaokoro ni katobibia te aonnaba, ake a na riki bwa te  kanikina ae kaota te tai are e a “oki ma n tiku” iai. E moanaki okina ma tikuna n te tai are e a moana iai ana kairiri te Tautaeka n Uea, ao e na toki ngkana e a kabutaa te aonnaba ana kairiri te Tautaeka n Uea. A bati ara bwai ni kakoaua aika kaotaki iai bwa e a tabe ni kakoroaki bukin ana taetae ni burabeti Iesu ni moa man 1914. * Ngaia are anne te ririki are e a kanikinaeaki iai te tai are e a moana iai okina ma tikuna ao tein te Tautaeka n Uea.

15, 16. E kaineti nakoia antai te taeka ae “te roro aei”?

15 Ma n ningai ae e na buta te aonnaba n ana kairiri ana Tautaeka n Uea te Atua? E aki kaotia Iesu bwa n ningai ae e na riki anne. (Mat. 24:36) Ma e taekina te bwai ae ti riai ni kakoauaa iai bwa e a bon rangi ni kaan. E kaotia Iesu bwa e na buta te aonnaba n ana kairiri te Tautaeka n Uea ngkana e a tia “te roro aei” n nora kakororaoani kanikinaean te taetae ni burabeti. (Wareka Mataio 24:32-34.) E kaineti nakoia antai te taeka ae “te roro aei”? Ti na iangoi raoi ana taeka Iesu aikai.

16 “Te roro aei.” E iangoiia iai naake a aki onimaki Iesu? E aki. Iangoiia te koraki ake a ongora irouna. E karakina te taetae ni burabeti anne Iesu nakoia ana abotoro tabeman ake a ‘kawaria n tii ngaiia.’ (Mat. 24:3) A na waekoa abotoro ni kabiraki n te taamnei ae raoiroi. Nora naba tein te rongorongo. Imwain taekinan “te roro aei,” e taku Iesu: “Karekea reireiami man ae kaikonakaki n te aroka ae te biiku: N te tai are e a manga bwebwerake iai mwaangana ma n riki baana, kam a ataia iai bwa e a kaan te tai are a nang rikirake ma n uaa iai aroka. Ai aromi naba, ngkana kam nori baikai ni kabane, kam na ataia iai bwa e a kaan Natin te aomata bwa bon ae i rarikin te mataroa.” A na nori baike e taetae ni burabetin Iesu taan rimwina ake a kabiraki, ao a na atai kakawakia ae nanonaki iai bwa Iesu bon ae “i rarikin te mataroa,” ma a na aki noria naake a aki onimaki. Ngaia are ngke e taekina “te roro aei” Iesu, e bon iangoiia taan rimwina aika kabiraki.

17. Tera ae nanonaki n te taeka ae “te roro” ao n te taeka ae “baikai ni kabane”?

17 “E na aki mauna te roro aei ni karokoa rikini baikai ni kabane.” A na kangaa ni koro bukin taeka akanne? Ni kaekaan anne, ti riai n atai baika uoua: nanon te taeka ae “te roro” ao te taeka ae “baikai ni kabane.” E kaineti n taai nako te taeka ae “te roro” nakoia aomata aika kakaokoro aia ririki ake a maiu n te tai ae titeboo i nanon te tai teuana. E aki rangi ni maan maiun te roro teuana ao e na bon roko naba n tokina. (TeOti. 1:6) Te taeka ae “baikai ni kabane” e kaineti ma baike a na riki man 1914 ni karokoa te “rawawata ae korakora” are e a kaman taekinna Iesu bwa a na riki ngkana e a oki ma n tiku.Mat. 24:21.

18, 19. Ti na kangaa ni kona n ota n ana taeka Iesu ae kaineti ma “te roro aei,” ao tera ae ti kona n iangoia?

18 Ma tera aroni kabwarabwaraan ana taeka Iesu ibukin “te roro aei”? E kaainaki te roro aei irouia taani kabiraki aika uakoraki aika maiu n te tai ae titeboo. Te moani koraki bon taani kabiraki ake a ooa 1914 ngke e moanaki iai kakoroani bukin te kanikina, ao te kauoua ni koraki bon taani kabiraki ake a maiu tabeua te tai n raonia naake kaain te moani koraki. Bon  iai tabeman mai buakoia kaain te kauoua ni koraki aika a na nora moanakin te rawawata ae nangi roko. A kaaina te roro ae tii teuana te koraki aika uakoraki aikai ibukina bwa a kaai ni maiu tabeua te tai bwa Kristian aika kabiraki n te tai ae titeboo. *

19 Tera ae ti kona n iangoia? Eng, ti ataia bwa e teretere raoi ni katobibia te aonnaba kanikinaean okin Iesu ma tikuna ni mwaakan te Tautaeka n Uea. Ti noria naba bwa taani kabiraki ake a teimatoa ni maiu ao ni kaaina “te roro aei” a a rikirake ni kara, ma e ngae n anne a na aki bane ni mate imwaini moanakin te rawawata ae korakora. Ngaia are ti kona n iangoia bwa e a rangi ni kaan te tai ae e nangi roko iai ana Tautaeka n Uea te Atua, ao ni waakina ana kairiri ni kabutaa te aonnaba! Ai kakimwareireira norani kakoroani bukin te tataro are e reireinira Iesu ae kangai: “E bia roko am Tautaeka n Uea”!

20. Tera te reirei ae rangi ni kakawaki ae e na maroroakinaki n te boki aei, ao tera ae e na neneraki n te mwakoro ae imwina?

20 Ti bia aki mwaninga ana taeka Iehova ake e taekin mai karawa ibukin Natina ae kangai: “Kam na ongo irouna.” Ngkai Kristian ni koaua ngaira, ti ingainga ni mutiakina ana kairiri te Atua anne. Ti rangi ni kan atai bwaai ni kabane ake e taekin Iesu ao n angareirei iai ibukin ana Tautaeka n Uea te Atua. Te bwai are e a tia ni kakororaoia te Tautaeka n Uea ao ae e na karaoia naba n te tai ae e na roko, bon te reirei ae rangi ni kakawaki ae e na maroroakinaki n te boki aei. E na neneraki n te mwakoro ae imwina baika kaingainga aika irekereke ma bungiakin ana Tautaeka n Uea te Atua i karawa.

^ bar. 13 A bae ni kauringaki naake a ongora n ana kaikonaki Iesu taekan Arekerau, ae natin Erote te Kakannato. Imwaini maten Erote, e rinea Arekerau bwa e na tautaeka i aon Iutaia ao taabo riki tabeua. Ma imwain are e moana ana kairiri Arekerau, e riai moa ni mwananga n te kawai ae abwabwaki nako Rom bwa e aonga ni karekea te kariaia mairoun te Kaitara ae Aukutito.

^ bar. 14 Ibukin rongorongona riki tabeua, nora mwakoro 9 n te boki ae Tera Ana Reirei ni Koaua te Baibara?

^ bar. 18 E na aki riki bwa kaain “te roro aei” ane e kabiraki imwini maten te kabanea n aomata ae kabiraki are kaain te moani koraki, ae te koraki ake a nora “moan rikini kangaanga” n 1914.Mat. 24:8.